Home / Komentari i stavovi / Tržište čipova

Tržište čipova

Natezanje Broadcoma i Qualcomma počelo je još prije godinu dana. Qualcomm uporno odbija Broadcomove ponude, pa su u Broadcomu odlučili javnom ponudom potaknuti dioničare na razmišljanje, a neće zazirati ni od osvajanja mjesta u Qualcommovu upravnom odboru. Ulog je velik – biti šef na tržištu čipova za bežične uređaje prema Broadcomu bio isti, ali nešto slabijeg intenziteta (vrijednost dionice porasla je za 5,5 posto).

Kako izvještavaju mediji, Broadcom je na tome radio mjesecima, a riječ je o potezu kojim bi, u slučaju uspjeha, postao tržišni lider u opremanju proizvođača bežičnih uređaja čipovima. Navodno je prije javne objave ponude bilo diskretnih kontaktaka, no nema sumnje da u Qualcommu nisu zainteresirani pri ovoj cijeni, kao što nisu bili zainteresirani ni prošle godine kada je ponuda prvi put razmatrana. S obzirom na to da uprava jasno odbija pristati na akviziciju, u Broadcomu su odlučili javnom ponudom potaknuti dioničare na razmišljanje, a neće zazirati ni od započinjanja rata posrednicima u smjeru dobivanja mjesta u Qualcommovu upravnom odboru. Strasti, dakle, u Broadcomu zasigurno ne nedostaje, što sugerira da industriju čipova čeka bitka titana. Posebno bi zanimljivo zato moglo biti u ožujku kada se održava godišnja skupština dioničara Qualcomma.

– Ne bismo dali ovu ponudu da nismo sigurni da će naši globalni klijenti prihvatiti spajanje te ne očekujemo ozbiljne probleme u pogledu tržišnog natjecanja i drugih regulatornih pitanja – rekao je Tan. Potencijalna je nagrada velika, kao i zapreke. Spajanjem bi bio stvoren najveći proizvođač čipova za bežične uređaje, poput pametnih telefona, na svijetu tržišne vrijednosti veće od 200 milijardi dolara, koji bi ozbiljno konkurirao dugo nedodirljivom Intelu. Iako je legenda industrije ponajprije usmjeren na računala, u posljednje vrijeme Intel se počeo snažnije okretati opremanju bežičnih uređaja koji vladaju svijetom. No da bi se ambiciozni plan ostvario, trebat će sasvim sigurno povišiti ponudu jer prema trenutačnim informacijama dioničari žele više, a postoji i vrlo utemeljena bojazan od reakcije tržišnih regulatora.

Preslagivanje na tržištu odavno je počelo slijedom promjena u načinu uporabe novih tehnologija, ponajprije zbog pomaka od prijenosnih računala prema drugim uređajima, a sada već i zbog hrvatanja pozicije u osvajanju novih obzora, poput autonomnih automobila i interneta stvari. Kako je riječ o potpuno novim, ali temeljitim promjenama koje će umnogome oblikovati blisku budućnost, zauzimanje dobre pozicije otvara neslučene mogućnosti. Samo pokrivanje nekih od osnovnih komponenti novih automobila kakvi će uskoro dominirati tržištem golema je prilika, a kada se tomu doda ključna uloga u spajanju više-manje sve elektronike na internet, proizvođačima opreme i komponenti počnu rasti zazubice. Novac zato nije u pitanju, što sugerira i ova iznimno izdašna inicijalna ponuda. Japanski div Softbank istresao je 32 milijarde za Arm, Intel 17 milijardi za Alteru, a Qualcomm je ponudio čak 39 milijardi za nizozemski NXP.

Spajanje Broadcoma i Qualcomma ostavlja dobar dojam i na onoj konkretnoj razini poslovnih jedinica i pokrivenih tržišta. Predmet interesa izvrsno je pozicioniran za novu generaciju mobilnog interneta, 5G, ali i općenito na tržištu pametnih telefona koji umnogome funkcioniraju zahvaljujući ovoj kompaniji. S druge strane, Broadcom čvrsto drži mrežnu opremu, ali je deficitiran u mobitelima, odnosno opremi za 4G mreže, što ga automatski stavlja u lošiju poziciju za nadolazeći novi val.

Postoji, jasno, podstaka preklapanja koja nisu samo problem na razini konflikata unutar moguće nove kompanije, već i regulatorima sumnjičavima po definiciji prema kombiniranju dvaju tržišnih lidera s vrlo sličnom ponudom. Svjestan je toga i šef Broadcoma, pa je već poduzeo neke preventivne poteze u dobroj vjeri. Premjestio je sjedište kompanije iz Singapura u Kaliforniju i rukovao se s predsjednikom Donaldom Trumpom kojeg je detaljno upoznao s tom gestom.

