Među tri najbolje poslovne škole u Istočnoj Europi

Iako su apsolutni iznosi vrijednosti izvoza u te zemlje još relativno niski, postoci u kojima izvoz u njih raste ohrabruju. U Kinu je izvoz povećan 77 posto, a u Južnu Koreju čak 373 posto.

Kao što pokazuju detaljniji dosad objavljeni podaci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, oni za prvi osam mjeseci ove godine, ovogodišnji je hit među hrvatskim izvoznim tržištima SAD. Izvoz je za osam mjeseci u SAD iznosio 378 milijuna eura (53 posto više nego u istom lanjskom razdoblju), a s najmoćnijom ekonomskom silom svijeta, nevjerojatno, ali istinito, imamo i vrlo visok suficit u robnoj razmjeni. Uvoz je iz SAD-a u tom razdoblju iznosio 105 milijuna eura te je bio petnaestak posto manji nego za to vrijeme lani.

Iz podataka za osam ovogodišnjih mjeseci jasno se vidi i koliko je zahtjevan i dugotrajan proces osvajanja novih tržišta. Tek se u ovoj godini vide kakvi-takvi rezultati brojnih koraka koje su hrvatski izvoznici u prethodnim godinama činili kako bi se probili na tržišta Kine, Južne Koreje i drugih zemalja. Iako su apsolutni iznosi vrijednosti izvoza u te zemlje još relativno niski, postoci u kojima izvoz u njih raste ohrabruju. U Kinu je u prvim osam mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 73 milijuna eura (rast 77 posto), a u Južnu Koreju 31,5 milijuna eura, pri čemu je to 373 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Gledajući u postocima, među izvoznim se tržištima s najvišim rastom u ovoj godini našao Maroko, gdje je hrvatski izvoz skočio 660 posto, a iznosio je 52 milijuna eura.

Ipak, za hrvatski izvoz i dalje su najvažnija tržišta Italije, Njemačke i Slovenije. Dok je izvoz u Sloveniju ostao na istoj razini kakav je bio u prvim osam mjeseci prošle godine, u Njemačku i Italiju rastao je po stopi od 16, odnosno 15 posto.

U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost hrvatskog robnog izvoza iznosila je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, 10,1 milijardu eura, što znači da je bila za čak 2,3 milijarde eura veća nego u istom lanjskom razdoblju. Gledajući u postocima, rast izvoza ukupno je iznosio 13,4 posto, pri čemu je nastavljen ovogodišnji trend da izvoz po većoj stopi (22,5 posto) raste na tržišta izvan Europske unije nego na tržišta njezinih članica (8,9 posto). Isti je trend u devet mjeseci i kod uvoza. Iz država članica EU uvoz je povećan 9,2 posto, a s ostalih tržišta 14,3 posto. No na tržišta unutar EU još otpada oko 65 posto hrvatskog izvoza, a još više uvoza (oko 78 posto).

U kratkom obraćanju na dodjeli ‘Zlatne kune’ predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović već je u prvoj rečenici naglasila kako smatra da razvoj hrvatskoga gospodarstva treba temeljiti na izvozu jer će on kreirati proizvode dodane vrijednosti, pridonijeti gospodarskom rastu i većem životnom standardu. Po isticanju važnosti izvoza predsjednica je, nažalost, osamljena među visokim državnim dužnosnicima.

Od varaždinskog župana, predsjednika Narodne stranke – Reformisti, a ponajprije od nekadašnjeg potpredsjednika Vlade, Radimira Čačića svakako očekujemo da će u javnim istupima naglasiti važnost izvoza. U intervjuu prošlotjednom Globusu to nije učinio. Isto to očekujemo i od Vesne Pušić, saborske zastupnice Glasa, a ponajprije bivše potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih poslova. No i ona nas je razočarala jer u razgovoru za Novi list izvoz nije spomenula. Riječ izvoz u širokom je luku zaobiđena i u intervjuu koji je Jutarnjem listu dao saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja. Izvoza se nije sjetio ni IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić u intervjuu za Večernji list, čak ni kada je govorio o problemima u Uljaniku.