Više automobila nego ratnih invalida

Jedna jedina ostavka među bulumentom državnih direktora koji čekaju milost Plenkovićevu od sjednice do sjednice Vlade dobiva logičan epilog. U prošlom broju Lidera pisali smo o državnim direktorima koji su kao vršitelji dužnosti u višemjesečnom interregnumu između raspisivanja natječaja i donošenja odluke na mandatu ‘od četvrtka do četvrtka’. Od njih petnaestak ‘četvrtkaša’ samo se Krešimir Kučko usudio pokazati zube. Ostavkom je prosvjedovao protiv suludog natječaja koji je otvoren prije pola godine i protiv privremenog statusa koji v. d.-u ne daje moralni mandat za normalno vođenje kompanije, već samo za održavanje hladnog pogona. To je mogao zato što je u džepu imao mogući novi angažman – kandidat je za šefa bahreinske aviokompanije. Pa, makar Gulf Air bilježi gubitke, Kučko tamo neće ići za kikiriki. Premda taj angažman, prema pisanju Večernjaka, još nije siguran jer u Bahreinu postoji struja koja bi na to mjesto stavila domaćeg čovjeka, dokazani menadžeri mogu naći angažman i izvan državnog portfelja. Kučko je preuzeo domaćeg aviopriveznika, tradicionalnoga gubitaša s gotovo pola milijarde kuna minusa, i brzo ga uveo u tanak plus, ali ipak pozitivno poslovanje. Takvi menadžeri na čelu državnih tvrtki mogu se nabrojiti na prste jedne ruke. Zašto? Jedan je od razloga politički diktat u izboru, ali i u upravljanju tvrtkom. Važnije je koga ćeš zaposliti i koga ćeš sponzorirati nego kakvi su ti rezultati poslovanja i ostvaruješ li strateške ciljeve. A strateških ciljeva, naravno, i nema, jer ih u državnoj bankomat-ekonomiji nema tko ni postaviti. Stoga se na natječaje za državne tvrtke javlja vojska uhljeba koji i ne gaje iluzije da mogu nešto promijeniti u državnoj tvrtki, ali zato dobro shvaćaju da iz nje mogu štošta odnijeti znanim i neznanim prijateljima i znancima, rođacima i rodijacima, košarkašima i rukometima, kumovima i partijskim pouzdanicima. Pa, dok je u državnim tvrtkama love, bit će i (ovakve) Kroacije!

Automobili su tiha patnja HDZ-ovih dužnosnika. I ministar branitelja Tomo Medved kupuje automobile, i to za hrvatske ratne vojne invalide sa stopostotnim oštećenjem. Odmah su počele sumnje u koruptivnost stvarno nema sreće s blindiranim autima. Sanader je Robert Jezić svojedobno nabavio blindirani BMW od 4,2 milijuna kuna, a sad Plenkovićev ministar Božinović nabavlja čak dvije, još skuplje blindirane mrcine.

Javnost se ovih dana zabavlja nabavom dvaju blindiranih automobila koje je MUP namjerio kupiti po ukupnoj cijeni od 13 milijuna kuna. Moja prva pomisao bila je da se to Vlada napokon priprema za žestoke reforme. No opet ništa. Premijer je odmah sljedećeg dana izjavio da mu ne treba takav automobil koji mora biti neprobojan za većinu metaka, imati nosač strojnog naoružanja, senzor za suzavac, mogućnost vožnje s propucanim gumama, snagu od 460 konja… Ne trebaju ga ni predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ni predsjednik Sabora Gordana Jandroković, koji se također ubrajaju u prvu kategoriju štićenih osoba. U MUP-u su petljali da osim za štićene osobe blindirana vozila nabavljaju za potrebe osiguranja ‘stranih delegacija, ali i zbog priprema za skorašnje predsjedanje Europskom unijom’. Što će biti za više od dvije godine. Pa taj HDZ jer je rok od 22 dana ponuđačima za tako mnogo automobila prekratak pa se pretpostavlja da netko već ima spremnu flotu na lageru. Natječajne propozicije ispunjavaju samo dvije marke – nekoliko modela Opel Insignije i Ford Mondea. No još je zanimljivije pitanje za koga.