Cijena će, naravno, biti poslan problem zbog relativno slabog uspjeha Qualcommovih dionica u posljednje vrijeme, što je ujedno razlog nezadovoljstva dioničara ponuđenim iznosom. Oni su, naime, uvjereni kako konkurent pokušava iskoristiti povoljan trenutak i dobiti Qualcomm ispod cijene (jedino je Qualcommu pala cijena dionice ove godine od 30 najvećih proizvođača čipova). Akvizicija za sobom poteže i pitanje financiranja i duga, posebice nakon što je postalo jasno da Broadcom namjerava platiti uglavnom u gotovini.

Drugim riječima, kada bi spajanje prošlo, Broadcom bi u novu kompaniju donio svježu hrlipcu dugova kojima je platio Qualcomm, a ni Qualcomm ne bi zaostajao previše jer se misli debelo zadužiti za kupnju NXP-a (koji također pokušava isciijediti maksimalnu cijenu prije predaje). Tako bi novostvoreni div na leđima imao ozbiljnu količinu duga koji bi se mjerio u desecima milijardi dolara. Banke nisu zabrinute, najpoznatija imena financijskog sektora spremna su financirati akviziciju (Bank of America, Citigroup, Deutsche Bank, JPMorgan i Morgan Stanley) usprkos svim potencijalnim zaprekama. Nema nikakve sumnje da će Qualcomm odbiti inicijalnu ponudu, koliko god rekordna bila, i zahtijevati osjetno veći iznos da bi uopće razmotrio ozbiljno mogućnost prodaje, stoga nema sumnje da će slijediti velika bitka za preuzimanje.

Mjere Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji omogućile su da 9072 radnika pogođena krizom nađu nova radna mjesta ili vode samostalnu djelatnost, a 645 osoba sudjelovalo je u doškolovanju.

Europska komisija objavila je izvješće o uspješnosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, kako je suputljen nazvan fond za zaštitu onih koje globalizacija nije mazila. EGF, koji slavi deset godina postojanja ove godine, u proteklim dvogodišnjem razdoblju (2015. i 2016.) proglašen je uspješnim jer je pomogao 19.500 radnika uhvaćenih u turbulencijama globalizacije i krize. Prema izvješću, oko polovine radnika pokrivenih mjerama tog fonda, njih 9072, našlo je nova radna mjesta ili vodilo samostalnu djelatnost dulje od godinu dana, dok je 645 osoba sudjelovalo u doškolovanju ili osposobljavanju za povećanje svoje zapošljivosti. Jednako tako, osobne situacije, privlačnost na tržištu rada i samopouzdanje tih radnika znatno su se poboljšali zahvaljujući upravo tom fondu, što vrijedi i za one koji nisu našli novo radno mjesto nakon završetka mjera. Drugim riječima, iako nisu dobili novi posao, ljudi su se barem osjećali mnogo bolje.

Ti su pozitivni rezultati ohrabrujući, posebno s obzirom na teške uvjete u kojima su ostvareni. U nekim je državama članicama stanje na tržištu rada bilo osobito teško u razdoblju koje je obuhvaćeno izvješćem. Masovna otpuštanja dogodila su se na područjima na kojima je već postojala iznadprosječna stopa nezaposlenosti. Mnogi su uključeni radnici imali nisku stručnu spremu ili druge otežne okolnosti kao tražitelji zaposlenja. Ipak, još se jednom potvrdilo da sredstva EU, primjerice Europski fond za prilagodbu globalizaciji, mogu pomoći najranjivijim skupinama u našim društvima, stoji u Komisijinu priopćenju. Fond je posljedica shvaćanja da globalizacijski procesi nisu nedvosmisleno korisni svim ljudima, odnosno da postoje osjetljivi sektori, ali i skupine kojima treba specifična pomoć za prilagođavanje tom globalnom procesu (posebno su na udaru radnici niže stručne spreme). Fond služi za financiranje mjera koje se otpuštenim radnicima pomaže povećati zapošljivost i otvoriti nove prilike u pogledu traženja radnog mjesta. Konkretnije, fond služi za financiranje intenzivne, personalizirane pomoći u traženju zaposlenja, raznih vrsta strukovnog obrazovanja, unapređenja vještina i mjera prekvalifikacije, privremenih poticaja i naknada u razdoblju trajanja aktivnih mjera, potpora za pokretanje poduzeća te mentorstva tijekom cijelog procesa.

Od svojeg osnutka Fond je zaprimio 147 zahtjeva država članica, a zatraženo je oko 600 milijuna eura pomoći za 137.600 radnika i 2944 NEET-a (mladi koji se više ne obrazuju, ali nisu ni zaposleni). Doprinos EU iznosio je više od 70 milijuna eura, a dopunjen je s dodatnih 48 milijuna eura državnih sredstava.

– Isplatila se pomoć EGF-a od 70 milijuna eura: unatoč teškoj situaciji na tržištu rada, 2015. i 2016. ponovno se zaposlilo 9072 radnika koji su primili pomoć. Ove se godine obilježava deseta godišnjica Fonda, koji je dokaz europske solidarnosti s radnicima koji su postali žrtve masovnih otpuštanja uzrokovanih globalizacijom ili gospodarskom krizom – rekla je Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje.