Globala ekonomija jedva da se oporavila od akutne pothlađenosti nakon kraha 2008., a već se javljaju glasovi koji upozoravaju na mogućnost pregrijavanja. Utjecajno njemačko Vijeće gospodarskih stručnjaka, ‘pet mudraca’ kako se kolokvijalno naziva savjetnike njemačke vlade, ovih je dana oglasilo alarm tvrdnjom da njemačkom gospodarstvu prijeti opasnost od pregrijavanja, što je svakako veoma loša vijest i za Hrvatsku čija ekonomija sreća umnogome ovisi o Njemačkoj. Mudraci su pozvali njemačku vladu na provođenje reformi kako bi se izbjegao taj scenarij.
Konkretno, bojazan izaziva rast viši od trenda i niske kamatne stope, što bi moglo ugroziti financijski sustav i stvoriti nekretninski mjehur. – U uvjetima smo niskih kamatnih stopa i to traje već neko vrijeme, pa postoji dobar razlog za ove visoke cijene nekretnina – rekla je jedna od članica Vijeća Isabel Schnabel. – No kada kamatne stope ponovno počnu rasti, ove bi cijene mogle ići u suprotnom smjeru vrlo brzo – dodala je. Na stranu poznatu njemačku opsiju cijenama i inflacijom, strahovi od ubrzanog pregrijavanja velikih svjetskih ekonomija mogu se sve više primijetiti na osnovi robusne ekspanzije potrošnje nakon dugog razdoblja ekonomske depresije u najvećim europskim ekonomijama. Njemačka, dođuše, nije bila duboko pogodena posljednjom recesijom, ali njezin je rast bio sveden na veoma niske razine zbog lošeg stanja najvažnijih trgovinskih partnera. Vijeće je izračunalo da njemačko gospodarstvo dugoročno može podnijeti rast od 1,4 posto godišnje, s tim da bi inflacija ostala na niskoj razini i na 1,8 posto. Trenutačne brojke pak osjetno prebacuju taj optimum s obzirom na to da se očekuje ekspanzija ekonomije od dva posto ove i 2,2 posto sljedeće godine, što bi moglo, vjeruju stručnjaci, izazvati poremećaje u stopi inflacije i na tržištima.
Postoji i ono što Amerikanci nazivaju ‘previše dobre stvari’, drugim riječima. Treba ipak paziti i od koga upozorenja dolaze. Nijemci su poslovno od Weimarske Republike i procvata nacionalna osjetljivina na inflaciju, pa od samog početka izražavaju veliko protivljenje odluci Europske središnje banke da počne ‘štancati novac’ po uzoru na američki Fed. – Strahovi vezani uz pregrijavanje najviše dolaze od njemačkog Savjeta ekonomskih stručnjaka koji se trenutačno sastoje od ‘right-leaning’ ekonomista kao što su Christoph Schmidt i Lars Feld, dok je samo jedan od njih kejnezijanac, Peter Bofinger, koji je poznati zagovaratelj minimalnih nadnica – naglašava Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa.
– U prilog nastanku nekretninskog mjehura idu i analize DB Researcha gdje su procjene o rastu cijena nekretnina u Njemačkoj od čak 7 posto na godišnjoj razini bile prekonzervativne (približavanje dvoznamenkastim brojevima ovdje ulazi u kategoriju nekretninskog mjehura u SAD-u koji je uzrokovao Veliku recesiju) – dodala je. Treba svakako obratiti pozornost i na dio godišnjeg izvješća Savjeta koji eksplicitno ‘druka’ protiv ideje proširenja Europskoga stabilizacijskog mehanizma i njegova pretvaranja u transferni mehanizam. Nijemci, naime, imaju nekoliko noćnih mora, a mogućnost fiskalnih transfera unutar eurozone kotira visoko na toj listi. Riječ je stoga uvelike o programatskom dokumentu koji teško skriva vrlo konkretna ekonomska uvjerenja (kraj tiskanju novca, ograničavanje opsega ESM-a, mjere kontrole eventualnih inflatornih pritisaka) i proizlazi iz dugotrajnog sukoba njemačkih ekonomista i Bundesbanka s ESB-om zbog monetarne politike. Aktualna politika ESB-a kreirana je ponajprije u korist depresiranih i prezaduženih zemalja europskog juga, što Njemačkoj nije po volji.
To, naravno, ne znači da je temeljna teza automatski netočna, odnosno da nema opasnosti od pregrijavanja, posebice imajući u vidu uobičajene ekonomske zakonitosti. Nakon razdoblja prolongirane recesije ili depresije ekonomija ulazi u fazu uspona u kojoj nerijetko jednako neumjereno počne kompenzirati izgubljeno, što se očituje u prebrzoj ekspanziji potražnje koju ponuda nije u mogućnosti pratiti, zbog čega dolazi do neefikasnosti u alokaciji napuhane proizvodnje i posljedično rasta cijena. U temelju ovog trenda obično je ekspanzivna monetarna politika tijekom duljeg razdoblja, uvjet koji je u svakom slučaju ispunjen (Fed i ESB već godinama vode politiku jeftinog novca), premda zasad nije vidljiv posebno negativan efekt u području inflacije jer su stope i u Americi i Europskoj uniji relativno niske, pogotovo u usporedbi s rasponom gospodarskog rasta.
Isto sukob golubica i jastrebova (oni za umjerene zahvate i radikalniji) može se vidjeti u najvećoj ekonomiji svijeta gdje dio ekonomskih stručnjaka traži od Feda brži i snažniji rast kamatnih stopa iz više-manje istih razloga, odnosno da se izbjegne ponovno stvaranje mjehura u nekretninskom i financijskom sektoru, uzročima posljednjeg rastakanja. Najnovije upozorenje došlo je od šefice Feda u Kansas Cityju Esther George, koju dosad niske stope inflacije nisu razuvjerile od potrebe za preventivnim mjerama. – Niska inflacija sama po sebi nije problem u ekonomiji koja raste i funkcionira na punoj zaposlenosti – rekla je. – Čekati čvrste dokaze da će inflacija dosegnuti dva posto prije poduzimanja koraka za njezino sprječavanje nosi rizik od pregrijavanja ekonomije, financijske nestabilnosti i omogućavanja neželjenog rasta inflacije – istaknula je.