POTICAJI U 2018.

Još nije definirano kad će se raspisati prvi natječaji za financiranje energetski učinkovitih vozila, a ni kakvi će im biti uvjeti. Zna se da poticaja više ne bi trebalo biti za kupnju klasičnih hibrida, ali bi za nabavu električnih bicikala, mopeda, skutera…

Domaćim cestama u ovome trenutku vozi ili pokraj njih stoji više od deset tisuća vozila na električni i hibridni pogon. Najviše je među njima hibridnih, a statistika Centra za vozila Hrvatske unatrag deset godina govori o velikim godišnjim stopama rasta i razmjerno malim brojkama registriranih električnih automobila, koje su u posljednje tri godine ipak postale troznamenkaste, za razliku otprilike jednog desetljeća kad je u Hrvatskoj bio registriran samo jedan jedini automobil na električni pogon. Statistika pokazuje i da broj registriranih ekološki prihvatljivih automobila ove i prošle godine evidentno raste neovisno o državnim poticajima za kupnju električnih i hibridnih vozila, ali i da je u odnosu na prijašnje godine njihov broj više počeo rasti tek 2014., kad su sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prvi put građanima i tvrtkama odobrena poticajna sredstva za nabavu ekovozila.

Te i iduće godine Fond je s 30-ak milijuna kuna sufinancirao kupnju više od 800 električnih, hibridnih i ‘plug-in’ hibridnih vozila, a onda je, što zbog nedostatka proračunskih sredstava, što zbog čestih izmjena vladajuće garniture i posljedičnog administrativnog usporavanja, slavina odjednom zatvorena.

Sudeći prema Prijedlogu nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti, koji tek treba proći sve potrebne procedure i postati pravovaljan, za poticanje čišćega prometa država kani do 2020. izdvojiti ukupno 115 milijuna kuna, od čega 60 milijuna kuna za financijske poticaje za energetski učinkovita vozila. Prvih 20 milijuna kuna trebalo bi zainteresiranim biti na raspolaganju iduće godine, no kad će biti raspisani prvi natječaji i kakvi će biti njihovi uvjeti, odnosno s kolikim će se iznosima sufinancirati koje kategorije ekološki prihvatljivih vozila, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još nisu definirali.

U sljedećoj godini Fond planira nove natječaje iz e-mobilnosti pa ćemo o svim detaljima, uvjetima i visini sufinanciranja pravodobno obavijestiti javnost – rekli su nam u Fondu, kao i to da bi Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti koji je prošao javno savjetovanje Vlada uskoro trebala prihvatiti.

Ne bude li kakvih izmjena, prema predloženom planu jasno je da više ne bi trebalo biti poticaja za kupnju klasičnih hibrida, nego samo za ‘plug-in’ hibride i električna vozila. Pretpostavlja se da će se u tri godine sufinancirati oko 1200 vozila, a već je sada jasno da će najveću štetu od izmjena utvrđivati u Toyoti koja je uz poticaje prodala mnogo svojih hibridnih Yarisa, Aurisa i Priusa, koji su prije koju godinu bili i najprodavaniji modeli ekološki prihvatljivih automobila uz poticaje.

Hoće li i na novome natječaju vrijediti kao i do sada da se za kupnju električnih vozila može dobiti do 70.000 kuna poticaja, a za one hibridne ‘plug-in’ do 50.000 kuna, kao i hoće li vrijediti pravilo da će se novac predviđen za poticaje rezervirati predajom predračuna i moći iskoristiti u idućih šest mjeseci te hoće li prijavitelj imati pravo kao i prije uz poticaje kupiti i neko drugo vozilo umjesto onoga za koji se prijavio, ali u istoj toj kategoriji, za sada možemo samo nagađati. Neka od prijašnjih pravila bila su i da građanin uz poticaje kupljeno vozilo mora zadržati u vlasništvu najmanje godinu dana i da može dobiti poticaj za samo jedno vozilo, a tvrtke i obrti morali su zadržati vozila najmanje tri godine i mogli dobiti poticaje za kupnju vozila do 700.000 kuna. Vozila su mogla biti kupljena u bilo kojoj državi članici EU, ali morala su biti registrirana u Hrvatskoj.

U Renaultu Hrvatska, koji nudi tri modela električnih vozila, među njima i Renault Zoe, električnu verziju popularnoga Clija. Taj model prema europskoj normi za ekonomičnost potrošnje goriva vrijedi za prvo javno dostupno električno vozilo s dometom vožnje od čak 400 kilometara po punjenju.

Renault Hrvatska je u lipnju 2017. lansirao sva tri modela električnih vozila, Twizy, Kangoo Z. E. i Zoe. Prodaja se tek očekuje uzme li se u obzir da potencijalni kupci čekaju 2018., kad su poticaji i najavljeni. Gledamo li europsko tržište, izuzevši Norvešku u kojoj je udio električnih vozila 15 posto, udio registriranih električnih vozila u ukupnim registracijama novih vozila jest oko jedan posto. Renault Slovenija lansirao je električna vozila još 2015. i od siječnja do rujna 2017. ostvaruje odlične rezultate s 33 posto tržišnog udjela u prodaji električnih vozila. To je i 80-postotni rast u odnosu na isto razdoblje 2016. Subvencije za električna vozila u Sloveniji redovite su i iznose 7500 eura za kupnju osobnog i 4500 eura za kupnju lakoga gospodarskog vozila. Bude li poticaj po vozilu bio 70.000 kuna, to je godišnja subvencija za tristo vozila, što je u redu u odnosu na veličinu tržišta električnih vozila u Hrvatskoj. Usporedbi radi, u Sloveniji će tržište tek ove godine prijeći tristo električnih vozila – rekli su nam u Renaultu Hrvatska.

Poticaji bi se u 2018. trebali dodjeljivati i za nabavu električnih bicikala, mopeda, skutera, četverocikala i manjih dostavnih vozila na električni pogon, zbog čega i u Dok-ingu, domaćem proizvođaču.

Najavu novih poticaja pozdravljaju i u BMW-u i generalnom zastupniku BMW-a za Hrvatsku, tvrtki Tomić&Co., koji nudi električne i hibridne ‘plug-in’ automobile, među kojima je najzanimljiviji električni model BMW i3.

Tijekom posjeta našim salonima kupcima pozornost privuče posebno model i3, koji je tehnoški sto posto ekološki. Privlači ih kompaktnošću, materijalima i bojom. Poticaj je hvalevrijedan, to bi svakako značilo dodatnu potporu za naše kupce kao dio ulaganja u ekološki osvještene vozače – poručuju iz tvrtke Tomić&Co. i podsjećaju na to da je i BMW dio konzorcija u projektu ‘NEXT-E’ koji je ovog ljeta dobio 18,8 milijuna eura potpore Europske unije za projekt električnog automobila CEF i ugradnju 222 namjenske stanice za punjenje električnih vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

U sklopu novoga paketa mjera za povećanje energetske učinkovitosti Europska komisija razmatra i prijedlog da se od 2025. u novim nestambenim zgradama i onima koje će se obnavljati na više od deset parkirališnih mjesta postave priključci za punjenje električnih vozila. U ukupnoj energetskoj potrošnji promet sudjeluje s 30 posto, a u emisiji stakleničkih plinova u EU s 25 posto, od čega više od 70 posto emisije stvara cestovni promet. Tržište električnih vozila ubrzano se razvija, a neke su zemlje, poput Norveške, Nizozemske, Velike Britanije i Francuske, već najavile zabranu prodaje klasičnih automobila u idućih tridesetak godina.