Zanatska žestica

Macerira se naveliko u malim i velikim pecarama, otkako su svjetski hipsteri otkrili ljekovite trave. Vrhunska žestica iz kućne radinosti u Hrvatskoj nije ništa novo, samo što postaje sve provokativnija.

NEKE ANALIZE KAŽU DA JE DŽIN GLOBALNO NAJOMILJENIJE ALKOHOLNO PIĆE, A I DA GA OSOBITO VOLE KRAFTERI, PRIVATNI ‘ZANATLIJE’ KOJI SU SE POMALO ZASITILI PROIZVODNJE ‘CRAFT’ PIVA PA SAD ULAZE U PROIZVODNJU JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA.

U Europi je pravi hit, sve je traženija na tržištu Europske unije, a izvoz voćnih rakija, kao jednog od rijetkih domaćih proizvoda, pet je puta veći od uvoza i mjeri se u milijunima eura.

Koliko proizvođača rakije svoje destilate i macerate prodaje na crnom tržištu to ne zna nikto, ali se zna da je onih registriranih više od 40.000, najviše u Slavoniji i da im broj stalno raste. Broj registriranih proizvođača rapidno je krenuo rasti otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju i prihvatila nova pravila igre, koja kažu da nije dopušteno peći rakiju ako to ne prijaviš državi, pa se vjerojatno u strahu od inspekcija i kazni od tada registriralo čak 20.000 proizvođača, najviše onih koji rakiju proizvode za svoje potrebe u količinama do pedeset litara. Takvi su oslobodeni plaćanja trošarina, a svi ostali koji bi od rakije nešto i zaradili do početka ove godine stenjali su pod visokim nametima, da bi država odlučila čuti jadikovke malih proizvođača, u legislativu uvesti institut male destilerije i prepoloviti trošarine za one koji na godinu ne proizvode više od dvije i pol tisuće litara.

Rakiju, rekli smo, naš narod smatra lijekom za mnoge tegobe pa njome liječi zubobolju, grlobolju, bolove u želucu, menstrualne bolove, bolove u leđima, ukočen vrat, otekline, lošu cirkulaciju ili mučninu. Korak dalje otišao je Ivan Roginić, kemijski tehničar iz Oriovca kod Slavonskog Broda, koji je cijeli svoj život posvetio istraživanju ljekovitosti bilja i voća. Danas pravi dvjestotinjak vrsta rakija i likera, a među egzotičnijima su one od ginka, gaveza, celera i peršina. Svojim alkoholnim destilatima i maceratima daje i kreativna imena. Gorki biljni liker nazvao je Protunervozara.

Rakija, poznato je, može i naškoditi zdravlju, ne samo kada se pije u neumjerenim količinama nego i ako se pekači oko kotla zaigraju u procesu alkoholnog vrenja pa ispeku rakiju s nedopuštenom količinom metanola, cijanovodične kiseline i etil-karbamata, zbog čega skoro svake sezone bude i trovanja. Zato bi bilo dobro destilat, ako i nije za prodaju nego samo za osobnu upotrebu, odnijeti na kemijsku analizu. I ne odmah oko Božića početi časti i hvaliti najbolju rakiju koju ste ikad probali. Znalci kažu da bi destilat iz bakrenih kotlova da bi se stabilizirao i postao vrhunska voćna rakija morao u tamnim i hladnim prostorima uza stalni nadzor odležati barem dvije godine.