Izvodi iz prezentacije guvernera HNB-a Borisa Vujčića

Ovogodišnja Liderova konferencija ‘Dan velikih planova’ izazvala je golem interes cjelokupne javnosti, posebno poslovne. Vodeći ljudi države tom su prilikom iznijeli planove i prognoze za 2018. koje su zanimljiv orientir svakom poduzetniku. A svi oni upravo dovršavaju svoje kompanijske planove za sljedeću godinu. Mnogi od njih, i oni koji su bili među četiri stotine sudionika konferencije, ali i oni koji 27. rujna nisu bili u Westinu, pitali su nas gdje se mogu pročitati izlaganja s ‘Dana velikih planova’. Stoga na sljedećim stranicama objavljujemo integralne govore premijera Andreja Plenkovića i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović te opširne izvode iz prezentacija guvernera HNB-a Borisa Vujčića i potpredsjednika Europske investicijske banke Darija Scannapieca.

Integralni govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića

SLJEDEĆA GODINA BIT ĆE JOŠ VIŠE USMJERENA NA RAST I REFORME

Prijed godinu dana imao sam priliku izložiti vam program rada buduće vlade na području ekonomske politike te predstaviti plan postavljanja hrvatskoga gospodarstva na zdrave i čvrste temelje. Naši tadašnji planovi bili su pomiješani s novim brojnim izazovima koje u tom trenutku, prije formiranja Vlade, nismo do kraja mogli sagledati. Iza nas je jedna od najizazovnijih godina na gospodarskom, političkom, društvenom i međunarodnom planu od sredine 1990-ih. S aspekta Vlade, 2017. bila je godina očuvanja stabilnosti, a iduća će biti još više usmjeren na rast i reforme.

Prošle godine najavio sam godinu poduzetništva, a danas mogu reći da smo velik dio planova i ostvarili. Prvo, proveli smo poreznu reformu koja je išla u prilog poduzetnicima. Drugo, pokazali smo da je moguće kvalitetnije iskoristiti europske fondove. Treće, započeli smo administrativno rasterećenje poduzetnika. Četvrto, spriječili smo negativan domino-efekt mogućega kraha Agrokora. I peto, poštedjeli smo cijelu zemlju trećih parlamentarnih izbora u manje od dvije godine.

Jasno je da i pozitivni vanjski čimbenici imaju utjecaja i na kretanja u hrvatskom gospodarstvu, ali tijekom prošle godine pokazali smo što znači imati dobro osmišljenu ekonomsku politiku. BDP je u prvih šesti mjeseci porastao 2,7 posto. Industrijska proizvodnja rasla je 2,5 posto u sedam mjeseci. Izvoz robe povećan je za 13,7 posto u prvoj polovici godine, a investicije 4,2 posto u istom razdoblju.

Porezna reforma i minimalac

Na početku mandata provedena je porezna reforma, kao jedna od najvažnijih mjera olakšavanja uvjeta poslovanja, koja je pojednostavila i osigurala dugoročnu stabilnost sustava, ali i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Premda je bilo prigovora, činjenica je da je u prvoj godini primjene predviđeno smanjenje ukupnog poreznog opterećenja od 2,5 milijardi kuna. To ponajprije proizlazi od smanjenja izravnog oporezivanja dohotka i dobiti, što pozitivno djeluje na osobnu potrošnju i investicije. U slučaju Zakona o lokalnim porezima pokazali smo razuman pristup kompleksnoj temi. Povećali smo minimalnu plaću. U prvih sedam mjeseci ove godine prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5951 HRK te bilježi porast od 5,1 posto na međugodišnjoj razini, što je povećanje od oko 300 kn neto. Istodobno, zabilježen je snažan realni međugodišnji rast prometa od trgovine na malo od 5,1 posto.

