Svjetsko konzultantsko tržište vrijedi oko 150 milijardi dolara, a do kraja godine vrijednost bi mu mogla biti čak 155 milijardi. Četiri najveća svjetska igrača u tom biznisu, Deloitte, EY, KPMG i PwC, tvrtke poznate kao Velika četvorka ili Big 4, uvjerljivo i stalno drže 39 posto tržišta. Unatoč stalnom pritisku svjetskih regulatora čini se da će spomenuti udio zadržati i u vremenu koje slijedi. Iako je njihov tržišni udio u konzultantskom biznisu golem, nije ni blizu udjelu koji drže u revizorskom segmentu. Naime, u nekim državama revizori su u više od osamdeset posto najvećih i najboljih poduzeća.
U Hrvatskoj su revizori u posljednje vrijeme u jačem fokusu javnosti zbog Agrokora. Najnovije revizorsko izvješće o kojemu svi govore posljednjih tjedana izradio je PwC, no ove su godine Agrokorov pad u probleme u padu prihoda sigurno osjetile i velike tvrtke poput McKinseyja i Boston Group Consultinga koje su u posljednje dvije-tri godine mnogo radile upravo s grupacijom Agrokor.
Najveći skok zabilježen je u Big 4, u Deloitteu i KPMG-u, koji najviše rade u operativnom i financijskom restrukturiranju – kaže nam Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja i voditelj hrvatskog ureda.
Ističe da Deloitte Hrvatska posljednjih godina bilježi velike stope rasta, iznad deset odnosno dvadeset posto, te je, kaže Bazianec, vjerojatno najveći lokalni tim konzultanata od Velike trojke i Velike četvorka.
Prema prihodima također smo među prve tri konzultantske kuće u Hrvatskoj. U svjetskim razmjerima Deloitte u prošloj godini bilježi sedampostotni rast i doseže 38,8 milijardi dolara prihoda za koje je zaslužno više od 263,900 zaposlenika. Naravno, Hrvatska je samo djelić cijele priče – ističe Bazianec.
Napominje da velike tvrtke uspješno rastu posljednjih nekoliko godina na valu oporavka gospodarstva SAD-a i Europske unije.
Ipak, u Hrvatskoj u posljednjih dvanaest mjeseci tržište savjetodavnih usluga manje obilježavaju projekti velikih strategija ili sličnih zadataka koje obično obavlja Velika trojka u stabilnim vremenima. Jači je fokus na preobrazbi, digitalizaciji te potpori spajanju većih banaka i tvrtki. Za to je Velika četvorka prirodno bolje pripremljena zbog kvalitetne i povoljnije cjelokupne usluge od one Velike trojke, koja nije prirodno prilagođena tomu – zaključuje Bazianec.
Međutim, nisu Velika četvorka i Velika trojka (naziv za tri najveće svjetske strateške konzultantske kuće – Boston Consulting Group, Bain&Company i McKinsey&Company) jedini konzultanti ni u svijetu, a, naravno, ni u Hrvatskoj. Razvoj malih domaćih konzultanata počeo je onda kad su domaći poduzetnici počeli uviđati da su njihove usluge vrlo kvalitetne i da su oni, povrh toga, mnogo fleksibilniji i poduzetniji, spremni dati i više od očekivanoga iako se financijska naknada uopće ne može uspoređivati s onima Big 4.
I tržište je podijeljeno: ima klijenata koji nikad ne bi angažirali maloga domaćeg konzultanta bez obzira njegovu kvalitetu, ali i onih koji misle upravo suprotno, koji vjeruju da s malima često dobiju i bolju kvalitetu za nižu cijenu, što, naravno, ovisi o kojem je projektu riječ. Na kraju se čini da mali domaći konzultanti uopće nisu izravna konkurencija velikim stranim konzultantskim kućama. Na tržištu ima mjesta za sve – kaže Ja-
Konzultantima je u Hrvatskoj izazov javni sektor. Često se u javnom prostoru može čuti da su neki konzultanti obavili posao za Vladu ili da se raspisuje natječaj za savjetodavne usluge na nekim projektima. – Zamislite kontroling u javnom sektoru Republike Hrvatske? Ja ga svakako mogu zamisliti, no put do toga, čini se, zaista je dug i s neizvjesnim ishodom. Za sada bez velikog uspjeha, no mi ćemo se boriti i dalje – uporna je Jasmina Očko, osnivačica tvrtke Kontroling Kognosko.
Konzultantski zamah osjećaju i savjetnici u turizmu, najjačoj hrvatskoj gospodarskoj grani.
Kad je riječ o segmentu turističkog i hotelskog savjetovanja, zadovoljni smo rastom obujma posla. Posebno nas veseli sve veća potražnja za inovativnim vrstama usluga, što govori o sofisticiranju tržišta i hvatanju koraka s globalnim trendovima – kaže Siniša Topalović, izvršni partner u Horwath HTL-u.
Ističete da mnogo malih i manjih konzultantskih tvrtki želi biti cjenovno konkurentno, što je kratkoročna strategija i uglavnom pogrešan pristup iz dvaju razloga.
Prvi je razlog kvaliteta konačnog proizvoda koji pod pritiskom niske cijene jednostavno ne zadovoljava osnovne standarde, a drugi je taj da jednom spuštene cijene teško mogu znatno porastati – ističe Topalović. Strategija je Horwath HTL-a usredotočiti se na jednu industriju i u njoj biti broj jedan.
To uspjevamo i dalje na tome ustrajemo te predvodimo inovacijama. To su prepoznali i ključni sektorski dionici, zato su tako naši klijenti sve regionalne vlade, odnosno relevantna ministarstva i državne institucije za turizam, kao i najveće hotelske tvrtke u regiji. Posebno bismo u ovoj godini istaknuli završetak Nacionalne strategije razvoja turizma Republike Slovenije, koja je nedavno i službeno prihvaćena na Vladi, a za Crnu Goru uspješno smo odradili ulogu privatizacijskog savjetnika za dio državne imovine u hotelskom sektoru. Također možemo reći da smo u posljednjih godinu dana proveli velike projekte za gotovo sve vodeće turističke regije i odredišta u Hrvatskoj – napominje Topalović.
