Home / Biznis i politika / Bitka za povrat kamata i – TV prijenos

Bitka za povrat kamata i – TV prijenos

Sve kao da se zgusnulo u nekoliko dana – između oslobađajuće presude Tomislavu Horvatinčiću i uhićenja u slučaju Agrokor. Dok je jedno suđenje s kuriozitetnom sinkopom završeno, javnost se zabavlja detaljima o istrazi koja će najvjerojatnije postati najveći proces u povijesti hrvatskog pravosuđa. No, kao što nas poučava reklama, ‘i to nije sve’! Ovog su tjedna počela suđenja jednom ex županu – Branimiru Glavašu – i jednom ex ministru – Božidaru Kalmeti, a jednoga je, ex premijera Ivu Sanadera, od nastavka suđenja ‘spasila’ samo bolest. Rezime: jedna prometna nesreća, jedan koloplet financijskih muljanja (od lažiranja financijskih izvještaja i isplate dividendi do izdavanja mjenica bez pokrića), jedan ratni zločin i dva slučaja pranja i mažnjavanja novca (Remarker i Fimi media). Hrvatska kao da se preselila u sudnicu, odnosno istražnu pritvorsku čekaonicu, a svi koji nisu ‘unutra’ – bez obzira na kojoj su strani – kao da moraju čitati, gledati i slušati samo jednu veliku rubriku crne kronike koja se samo dijeli po sekcijama: politika, gospodarstvo, rat, promet… Ima tu i klasičnoga medijskog žutila s bračnim razmiricama nekih od aktera i sličnim pikanterijama. Ipak, nikad nije bila bliže stvarnosti rubrika koju portal Telegram zove ‘Politika & kriminal’. Sve ostalo u Hrvatskoj kao da je stalo. Da je danas živ jedan striček s velikom bradom, rekao bi da je hrvatsko pravosuđe opijum za narod. A u sjeni pravosudne estradizacije događaju se stvari od kojih bi neke mogle biti bar jednako važne kao sâm ishod tih procesa. Potiho se, naime, priprema nova rekonfiguracija Plenkovićeva vlade, država će se zadužiti za novu milijardu eura za dug cestogradnje, opet se najavljuje zaoštravanje legislativne o pobačaju, i dalje se petlja s kurikulnom reformom, uporno se u Sabor gura ‘lex šerif’… Da, i u Tornju se upravo predstavlja plan restrukturiranja Agrokor, koji bi trebao biti osnova za nagodbu. A to je za biznis važnije od odgovora na pitanje hoće li se Todorić ukazati u Zagrebu.

U Saboru se katkad ponešto i odlučuje, iako se najčešće nadglasava. No Sabor je i ‘prozor u svijet’, posebno malim strankama, koje saborsku govornicu koriste kao pozornicu. Zato Udruga Franak izražava nezadovoljstvo što je predsjednik Sabora Jandroković Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti potrošača, koji predlaže Goran Aleksić, stavio na dnevni red u noćnim satima, kad nema izravnog TV prijenosa. Vlada je ionako već odbila taj prijedlog o dodatnom povratu preplaćenih kamata na kreditu, stoga Franku ostaje samo saborski mikrofon. Ali bez TV slike.

U ovo vrijeme uhlađe Jutarnji objavljuje nesvakidašnju priču o karlovačkome Don Quijoteu. Inženjer strojarstva Nikola Badovinac javlja se uredno na natječaje koje raspisuju Grad Karlovac i Karlovačka županija iako je kao razočarani SDP-ovac i bivši HNS-ovac koji je napustio stranku zbog koalicije s HDZ-om svjestan da ne može proći. I ima pravo. Dosad se uvijek događalo da budu izabrani – provjereni lokalni HDZ-ovci.

Dok se Hrvatska koprca u neodlučnosti da korjenito promijeni neadekvatno školstvo, postoje usamljeni primjeri koji se protive učimalosti i teroru učenja napamet. Mali Prigorci u Osnovnoj školi Vugrovec – Kašina prvi su osmaši koji su počeli učiti povijest i zemljopis u virtualnoj stvarnosti. Taj pristup, sličniji videoigrama, znatno im je bliži od klasičnih pretpotopnih metoda s klasičnom pločom i kredom. Vipnetova donacija dvadeset virtualnih naočala, mobitela i laptopa približava učenicima sva vremenska razdoblja i cijeli svijet. Lakše pamte i bolje razumiju. I žele na jednak način učiti i druge predmete, prije svega fiziku i kemiju. Edukaciju je održao Hano Uzeirbegović, koji je virtualnu stvarnost najprije uveo u svoju hotelijersko-turističku srednju školu, u koju je uveo i fakultativni predmet Virtualna povijest. Još jedan idealist za bolju Hrvatsku.

Prije godinu dana objavili smo da tvrtka Kermas uskoro napokon dobiva dozvolu za gradnju kompleksa Sv. Katarina – Monumenti u sklopu projekta ‘Brijuni Rivijera’. Sve je zapelo nakon dobivanja koncesije, kad je zona proglašena kulturnim dobro. I tako pet godina. Samo jednu godinu poslije radovi napokon mogu početi. Stoga bi Danko Končar trebao dobiti srebrnu investorsku medalju za strpljenje i upornost. Zlato ipak ide Maji Brinar Frenkel koja više od desetljeća pokušava realizirati projekt golfa na Srđu.