Upravljanje javnim financijama

Naša vlada od samog je početka svjesna da su uredne javne financije temelj makroekonomskih stabilnosti i gospodarskog rasta. Posebnu pozornost posvetili smo jačanju fiskalnog kapaciteta, a time i postizanju fiskalne održivosti, smanjenjem proračunskog manjka i javnog duga. U relativno kratkom razdoblju uspjeli smo preokrenuti trendove glede javnog duga. Godine 2016. smanjen je manjak proračuna opće države na 0,8 posto BDP-a te je smanjen udio javnog duga u BDP-u. Takve pozitivne rezultate konstatiralo je i Vijeće Europske unije tako da nam je svima poznato da smo u lipnju dobili odluku o izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka. U prvom polugodištu fiskalni rezultati su čak bolji od očekivanih. Štoviše, prvi put u novoj povijesti zabilježen je suficit proračuna opće države, a nastavlja se i trend smanjivanja javnog duga. Snažniji srednjoročni rast gospodarstva i pozitivni trendovi doveli su do toga da su sve tri vodeće svjetske rejting-agencije Fitch, Moody’s i Standard&Poor’s poboljšale izgleda za hrvatski kreditni rejting. Štoviše, S&P je i podigao izgleda sa stabilnih na pozitivne jer hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, a istodobno smanjuje se teret dugova.

Vlada će nastaviti strukturne reforme, s odgovornim vođenjem javnih financija, jasnim planom konsolidacije državnih financija, gospodarskim oporavkom, konkurentnim gospodarstvom. To bi trebalo dovesti do podizanja kreditnog rejtinga na razinu investicijskog. Upravo je to naročito korisno vama poduzetnicima. Na tragu tih pozitivnih ekonomskih i fiskalnih kretanja, Vlada će nastaviti jačati dugoročni potencijal hrvatskoga gospodarstva, u skladu s Nacionalnim planom reformi. Radit ćemo na provedbi plana konvergencije te ispunjavanju naših obveza u okviru europskog semestra. Budući da danas Hrvatska plaća više od 11 milijardi kuna na godinu samo za otplatu kamata na postojeći javni dug strateški je cilj Vlade smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020., kako je i definirano Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017.–2019. Usljed primjene Strategije i daljnje pametne fiskalne konsolidacije očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u bilježiti smanjenje za više od 2,5 postotnih bodova na godinu.

Proračun koji ćemo predstaviti za iduću godinu temeljit će se upravo na tom načelu, a naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodovne strane proračuna te iskorištavanje svakog viška prihoda u odnosu na planirane ponajprije za smanjenje manjka i javnog duga te za daljnje porezno rasterećenje.

Europski fondovi

Najveći doprinos povećanju prihoda u idućem razdoblju očekuje se od povlačenja sredstava iz europskih fondova, koji su jedni od ključnih instrumenata jačanja razvojnih kapaciteta svih krajeva Hrvatske. Ove godine objavljeni su natječaji u vrijednosti od 2,2 milijarde eura, čime je ukupan iznos objavljenih natječaja porastao na pet milijardi eura odnosno 47 posto dodijeljenih sredstava. Od ukupno 10,7 milijardi eura koji su nam na raspolaganju u sedmogodišnjem razdoblju do 2020., u protekle tri godine ugođeno je 2,8 milijarde eura, od čega čak milijardu i pol eura u prvim osam mjeseci ove godine. To pokazuje znatno ubrzavanje iskorištavanja europskih sredstava, zahvaljujući ubrzanim objavama natječaja, postupcima ugovaranja te bržoj dodjeli sredstava korisnicima.

Spomenut ću samo da je naš ključni projekt i vjerojatno najvidljiviji – Pelješki most. No takvih velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata financiranih europskim novcem ima na desetke i želja nam je da budemo što efikasniji u povlačenju tih vrlo izdašnih sredstava. Samo Ministarstvo gospodarstva u devet mjeseci ove godine poduzetnicima je dodijelilo više od 1,7 milijardi kuna nepovratnih sredstava, kojima je podržano ostvarivanje poduzetničkih projekata vrijednih više od tri milijarde kuna. U idućim šest mjeseci očekujemo ugođenje više važnih projekata u sektorima prometa, energetske učinkovitosti, prirodne baštine te vodno-komunalne infrastrukture, za koje će se dodijeliti više od 700 milijuna eura nepovratnih sredstava.

Unaprijedjenje poslovnog okružja

Ključne mjere jačanja konkurentnosti gospodarstva, međutim, odnose se prije svega na unaprijedjenje poslovnog okružja, bez kojeg nema održiva gospodarskog rasta. Nastavljamo smanjivati neporezna davanja, a mjerama koje se odnose na poslovno okružje pojednostavljamo postojeće regulatorne zahtjeve, smanjujemo troškove ulaska u pojedine sektore te sprječavamo uvođenje novih administrativnih opterećenja. U završnoj fazi je izrada Zakona o inspekcijama u gospodarstvu, čijom će se provedbom objediniti inspekcijske službe radi rasterećenja gospodarskih subjekata od učestalih, neujednačenih i nekordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja, a čime će se onemogućiti dosadašnje bizarnosti da u jedno te isto poduzeće može doći i do 10 različitih inspekcija. Do kraja godine izmijenit će se i Zakon o poticanju ulaganja kako bismo osnažili poticanje za IT industriju te će se donijeti novi Zakon o strateškim investicijskim projektima kako bi se pojednostavnila procedura i kvalitetnije prilagodila potrebama privatnim projektima. Želimo napraviti stvarne iskorake kada je riječ o upravljanju državnim imovinom. Stoga novo ministarstvo ima ključnu ulogu u povezivanju svega što trenutačno djeluje fragmentirano. Uloga je toga ministarstva da pridonese i boljem upravljanju i uspješnijem poslovanju trgovačkih društava, a osobito onih društava koja su u teškoćama. Važno nam je da se jasnom definiranom politikom vlasnika omogući sveobuhvatan uvid u opseg, strukturu i perspektive imovine u državnom vlasništvu.

Demografska revitalizacija

Dio izazova s kojim se suočava Hrvatska, kao i brojne druge europske zemlje, pitanje je demografske revitalizacije. Nema dileme da je najbolja demografska politika, politika gospodarskog rasta. Želimo stvoriti takvo ozračje gdje će mladi bez teškoća zasnovati obitelj i dugoročno rješavati svoje stambeno pitanje, zbog čega smo već poduzeli niz mjera. Rodiljne i roditeljske naknade ove su godine nezaposlenim rodiljama povećane sa 1663 kune na 2328 kuna, a maksimalni iznos roditeljske naknade zaposlenim roditeljima tijekom drugih šest mjeseci porastao je s 2660 kuna na 3991 kunu. Subvencioniranjem 50 posto rate stambenih kredita prve četiri godine, uz produljivanje za još dvije godine za svako novorođeno ili usvojeno dijete, olakšava se stjecanje prve nekretnine i stambeno zbrinjavanje mladih. Nadalje, mjere aktivne politike zapošljavanja putem programa ‘Od mjere do karijere’, u vrijednosti od milijardu i pol kuna, pojednostavnjene su i dostupnije privatnom sektoru kako bi se povećala zapošljivost mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba.

Aktivne mjere politike zapošljavanja

Cilj Vlade je mjerama maksimalno aktivirati domaću radnu snagu te usmjeriti sredstva k trajnom zapošljavanju i u privatnom sektoru. Preliminarni podaci pokazuju da je u mjere uključeno više od 44.000 osoba, odnosno gotovo svaki četvrti nezaposleni. Potičemo samozapošljavanje, kao jednu od najuspješnijih mjera, podizanjem naknade s 25.000 kn na 35.000 kn. Omogućili smo udruživanje i akumuliranje potpora do 170.000 kn za zapošljavanje.

ŠTO SMO OSTVARILI

1. Proveli smo poreznu reformu koja je išla u prilog poduzetnicima.

2. Pokazali smo da je moguće kvalitetnije iskoristiti europske fondove.

3. Započeli smo administrativno rasterećenje poduzetnika.

4. Spriječili smo negativan domino-efekt mogućega kraha Agrokora.

5. Poštedjeli smo cijelu zemlju trećih parlamentarnih izbora u manje od dvije godine.

SPRIJEČEN KRAH AGROKORA

Vlada je imala odgovornost pronaći odgovarajuća zakonska i institucionalna rješenja koja će zaštiti hrvatske zaposlenike, dobavljače, našu poljoprivredu, gospodarstvo u cjelini, a i turističku sezonu. Tako je spriječen mogući gospodarski krah i gubitak više desetaka tisuća radnih mjesta.

Povezivanje obrazovanja i tržišta rada

Od nezaposlenih mladih njih 68 posto je sa srednjoškolskom kvalifikacijom ili nižom, a istodobno imamo kontinuirano oglašeno više od 15.000 radnih mjesta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. To pokazuje da očito moramo više raditi na povezivanju sustava obrazovanja i potreba tržišta rada. Zato nam je cilj jačati strukovno obrazovanje i uvoditi dualno obrazovanje, gdje se vještine i znanja ponajprije stječu na radnom mjestu. Više od 20 milijuna kuna namijenili smo stipendiranju učenika deficitarnih zanimanja. Strateški cilj Hrvatske je osiguranje radnih mjesta visoke dodane vrijednosti, kao i korištenje svim potencijalima koje pruža digitalizacija. Nastavljamo intenzivno kurikularnu reformu. Prvi put smo, uz 4600 stipendija za najugroženije učenike i studente, osigurali 3400 STEM stipendija samo za ovu akademsku godinu, a do 2023. otvaramo 17.000 STEM stipendija ukupne vrijednosti veće od 186 milijuna.

Partnerstvo i socijalni dijalog

U godinu dana pokazali smo da imamo partnerski odnos Vlade prema socijalnim partnerima – poduzetnicima i sindikatima. Gradimo društvenu uključivost, razvijamo odnose s jedinicama lokalne i područne samouprave sastancima s županima i predstavnicima gradova i općina. Prva smo vlada koja će se svakih šest mjeseci redovito i u punom sastavu sastajati sa svim županima i predstavnicima u druga gradova i općina. Želimo svim društvenim skupinama osigurati primjerenu zaštitu i osnažiti solidarnost. Nastojimo svoje aktivnosti provoditi koordinirano i u suradnji sa svim društvenim dionicima, a kako bismo razmotrili načine poboljšanja socijalnog dijaloga, uskoro ćemo organizirati i susret predstavnika GSV-a s Vladom. Naš je postulat i nadalje da smo vlada koja sluša, vlada koja zna prepoznati potrebe građana i poduzetnika.

Agrokor

U proteklih godinu dana pokazali smo da znamo i možemo reagirati brzo, učinkovito i odgovorno na krizne situacije u našem gospodarstvu. Vrijedi podsjetiti da su prije samo šest mjeseci, potkraj ožujka, nakon snižavanja rejtinga Agrokor, upozorenja agencije Moody’s na netransparentno računovodstvo kompanije i pada vrijednosti obveznica Agrokor za više od 70 posto nominalne vrijednosti, dobavljači pokrenuli prve ovrhe temeljem zadužnica te su blokirani računi 15-ak Agrokorovih kompanija. Početkom travnja isporuka robe Konzumu i Agrokoru je, osim kruha i mlijeka, potpuno obustavljena, kompanija je nelikvidna, a ukupan iznos blokada u svim kompanijama Agrokor tada premašuje tri milijarde kuna.

U tom je kontekstu, a uzimajući u obzir utjecaj koji Agrokor ima na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost Hrvatske, Vlada imala odgovornost pronaći odgovarajuća zakonska i institucionalna rješenja koja će zaštiti hrvatske zaposlenike, dobavljače, našu poljoprivredu, gospodarstvo u cjelini, a i turističku sezonu. Tako je spriječen mogući gospodarski krah i gubitak više desetaka tisuća radnih mjesta.

Pravosude i uprava

Temelj pravne države, ali i gospodarskog razvoja neovisno je, nepristrano i učinkovito pravosude. Da bismo ostvarili ta načela, provodimo reformu ovršnog postupka, uvodimo informacijske tehnologije u sve segmente pravosuđa te poboljšavamo procesno i materijalno zakonodavstvo. Pojednostaviti ćemo i ubrzati proceduru imenovanja pravosudnih dužnosnika, provesti organizacijske promjene koje uključuju spajanje prekršajnih i općinskih sudova te dovršiti dugoočekivani projekt objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra.

