U pet godina izvoz pekara narastao je za 328 posto. Porasli su dobit (182 posto), broj poduzetnika (28 posto) i prihodi (13 posto), a plaće su se povećale za samo 5,4 posto i sa 70 posto hrvatskog prosjeka pale na 68 posto.
Ukupni prihodi u pekarstvu u pet godina porasli su za 12,6 posto, s tim da je udio izvoza u ukupnim prihodima porastao s 0,6 posto na 1,8 posto udjela. Prvi po vrijednosti izvoza je lider u ovoj industriji – Mlinar, koji je počeo izvoziti 2014. i do 2016. gotovo udvostručio izvoz – s 14,3 na 27,2 milijuna kuna. Drugi najveći pekarski izvoznik je New Bakery iz Donje Lomnice. Najveća europska tvornica baklava, u stranom vlasništvu, izvezla je lani gotovo 11 milijuna kuna, što je 96 posto prihoda. Uz rast izvoza od 228 posto, kod poduzetnika u pekarskoj industriji rastao je i uvoz, i to 44 posto, ali unatoč tomu uvoz je i dalje veći od izvoza u cijelom promatranoj razdoblju, što je rezultiralo negativnim trgovinskim saldom koji je bio najveći 2012. (32,9 milijuna kuna), a najmanji 2015. (515 tisuća kuna). Tijekom svih pet godina poduzetnici u djelatnost proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača poslovali su pozitivno te ostvarili dobit, najveću 2015. i 2014., a samo malo manju 2016. godine kada je iznosila 155,5 milijuna kuna, što je 471 posto više u odnosu na 2012.
Na navedene rezultate poduzetnika ove skupine djelatnosti najveći utjecaj ima Mlinar s 58,5 milijuna kuna iskazane dobiti u 2016. godini, a slijede ga još dva poduzetnika iz Zagreba, Pan pek, s 30,1 milijun dobiti i Pekara Dubravica s 20 milijuna dobiti. Najveći je gubitak ostvarilo društvo u mješovitom vlasništvu Prehrambeno-industrijski kombinat iz Rijeke, u iznosu od 8,9 milijuna kuna. Na rezultate u 2012. najviše su utjecali Centar Škojo iz Osijeka s ostvarenih 20,2 milijuna kuna dobiti te Pekara Cvek iz Donjeg Kraljevca s gubitkom od 13,5 milijuna kuna (brisana je iz Sudskog registra 2015.). Da zaposlenima u proizvodnji svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača život nije uvijek sladak, pokazuje visina prosječne mjesečne neto plaće, koja je u 2012. iznosila 3339 kuna, a u 2016. godini bila je malo veća, 5,4 posto, i iznosila je 3520 kuna. To je znatno niže u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih na razini Hrvatske u 2012. (4769 kuna) i 2016. godini (5140 kuna), unatoč tomu što su u toj industriji teški uvjeti rada (rad u tri smjene, nedjeljom, blagdanima i praznicima…). Na razini cijele prerađivačke industrije prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih također je veća, kako od one u razredu pekarske djelatnosti tako i na razini svih poduzetnika Hrvatske, i u 2016. iznosila je 5173 kune.
