SKRIVENI ŠAMPIONI U godinu dana male i srednje tvrtke izvoz povećale za 5,5 milijardi kuna

U Hrvatskoj posluje više od 105 tisuća malih i srednjih tvrtki. Njihov je udio u ukupnom prihodu hrvatskoga gospodarstva oko 54 posto, zapošljavaju gotovo 70 posto radnika, a u izvozu sudjeluju s čak više od 50 posto. No njihov je glavni problem, uz poreznu politiku i administraciju – pristup financiranju.

Kada se govori o velikim svjetskim izvoznim vešilama, poput Njemačke i SAD-a, obično se pomisli na proizvode njihovih globalno poznatih kompanija – Bayera, Volkswagena, Applea, GM-a, GE-a… Ali izvozna snaga američkog i njemačkoga gospodarstva ne temelji se na njima, već na malim i srednjim tvrtkama. Istraživanja su pokazala da upravo one čine gotovo 90 posto američkih izvoznika, kao što velike zasluge za izvoz i trgovinski suficit u Njemačkoj imaju također tvrtke iz kategorije SME (small and medium-sized enterprises), koje su mnogima potpuno nepoznate i upravo zato ih zovu ‘skrivenim šampionima’.

Mala i srednja poduzeća smatraju se pokretačima europskoga gospodarstva jer stvaraju nova radna mjesta, potiču gospodarski rast te znatno pridonose društvenoj stabilnosti. U Europskoj uniji devet od deset poduzeća ulazi u kategoriju malog i srednjeg te su u njima dva od tri radna mjesta. Još je važnije što se smatra da mala i srednja poduzeća najviše potiču poduzetnički duh i inovacije u svim dijelovima Unije pa su stoga ključna za poticanje konkurentnosti i zapošljavanja.

Činjenica je da se ono što svijet klasificira SME-jem ne podudara potpuno s onime što je kategorija malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, ali neovisno o tome i mi imamo svoje ‘skrivene šampione’, pogotovo u IT-u, turističkom, zdravstvenom, izvoznom i OiE segmentima. Prema dostupnim službenim podacima, u Hrvatskoj posluje više od 105 tisuća mikro, malih i srednjih tvrtki, koje čine 99 posto ukupno registriranih poduzeća. Njihov je udio u ukupnom prihodu hrvatskoga gospodarstva oko 54 posto, zapošljavaju gotovo 70 posto radnika, a u hrvatskom izvozu sudjeluju s čak više od 50 posto.

Još su važnija za gospodarstvo naše zemlje ako se zna da mala i srednja poduzeća imaju pozitivne trendove u pogledu zapošljavanja i izvoza. U odnosu na godinu prije mala su poduzeća povećala broj radnika s 422.238 na 432.934, a srednja su zapošljavala 147.250 ili 2000 više. I dok je u tom sektoru zaposlenost povećana, dakle, za 12 tisuća radnih mjesta, velike kompanije u istom su razdoblju smanjile broj zaposlenih.

I izvozna statistika govori da su mala i srednja poduzeća motor koji generira rast i poboljšava hrvatsku platnu bilancu: u godinu dana njihov je izvoz povećan za ukupno 5,5 milijardi kuna. Dok su u istom razdoblju velika poduzeća povećala izvoz za oko četiri milijarde kuna.

Da su upravo mala i srednja poduzeća pokretači europskoga gospodarstva i da će o njihovoj snazi ovisiti i konkurentnost EU, prepoznala je i Europska komisija još 2005. Dok je Hrvatska tek počinjala svoj put prema članstvu u EU, Europska komisija donijela je zanimljiv Vodič za korisnike o definiciji malih i srednjih poduzeća.

Riječ je o poduzećima koja imaju manje od 250 zaposlenih, čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna eura ili čija ukupna godišnja bilanca ne prelazi 43 milijuna eura. Zato što je važno utvrditi kojim malim i srednjim poduzećima doista treba pomoć i kako ih poduprijeti i pružiti im adekvatnu potporu.

Ta kategorija poduzeća, naime, suočava se i s problemima koje sami ne mogu riješiti. U vodiču upozoravaju kako mali i srednji poduzetnici ‘mogu naići na teškoće u pristupu financijskim sredstvima i/ili ulaganjima u istraživanje i inovacije’. Jednako tako često moraju ‘prevladati strukturne zapreke kao što je manjak upravljačkih i tehničkih vještina, krutost tržišta rada i ograničeno znanje o prilikama za međunarodno širenje’.

Hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima zapravo je najveći problem što nailaze na teškoće u pristupu financijskim sredstvima. Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzetnika proveo je 2016. istraživanje o uzrocima prekida poslovanja malih i srednjih poduzeća, pri čemu se pokazalo da je glavni problem, uz poreznu politiku i administraciju – pristup financiranju. Čak 51 posto malih i srednjih poduzeća prekinulo je poslovanje zbog toga što ne mogu brzo i efikasno pronaći kvalitetne izvore novca.

SME segment u Hrvatskoj proteklih se godina suočavao s pitanjima likvidnosti i rasta loših kredita, što je neizbježno utjecalo na kreditne politike banaka te njihove investicijske planove i općenito poslovne aktivnosti. Međutim, nakon godina recesije pred poduzetnicima su bolji dani. Upravo je o potencijalima SME-ja bilo govora na nedavnoj konferenciji ‘Financije na dlanu’ koju je Addiko banka organizirala u Osijeku. Na njoj je predstavljena analiza prema kojoj mali i srednji poduzetnici ostvaruju najbolju kombinaciju rasta i profitabilnosti, najviše su poboljšali financijske rezultate, a usto su i najviše pridonijeli rastu izvoza i diversifikaciji hrvatskoga gospodarstva.

Malo i srednje poduzetništvo strateška je odrednica Addiko banke jer predvidamo da će se hrvatski gospodarski rast temeljiti upravo na uzletu SME-ja, koji je po svojoj prirodi brži, fleksibilniji i inovativniji. Vjerujemo u taj segment gospodarstva, u kojem bilježimo kontinuiran rast plasmana i očekujemo da se taj trend nastavi – rekao je tom prilikom Nenad Mećava, izvršni direktor malog i srednjeg poduzetništva u Addiko banci. Gledajući gospodarska kretanja i Addikove prognoze nastavka rasta BDP-a od tri posto u 2017. i 2018., rasta zaposlenosti, izglednog poboljšanja rejtinga, najave reformi te rekordne turističke sezone, općenito snažnije inozemne potražnje, robne osobne potrošnje, sve povoljnijih uvjeta (re)financiranja, jačeg iskorištavanja fondova EU, rekordnih profita poduzeća te oporavka kreditiranja poduzeća uz labavljenje uvjeta financiranja malih i srednjih velikih poduzeća, SME ima razloga za optimizam.

S obzirom na to da je SME strateška orijentacija Addiko banke, mnogo ulazimo u portfelj proizvoda i usluga koje razvijamo tako da izravno korespondiraju s potrebama današnjih klijenata – bilo da je riječ o digitalnim kanalima, kreditnim proizvodima bilo posebnim paketima – dodao je Mećava. Na tom su tragu i posljednji potezi banke, koja je proširila svoju ponudu za male i srednje poduzetnike paketima ‘Addiko Plus’ i ‘Addiko Flat’, u sklopu kojih poduzetnici, kako kažu u banci, dobivaju sve potrebne i najčešće korištene usluge: održavanje računa, mobilno i internetsko bankarstvo, kartice Visa Electron i Visa Business ili pogodnosti u platnom prometu, pri čemu paket ‘Flat’ jedini na tržištu pruža fiksne troškove za bezgotovinska kunska plaćanja bez obzira na broj i volumen transakcija te uključuje neograničeni kunski međubankovni platni promet putem internetskog i mobilnog bankarstva.

Prijašnja su istraživanja pokazala da je u Hrvatskoj broj odbijenih zahtjeva za kredite veći od prosjeka u zemljama EU, pa je hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima sigurno dobrodošla odluka pojedinih banaka da dobiju strateško mjesto u planovima financiranja. Da bi malo i srednje poduzetništvo bilo pokretač razvoja, treba mu omogućiti da svoj doprinos, a jedna od ključnih točaka u tom smjeru sigurno je stvaranje i njegovanje poticajnog okružja i stimulativnih mjera, eventualnih poreznih olakšica uz ukidanje nepotrebne birokracije i parafiskalnih nameta. Drugim riječima, misao vodilja treba biti okružje otvoreno biznisu. To više što se ulaskom u EU Hrvatska zapravo i obvezala da će popraviti politiku prema srednjem i malom poduzetništvu, koje je u žarištu svih briselskih razvojnih politika.

Sami poduzetnici također moraju povući poteze kojima će si olakšati poslovanje. Prije svega moraju poduzeti korake kako bi se educirali, modernizirali i digitalizirali te tako bolje pripremili za povlačenje novca iz fondova EU koji su im na raspolaganju. Hrvatskoj je od 2014. do 2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Da bi novac došao do krajnjih korisnika i financirao poduzetničku ideju, osim odgovarajućeg natječaja, često je potrebno osigurati i vlastita sredstva.

Europska komisija bankama je namijenila posebnu ulogu u uspješnom iskorištavanju novca iz fondova EU za poduzetnike zbog njihove mogućnosti da kvalitetnije detektiraju dobre i financijski održive projekte – kaže Ivana Matković Mikulić, savjetnica za fondove EU Addiko banke, dodajući kako je za projekt iznimno važno na vrijeme uključiti poslovnu banku koja klijentu može pomoći u definiranju financijske konstrukcije i strukturiranju projekta EU.

Uz stvaranje okružja otvorenog biznisu, što je pod ingerencijom države, te pripremljenost samih malih i srednjih poduzetnika za povlačenje novca iz EU, banke će im efikasnije moći pomoći kao što to čine i u ostalim državama EU, gdje su i dalje preferirani izvor financiranja za 62 posto malih i srednjih poduzeća.