Pored pravosuđa, jedno od ključnih područja je i stvaranje profesionalne, moderne i racionalne javne uprave. Stoga smo i donijeli Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020., koji među ostalim sadrži niz mjera digitalizacije svih procesa te uspostavljanje jedinstvenog načina komunikacije građana s tijelima državne uprave.

Mirovinski i zdravstveni sustav

Kad je riječ o mirovinskom i zdravstvenom sustavu, omjer broja zaposlenih i umirovljenika izrazito je nizak (1:1,23 – odnos između umirovljenika i osiguranika), što je godinama pravi strukturni problem u društvu. Namjera nastavka reforme mirovinskog sustava jest poboljšanje njegove fiskalne i socijalne održivosti poticanjem duljega zadržavanja radnika na tržištu rada i demotiviranjem ranijeg umirovljenja. Kvaliteta zdravstvene usluge poboljšat će se pak donošenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica, funkcionalnom integracijom bolnica te boljim upravljanjem nezdravstvenim uslugama. Također se izrađuju mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u Hrvatskoj te brže i lakše dobivanje specijalizacije. Navedeno će osigurati veću dostupnost zdravstvenih usluga i racionalnije iskorištavanje resursa bolničkoga zdravstvenog sustava.

Poljoprivreda

U Hrvatskoj jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda. Stoga poboljšavamo upravljanje poljoprivrednim zemljištem kao jednim od najvažnijih prirodnih resursa, zaustavljamo nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom te pojednostavljamo dokumentaciju i proces prijava za potpore. Donošenjem Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu stvorit će se preduvjeti kako bi OPG-i uistinu bili temelji održive poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

Energetika

Energetski sektor jedno je od važnijih područja za nove investicije. Stoga Vlada poduzima sve kako bi se iskoristio povoljan geostateški položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i plina kopnenim i pomorskim putem. Time se osigurava opskrba hrvatskog tržišta, a mogu se postići i znatne gospodarske koristi od tranzita za potrebe inozemnih tržišta.

Važnu ulogu u jačanju položaja Hrvatske na energetskoj karti Europe ima projekt LNG-a na Krku, za provedbu kojeg su osigurana i sredstva iz fondova EU. Također, potrebno je istaknuti da je Hrvatska već ispunila zacrtnane ciljeve Europske unije do 2020. koji se odnose na udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije (20 posto). Dvije trećine naše ukupne proizvodnje električne energije i četvrtina potrošnje energije potječe iz obnovljivih izvora energije.

Turizam

Ova turistička sezona najbolja je u hrvatskoj povijesti, uključivši i predratne godine. Ove godine doseći ćemo brojku od čak 100 milijuna noćenja, 17 milijuna dolazaka, a očekujemo prihod od gotovo 11 milijardi eura, što je za čak 700 do 800 milijuna eura više nego prošle godine. Cilj nam je do 2020. godine ostvariti 14 do 15 milijardi eura prihoda. Osim toga, ove godine ostvarili smo više od 800 milijuna eura investicija u turizmu, a dogodine planiramo doseći gotovo milijardu eura investicija, uglavnom u privatnom sektoru novim i novobnovljenim hotelima. Rekordna turistička sezona ne bi bila moguća da na vrijeme nismo osigurali lakši režim prelaska granice.

Schengen

Ulazak Hrvatske u šengenski prostor jedan je od strateških prioriteta naše vlade kako bi se ukinuo nadzor na unutarnjim europskim granicama, onima prema Sloveniji i Mađarskoj, što će biti dodatni poticaj slobodi kretanja robe, usluga i ljudi. Radimo na ispunjavanju kriterija za punu primjenu šengenskih pravila, koji su prije svega tehničke naravi, a naš je cilj da u sljedećoj godini budemo spremni za punu primjenu šengenskih pravnih stečevina. U tom smislu pozdravljam i držim bitnom poruku predsjednika Europske komisije Junckera da Hrvatska treba biti priljena u Schengen, prostor bez unutarnjih graničnih kontrola, čim ispuni uvjete.

