Trump iznenadio, za novog šefa Feda odabrao ‘golubicu’

Iako je osebujni Predsjednik javnost već navikao na kontroverzna imenovanja, Jay Powell je možda i najmanje upitna odluka dosad. Prema svemu sudeći, sljedeći šef Feda bit će netko prema Predsjednikovu ukusu: milijarder, bijelac i bivši investitor u hedge fondu koji nema formalno ekonomsko obrazovanje, ali koji je i drugima sasvim prihvatljiv. Ipak, čovjek je kontinuiteta, u Fedu je zadnjih pet godina u trenutačnim ekonomskim uvjetima. ‘Kandidat kontinuiteta’, kako su ga mediji već sumirali, prema očekivanjima neće mijenjati ključne elemente politike kakvu je dosad provodila Yellen, a Financial Times je odluku okarakterizirao kao gotovo rutinski. Pravnik po struci bit će prvi neekonomist od kratkotrajne i neuspješne gaže G. Williamsa Millera potkraj 70-ih.

Opisujući Powella, FT navodi da je riječ o čovjeku duboko unutra, suprotno očekivanjima Trumpovih pobornika koji su očekivali neko rušilačko imenovanje, poznatom po ‘suhom’ smislu za humor (sarkastičan, inteligentan tip humora, obično dostavljen bez previše dramatskog efekta), uzemljenosti i snažnoj radnoj etici bez previše velikih neprijatelja. Pomirljiv tip koji dobro radi s različitim ljudima i vješto postiže slaganje ponekad oprečnih snaga, zaista je iznenađujuće prihvatljiv izbor za većinu analitičara, daleko od onog što se obično očekuje od Trumpa. Usprkos poštovanju ‘partijske linije’, Powell je na početku karijere u Fedu pripadao skupini koja nije bila pretjerano zagrijana za opsežno ‘kvantitativno olakšavanje’, stancanje novca, kakvo je provodio tadašnji predsjednik Ben Bernanke. Šefovi Feda, naime, u osnovi se dijele na ‘golubice’ i ‘jastrebove’, odnosno one koji su opredijeljeni za radikalne poteze i one sklene umjerenijim politikama. Yellen je nesumnjivo ‘golubica’, koja je u načelu nastavila politiku jeftinog i lako dostupnog novca postavljenu tijekom mandata svoga prethodnika. U ‘jastrebove’ bi se u ovom slučaju ubrojili oni koji žele jače dizanje kamatnih stopa i kraj obilatih količina novca zbog straha od većeg rasta inflacije, ali i ‘navučenosti’ ekonomije na jeftin novac. Diskusija se svodi na one koji misle kako je oporavak američke i globalne ekonomije uzeo dovoljno maha za dizanje kamatnih stopa i ‘golubice’, koje su za vrlo postupno i polaganje dizanje u duljem roku. Novi predsjednik Feda zasad ne odaje dojam bitno drugačijeg razmišljanja od sadašnje šefice.

‘Veći dio vremena likvidnost je na većini tržišta u redu. No u stresnim situacijama mogla bi postati krhka i sklona nestajanju’, rekao je FT-u. ‘Nije bilo incidenta vezanog uz likvidnost s jačim učinkom na realnu ekonomiju, ali to ne znači da ga neće biti’.

S druge strane, Powell povjerenje Trumpa duguje i razmišljanjima o regulativi koja odudaraju od prevladavajućih stajališta nakon financijske krize. Prema nekim iskazima, otvoren je reviziji ‘Volckerovog’ pravila, koje brani bankama trgovanje u vlastito ime, pravila koja reguliraju minimalnu razinu kapitala u bankama te kriterija za stres testove malih banaka. S tim u vidu, moglo bi se nagađati da će Powell u pogledu financijskog sektora naginjati više proturazmišljanjima u smjeru deregulacije, a u monetarnoj politici bit će skloniji kontinuitetu trenutačne politike. Još jedan razlog za brigu svakako proizlazi iz njegovog manjkavog poznavanja ekonomskih teorija i tehničkih detalja, koji umnogome utječu na ponašanje tržišta. Drugi podsećaju da je od Drugog svjetskog rata našli bilo dobrih ekonomista na čelu Feda, ali i da je bilo i loših te da ekonomsko zaleđe ne jamči kvalitetnog šefa.

Opća ocjena je da će Powell zadržati status quo kakav je uspostavljen još za vrijeme Bernankea, odnosno nakon krize i da će Fed nastaviti polako ‘odmatati’ ekstenzivnu pomoći kakvu je davao oštećenoj ekonomiji proteklih desetak godina. Nema sumnje da će njegov prvi mandat obilježiti dugotrajno pitanje kamatnih stopa i povlačenja Feda s tržišta u obujmu u kojem je dosad bio prisutan. Možda i veće pitanje stoga tiče se eventualnog pada ekonomije tijekom njegova stolovanja i reakcije.

Što će i kako napraviti ako se dogodi ponovno nagli pad, a nakon 2008. i kretanja globalne ekonomije u posljednjih deset godina mnogi su vrlo oprezni u tom pogledu, malo tko može prognozirati, pogotovo imajući u vidu da je raspon mogućnosti monetarne politike sada iskorišten u najvećem dijelu. Jednako tako, nije poznato koji od dva Powella će u toj situaciji prevladati, republikanac skeptičan prema obilatoj intervenciji Feda ili odgovorni šef otvoren monetarnom eksperimentiranju poput njegovo dvoje prethodnika. U očima stručne javnosti i onih koji prate Fed, trenutačno najvažnija odlika sljedećeg šefa Feda je što nije teško objašnjiv izbor kakvima je Trump dosad bio sklon, odnosno što je u potpunosti ‘normalan’, iako vjerojatno nije najbolji izbor.

Štoviše, mnogima je potreba za promjenom na vrhu upitna kao takva, s obzirom na to da je Yellen gotovo konsenzusom ocijenjena vrlo dobrom. Prigovori na njezin rad uglavnom i ne djeluju pretjerano ozbiljno, čak je i veliko pitanje koliko su uopće utemeljeni, poput predbacivanja navodno sporog oporavka američke ekonomije.

Među razvijenima, Amerika je u proteklih nekoliko godina začuđujuće snažno rasla, a nedavno se približila i punoj zaposlenosti (4,2 posto stopa nezaposlenosti) uz vrlo prihvatljivu stopu inflacije (nižu od dva posto), pa se prigovor na pretjeranu opreznost i premalu angažiranost Feda u iskorištavanju pozitivnog zamaha čine neuvjerljivima, posebice s obzirom na često ekstremne tendencije američke ekonomije (nagla i velika napuhavanja i jednako nagla ispuhivanja).

Nastavljajući obiteljsku tradiciju (otac je bio odvjetnik), Jay Powell je nakon studija politike na Princetonu diplomirao pravo na Georgetownu, a kao mladac volio je gitaru, što se nije promijenilo do danas (do prije nekih deset godina svirao je u bendu sastavljenom od članova obavještajnog miljea).

Nakon rada u riznici tijekom mandata Georgea H. W. Busha Powell se odlučio okušati u privatnom sektoru, gdje je stekao bogatstvo u ulagačkim fondovima. U središte globalne monetarne moći dolazi 2012. na mjesto guvernera Feda, s kojeg će sada preskočiti i posljednju stepenicu.