Rast maloprodaje, pad zaliha

I najveće i najožbiljnije kompanije u regiji daju ‘suho zlato’ za kvalitetnog menadžera i radnika. Veliki deficit skladištara, vozača i sličnih zvanja uzrokuje porast prosječne plaće, a uskoro će donijeti i jednu dosad nezabilježenu pojavu: uvoz radne snage, pa samim time i pojačano useljavanje stranaca.

Ako se pripremamo rezimirati događaje u FMCG/retail biznisu u 2017., posebice ako to povezujemo s budućim srednjoročnim razdobljem, dolazimo do nekoliko bitnih činjenica/trendova/polazišnih postavki:

• Primjetan je rast online poslovanja u svim biznisima, a oni koji uđu hrabro i kvalitetno u taj segment imaju prednost nad ostalima, posebice u rješavanju osnovnih problema: s web-shopom i newsletterom.

• Lanac vrijednosti po prodajnim grupama, ali i tržišta u regiji drastično se mijenja zbog nekoliko bitnih utjecaja: deflacija se smanjuje zbog manjeg utjecaja ‘rata cijenama’ i za očekivati je stabilizaciju ili porast cijena, najviše u prehrambenom sektoru. Drugi važan utjecaj na lanac vrijednosti ima rast utjecaja diskontnog formata na prehrambenu, ali i neprehrambenu maloprodaju, budući da se pojavljuju novi ‘igrači’ (TEDi, Pepco), a najjači diskonteri ubrzavaju rast i širenje mreže te dijelom ulaze u segment retailmenta i omnichannel strategije kao i klasični maloprodavači hrane.

• Definitivno je ‘out’ format hipermarketa, a nekad zapostavljen format ‘dućana na uglu’ (convenience) doživljava renesansu, posebno kao dio jačeg, nacionalnog ili europskog lanca. To potvrđuju i podaci AZTN-a, koji pokazuju veći trend rasta manjih trgovaca od deset najvećih.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju te trendove i uz porast maloprodaje tijekom cijele ove godine (+5%) bilježi se pad zaliha gotovih proizvoda, a domaća proizvodnja ne raste tempom kojim raste biznis maloprodaje.

Svi akteri u hrvatskoj FMCG/retail industriji postavljaju isto pitanje: što možemo raditi drugačije da bismo ubrzali rast svoje kompanije te kako povećati izvoz svojih proizvodnih kategorija?

Proces restrukturiranja regionalnog retailsa kao i FMCG industrije dobiva puni zamah, a otežan je naoko apsurdnim faktorom: od manjaka financijskih resursa i prevelike cijene novca fokus se ‘seli’ na neočekivanu defekturu: manjak ljudskih resursa! I najveće i najožbiljnije kompanije u regiji daju ‘suho zlato’ za kvalitetnog menadžera i radnika, a veliki deficit skladištara, vozača i sličnih zvanja uzrokuje naoko pozitivan trend: porast prosječne plaće u kompanijama, fokusiranje potencijalnih djelatnika na kompanije koje plaćaju iznadprosječno (ili, za mlađe, koje imaju ‘dušu’). Trendovi će uskoro donijeti i jednu dosad nezabilježenu pojavu: uvoz radne snage, pa samim time i pojačano useljavanje stranaca.

S obzirom na to da se Lider godinama zalagao za jačanje izvoza hrvatskih kompanija, možemo cinično zaključiti da smo uspjeli kao društvo u jednom segmentu izvoza: izvozu mladih, obrazovanih ili jednostavno samo agilnih segmenta društva u zemlje Zapadne Europe. Pa ako smo našli put za izvoz mladih, vjerojatno možemo naći i način za izvoz proizvoda i usluga.

IT kompanije su već daleko odmakle u tome, a njihov uspjeh ukazuje i smjer/taktiku kojim bi se trebale koristiti tradicionalne industrije – a to je ne oslanjati se samo na tradicionalne kanale prodaje i ne isključivo na vremenski ograničenu političku pomoć. Ono što je zajednički problem i za IT industriju i za tradicionalne izvoznike je apsurdna situacija u Hrvatskoj: nezaposlenost postoji, na oglase za zapošljavanje još uvijek se javlja mnogo kandidata, ali razina njihova znanja i obrazovanja ne odgovara potrebama tog radnog mjesta (što opet ukazuje na problem u strukturi obrazovnog procesa i manjak specijaliziranih edukacija) ili kod sofisticiranih industrija imaju loš omjer u matrici očekivanja-plaća/lojalnost. Štoviše, dio izvoznika uspio je jer je u odnosu na europsko tržište hrvatska radna snaga jeftinija, a s dovoljnim znanjem.

Ulazimo u novo doba, novi ciklus gdje će kvalitetan djelatnik (dok ga ne zamijeni stroj) i kvalitetan menadžer (koji ‘ne sluša’ nego misli i radi svojom glavom) biti ključ za jači plasman i veći izvoz, a obrazovanje i investiranje u stručne edukacije djelatnika i menadžera popravljat će operativni rezultat tvrtke. Takvi menadžeri i novi nasljednici uspješnih hrvatskih obiteljskih kompanija (pošto je upravo na djelu velika smjena generacija) naći će dobar marketinški miks za generaciju Z, koja sve kupuje i o svemu se informira preko pametnih telefona, a novine i knjige gotovo uopće ne čita. Employer-branding (ili rebranding) usmjeren ponajprije prema mladima upravo je na djelu kod svih ozbiljnijih ‘igrača’ u EU i okolici.

Novi menadžeri i nasljednici uspješnih hrvatskih obiteljskih kompanija naći će dobar marketinški miks za generaciju Z, koja sve kupuje i o svemu se informira preko pametnih telefona. Employer-branding usmjeren ponajprije prema mladima upravo je na djelu kod svih ozbiljnijih ‘igrača’ u EU i okolici.