Europski kontekst

U europskom kontekstu nekoliko je bitnih događaja o kojima trebamo voditi računa. Prijedlog o transformaciji upravljanja Europskom unijom objedinjavanjem funkcija predsjednika Komisije i Europskog vijeća, neizvjesni pregovori o izlasku UK iz EU, koji će obilježiti europski horizont za dulje vrijeme, kako je i najavila britanska premijerka May govorom u Firenci, najnovija inicijativa francuskog predsjednika Macrona o osnaživanju europskog projekta, kao i rezultati njemačkih izbora koji kancelarki Merkel daju novi mandat, premda uz jačanje populističkih snaga, kao nastavak trenda s kojim se politički mainstream nosi teže u današnje komunikacijsko vrijeme – sve to su čimbenici koji će utjecati na naše okružje.

Eurozona

U takvim europskim okolnostima, Hrvatska ima i ambiciju postati članica eurozone, što smo i potpisali u svom pristupnom sporazumu. Nastavljamo ispunjavanje kriterije iz Maastrichta da bismo postali članica monetarne unije. Uz pravnu konvergenciju, to se odnosi na sljedeće: stabilnost cijena, održivost javnih financija, što obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Vidljivo je da Hrvatska ispuni gotovo sve kriterije, a da je i kod omjera duga opće države i BDP-a pozitivan trend dinamike kretanja. Hodogram aktivnosti u sljedećih nekoliko godina, usmjerenih na ulazak Hrvatske u eurozonu, Vlada će uskoro predstaviti zajedno s HNB-om.

Zaključak

Posljednje tromjesečje svake godine vrijeme je pripreme za sljedeću godinu, kako za državu tako i za vas, poduzetnike. S ovog mjesta želim vam poslati vrlo jasnu poruku: svi naši daljnji napori u ekonomskoj politici bit će usmjereni na pomoć vama, poduzetnicima, i na jačanje poslovnog okružja, povećanje zaposlenosti te jačanje inovativnog i izvoznog gospodarstva. Uza želju nastavka našeg partnerskog odnosa, Vlada će dati podršku svim projektima kojima možemo potaknuti gospodarski rast i razvoj Hrvatske. Vjerujem da, zajedničkim naporima, 2018. godina može biti najuspješnija poslovna godina do sada. To očuvanje stabilnosti poticaj je za mnogo veći angažman svih nas zajedno bez obzira na to koju vrstu dužnosti u hrvatskom društvu i državnim institucijama obavljali.

IMAMO 15-ak OZBILJNIH PODRUČJA ZRELIH ZA STRUKTURE REFORME

Proizvodnost i izvoz bile su teme prezentacije guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića na devetoj Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova’. Predstavio je podatke iz kojih proizlazi da je za aktualni trend porasta izvoza najzaslužnije otvaranje tržišta ulaskom u Europsku uniju, pri čemu je niska stopa porasta produktivnosti razlog za zabrinutost.

– Obično govorim o monetarnoj politici, ali ovo je vjerojatno malo interesantnija tema. Što se tiče globalnog rasta produktivnosti, nakon krize trend rasta se promijenio. Niža je stopa rasta proizvodnosti u cijelom svijetu, i u Europskoj uniji i u SAD-u. Stopa rasta proizvodnosti važna je jer je povezana sa standardom. U dugom roku standard ovisi potpuno o stopi rasta proizvodnosti i svi smo za to zainteresirani. Hrvatska je pratila zemlje srednje i istočne Europe, a onda se počela lagano zauzimati. Očito smo izgubili pogon i moramo nešto učiniti da ponovno postanemo prava ‘catching-up’ država – naglasio je Vujčić.

Hrvatska na začelju ‘nove Unije’

Prema podacima Eurostata i Total Economy Databasea koje je prikazao guverner, eurozona globalno ima najsporiji porast proizvodnosti rada. Najbrži porast imaju zemlje srednje i istočne Europe, one koje su se priključile EU nakon 2004., a među njima Hrvatska je začelju.

– Zbog regulacije tržišta proizvoda i rada te fleksibilnosti i inovativnosti ekonomije proizvodnost eurozone najsporije raste, sporije i od Japana. U svemu tome SAD je bolji od eurozone, a Hrvatska je lošija od te skupine zemalja. Sa Slovenijom i Mađarskom potpadamo među zemlje koje imaju najsporiji rast stopa proizvodnosti. Ako nešto ne učinimo, nastavit će mo padati na tome važnom pokazatelju – konstatirao je HNB-ov guverner.

