HOPS je zaprimio velik broj zahtjeva za priključak novih vjetroelektrana, VE, čija je ukupna snage veća od 2000 megavata. Projekti vjetroelektrana su veličine između 20 MW i 150 MW, a većina razmatra priključak na mrežu 110 kV. No trenutačno u hrvatski elektroenergetski sustav nije moguće priključiti sve vjetroelektrane za koje su investitori pokazali zanimanje s obzirom na njegovu veličinu i karakteristike, posebno kad je riječ o mogućnosti regulacije snage i frekvencije.
No prikazani plan priključenja vjetroelektrana ne predstavlja konačnu dinamiku njihove gradnje i priključka na prijenosnu mrežu u razmatranom planskom razdoblju, budući da o investitorima ovisi kako će dalje razvijati projekte.
U idućih deset godina Hrvatski operator prijenosnog sustava, HOPS, namjerava u razvoj prijenosne mreže uložiti nešto manje od šest milijardi kuna. Riječ je o investiciji vezanoj uz Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže za razdoblje 2018. – 2027. koji je HOPS izradio u skladu s najnovijim potrebama i događajima u hrvatskom elektroenergetskom sektoru, a na temelju čimbenika utjecaja na očekivani razvoj prijenosne mreže. No nužno je pritom naglasiti da HOPS ne ulaže u elektrane i vjetroelektrane. Plan će biti realiziran na temelju HOPS-ova desetogodišnjeg plana poslovanja, a potvrđuju ga i Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) i Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E).
Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže obuhvaća nužnu obnovu postojećih, kao i gradnju novih objekata prijenosne mreže, od kojih je dio istražen na razini studije predizvodljivosti, što znači da će se prije donošenja konačnih investicijskih odluka provoditi dodatna istraživanja njihove tehnoekonomsko opravdanosti gradnje te mogućnost gradnje s obzirom na prostorna, okolišna i druga ograničenja. U HOPS-u ističu da nastoje zadržati postojeću ili poboljšanu razinu pouzdanosti prijenosne mreže i sigurnost opskrbe svih korisnika mreže, uključujući i operatora distribucijskog sustava HEP-ODS. Kao operator prijenosnog sustava, HOPS ne smije trgovati električnom energijom, ali je odgovoran za raspoloživost i dostatnost hrvatske prijenosne mreže za nesmetano odvijanje aktivnosti svih sudionika na tržištu električne energije; proizvođača, trgovaca i opskrbljivača. Zadatak mu je omogućiti priključak novih korisnika na prijenosnu mrežu pod jednokim, transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima.
Ukupni troškovi razvoja i revitalizacije mreže u razdoblju do 2027. temeljeni su na sadašnjoj razini jediničnih cijena visokonaponske opreme; dalekovoda, transformatorske stanice – polja, transformatora, sekundarne opreme, kompenzacijskih uređaja i svega ostalog potrebnog za funkcioniranja prijenosa električne energije.
Taj plan razvoja pripremljen je na temelju pretpostavke porasta potrošnje električne energije i opterećenja elektroenergetskog sustava prema umjerenim stopama porasta u odnosu na one u prošlim planovima te na temelju ugovora o priključenju sklopljenim s postojećim i novim korisnicima prijenosne mreže. Pritom su u obzir uzeti planovi gradnje novih elektrana, izlaska iz pogona postojećih elektrana, priključenja novih korisnika mreže te planovi gradnje zajedničkih objekata HOPS-a i HEP-ODS-a (trafo stanice 110/x kV) koji su usuglašeni između dva operatora te je dogovoren način financiranja pojedinih dijelova tih postrojenja.
HOPS nema odluka o gradnji elektrana jer ih donose drugi investitori koji od njega traže samo priključak na prijenosnu mrežu. U HOPS-ov plan zasad su uključene samo elektrane koje imaju potpisan ugovor o priključenju, a ostale će biti uvrštene kad ugovor s njima bude sklopljen. Poznati su tek planovi. Do 2027. planirano je priključenje na prijenosnu mrežu termoelektrana Rijeka, Ploče, Kosinj, termoelektrane toplane Osijek, hidroelektrana na Savi, Ombli i hidroelektrane Dubrovnik, crpne hidroelektrane Vinodol, solarnih elektrana Hrvace, Dugopolje, Šestanovac, Promina i višenamjenskog hidrotehničkog sustava u Osijeku. Instalirana snaga bit će 2446,7 megavata.