Dok se svekolika hrvatska javnost zabavlja zamornim i opasnim pseudopovijesnim pitanjima revizije ishoda Drugoga svjetskog rata, a nametanjem svjetonazorskih težnji prema srednjem vijeku proganja se najobrazovaniji kadar iz Hrvatske, u Svetom Martinu na Muri gotovo u tajnosti održan je početkom rujna Sedmi srednjeeuropski simpozij o kemiji plazme – CESPC. Na poziv Slobodana Miloševića, istraživača-znanstvenika iz Instituta za fiziku u ulozi predsjednika tog znanstvenog simpozija, i njegova kolege Nikša Krstulovića odazvalo se stotinjak znanstvenika iz 24 zemlje kako bi predstavili spoznaje do kojih su došli baveći se temama kao što su fundamentalni problemi istraživanja plazme, modeliranje i dijagnostika, novi materijali, energetske tehnologije, zaštita okoliša, biomedicinska plazma tehnologije te, prvi put, novi aspekti primjene tehnologije plazme u proizvodnji hrane i poljoprivredi.

Bez obzira na to što je plazma jedan od sve češće spominjanih fizikalnih pojmova i izvan strogo znanstveničkih krugova, oskudno je opće poimanje o tome što plazma jest i kakva sve začuđujuća i još neobjašnjiva svojstva ima. Nerijetko je se naziva i četvrtim agregatnim stanjem tvari.

Fizikalni zakoni koji opisuju plin i njegova svojstva nisu dovoljni za razumijevanje svojstava plazme. Jedna od osnovnih razlika između plina i plazme u tome je što je električna vodljivost u plinu gotovo zanemariva, a plazma je vodljiva. Očaravajuće je ‘kolektivno ponašanje’ svih čestica u plazmi, koje kao da su sve istodobno u tajnovitoj međusobnoj vezi, a zbog reagiranja na magnetsko polje, plazmu se može kontrolirati i držati unutar tog polja – kaže Milošević.

Objašnjavajući laicima što je plazma, Milošević je opisuje kao parcijalno ionizirani plin koji čini mješavina neutralnih molekula i atoma uključujući električno nabijene čestice kao što su elektroni i ioni. U takvim uvjetima neravnotežnih plazmi, ističe Milošević, sudari elektrona s neutralnim molekulama mogu stvoriti vibracijska i elektronska pobuđenja vrlo visokih energija.

Gotovo 99 posto vidljive tvari koju opažamo u svemiru – zvijezde, galaksije, maglice i međuvjezdanji prostor – u stanju su plazme, a vidljivi su zato što zrače elektromagnetsku energiju tj. svjetlost, što je jedna od bitnih karakteristika plazme. Zahvaljujući tome, spektroskopskim metodama pouzdano i detaljno iščitavamo sastav svemira, ali i dostupne nam plazme jer je dugogodišnjim istraživanjima i sami stvaramo i proučavamo, a sve više i primjenjujemo u sve više industrijskih granama. Sunce je velika i vrlo vruća plazma vodika čije se jezgre spajaju fuzijom u helij i pri tome proizvode golemu količinu energije – napominje Milošević, dodajući da se jako daleko otišlo u istraživanjima tzv. hladnih plazmi, koje su vrlo primjenjive u nizu tehnoloških procesa u kojima stvarajući tzv. slobodne radikale rade čuda.

Kemija plazme interdisciplinarno je područje koje se bavi kemijskim procesima u plazmi. Elektrone je u električnim poljima lako zagrijati izbojima električnih pražnjenja ili laserom, čime se omogućava tehnologija iniciranja i kontrole endotermnih kemijskih reakcija velike efikasnosti, što pak daje niz neobičnih, ‘nezemaljskih’ kemijskih reakcija koje ne bi bile moguće u prirodnom, ravnotežnom okružju.

Utjecaj takvih tehnologija na svjetsku ekonomiju enorman je i zato bi bilo pogrešno reći da će to biti tek tehnologija budućnosti – rekao je Milošević.

Zaštita okoliša i tretman onečišćenih voda područje je na kojem su već u primjeni brojna tehnološka rješenja zasnovana na plazmi, ali doći do točnih parametara plazme nužnih za postizanje željenih efekata, ozbiljan je istraživački posao koji nerijetko daje rezultate tek nakon višegodišnjih interdisciplinarnih napora timova znanstvenika.