Kako pokazuju Vujčićevi podaci, problem nije doprinos akumulacije kapitala, odnosno investicije, premda broj izravnih stranih investicija pada. Problem je stopa proizvodnosti ljudskoga kapitala koja proistječe iz slabog upravljanja ekonomijom. Guverner je pritom naglasio da Hrvatska ima investicija poput drugih zemalja, ali one su u Hrvatskoj bile usmjerene u niskoproizvodne gospodarske sektore poput građevinarstva i trgovine.

Održavanje neuspješnih

– Izvoz je počeo rasti ne zbog strukturnih promjena ili utjecaja tečaja i cjenovnih pokazatelja, nego ponajprije zato što smo ušli u EU. Otvorilo se tržište i izvoz raste zahvaljujući srednjim i malim poduzećima koja nisu imala jednostavan i jeftin pristup tržištu EU. Međutim, Hrvatska i dalje zaostaje u oporavku za zemljama srednje i istočne Europe. Prema izvozu robe i dalje smo na začelju, prema postotku u BDP-u, ali prema izvozu usluga predvodimo zbog turizma. Estonija ima jednak udio robe i usluga u izvozu, ali struktura je takva da ta zemlja izvozi usluge intenzivnog znanja. U tome zaostajemo, a to su sektori poput telekomunikacija i ICT-a. Smanjuje se udio izvoza velikih poduzeća u izvozu, a raste udio srednjih i malih poduzeća, što je pozitivno – istaknuo je Boris Vujčić, dodavši da u Hrvatskoj posluje malo visokoproduktnih poduzeća. Mnogo niskoproizvodnih ne odlazi s tržišta, primijetio je Vujčić, što stopira djelotvorniju raspodjelu resursa na tržištu.

Sporiji rast proizvodnosti rada u EU nego u SAD-u

• Cjenovna konkurentnost nema previše veze u usporedbi sa zemljama Unije. Veze između tečaja i izvoza nema, deprecijacija tečaja ne povećava tržišne udjele, što znači da su važniji necjenovni faktori izvoza, a što je ustanovljeno i ulaskom u EU, kad je robni izvoz rastao porema stopama od deset posto – prokomentirao je Vujčić i stalne pritisk na promjenu kunske tečaje. Glavni izvor jačanja proizvodnosti za Vujčića je nedvojbeno ljudski faktor. U poboljšanju tog pokazatelja, prema njegovu mišljenju, najvažnije je obrazovanje, u kojemu Hrvatska u rezultatima testova PISA zaostaje za ostatkom Europe premda je prema izdacima za obrazovanje blizu prosjeka. Zbog je toga među slabijim državama u inovacijama te istraživanju i razvoju.

• Ako gledamo znanje za istraživanje i razvoj, Hrvatska je na začelju EU i usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Mora poticati veća ulaganja u ta područja. Prema stupnju digitalizacije ponovno se ubrajamo među manje uspješne zemlje – rekao je Vujčić.

• Niska stopa zaposlenosti dodatni je izvor slabe produktivnosti. U Hrvatskoj radi samo malo više od polovine stanovnika radne dobi, a u Češkoj, primjerice, 72 posto ljudi. Češka će stoga neizbježno brže gospodarski rasti.

• Ta se razlika ne može nadoknaditi. Sustav socijalnog osiguranja, mirovinski sustav već godinama nisu taknuti u pravom smjeru. Ako ne povećamo stopu zaposlenosti, teško ćemo povećati produktivnost da nadoknadimo razliku. Regulacija na tržištu proizvoda i u zakonskoj zaštiti zaposlenja jedan je od glavnih problema. Izmjene ZOR-a Hrvatsku su od drugoga najrigidnijeg tržišta dovele na prosjek EU, ali najlošiji smo na tržištu proizvoda. Kontrola, regulacija, birokratske zapreke, zapreke za investicije i izravna ulaganja – svugdje loše stojimo u odnosu na ostatak Europe. Zapreke se tu moraju ukloniti – upozorio je Boris Vujčić.