Home / Biznis i politika / Rat na mrežama

Rat na mrežama

Nedavni slučaj britanske robne kuće John Lewis koja je odlučila odstraniti etikete ‘za dečke’ i ‘za curice’ pokazao je koliko su stvari s najnovijim hitom političke korektnosti uzele maha. Rodna neutralnost posljednji je šik u svijetu koji, valjda, nema volje ili snage rješavati ozbiljne probleme, s tim da je ovaj put letvica zaista dignuta na nasvim novu razinu promašenom primjenom društvenog konstruktivizma. S tom tezom u džepu otvorena su vrata rodnoj neutralnosti, odnosno biranju rodne pripadnosti prema trenutačnom raspoloženju ili, jednostavno, izbjegavanje bilo kakva svrstavanja. Pokušavajući se dodvoriti novoj fami, John Lewis odbacio je antikne okove roda maknuvši rodne etikete s robice za mališane kojima se tako omogućuje da budu rodno neopterećeni od najranije dobi. Želeći ne ‘pridonositi rodnim stereotipima’, robna kuća svu je robu za djecu do 14 godina proglasila uniseks i tako zasigurno zadala smrtni udarac najvećem problemu današnjice, rodovima. ‘Ne želimo jačati rodne stereotipe u svojim kolekcijama. Umjesto toga želimo kupcima omogućiti veći izbor i raznolikost, tako da roditelj ili dijete mogu odlučiti što žele nositi’, ponosno je objavila taj revolucionarni iskorak Caroline Bettis, šefica dječjeg odjela.

Javnost je, očekivano, podijeljena zbog tog poteza pa je na društvenim mrežama počeo rat. Poznati TV voditelj Piers Morgan upitao se i znači li to da se John Lewis sada zove Joan Lewis. Bilo je, dakako, i podosta oduševljenih tim potezom koji je odmah dobio epitet ‘progresivan’ kao što je, prema službenoj doktrini, svaka zabluda o postojanju roda sada proizvod zadrte konzervativnosti. Problem, naravno, nije etiketiranje odjeće, ljudi ionako kupuju onu koja im se sviđa, nego filozofiji iza te odluke. Osim što je riječ o još jednom prozirnom korporativnom podilaženju glasnim skupinama koje pokušavaju ispuniti razne osobne deficite i utažiti glad za pozornošću izmišljanjem plemenitoga društvenog križarskog rata, pritom vješto izbjegavajući prave bitke, priča o rodnoj neutralnosti još je jedan u nizu intelektualnih proizvoda sumnjive kvalitete poduprtih vojskom PK jurišnika koje je sve teže razlikovati od klasičnih moralnih policija. Iza tog orvelovskog novogovora i propisanog razmišljanja kotrlja se zabrinjavajuće jednoumlje, utemeljeno na jednako nesuvislim dogmama kakvima obično raspoložu razni totalitarni i teokratski sustavi; razlika je, zasad, samo u metodi.

U pozadini je posljednjeg naleta teza prema kojoj su rodi i isključivo društveni konstrukt, stvar dogovora poput vožnje desnom stranom ceste, nasuprot spolu, koji je biološki determiniran. Društvo, ide to razmišljanje unutar sociologije, definira prikladne ili idealne uloge koje žene i muškarci moraju igrati u svojem životu, tako se onda stvara koncept roda u društvu. Iako je teza sasvim utemeljena, ona, zapravo, i ne pomaže previše jer je rod nemoguće odvojiti od spola, on se neraskidivo temelji na spolu. Moguće je redefinirati pristup spolovima u smislu društvenih uloga i društvenih očekivanja, ne i jednostavno izbrisati koncept roda i spola potezom pera, a upravo to je krajnja konzekvencija rodne neutralnosti. ‘Rodna neutralnost naglašava jednak pravni tretman muškaraca i žena te ljudi bilo kojega drugog roda bez ikakve diskriminacije’, objašnjenje je u Wikipediji iz kojega bi se dalo zaključiti da koncept ne podrazumijeva uklanjanje roda, nego njegovo izostavljanje, kao da je moguće imati jedno bez drugoga. ‘Taj se cilj u načelu dijeli s feministima i maskulinistima. No u rodnoj neutralnosti naglasak je na transcendiranju perspektive roda po sebi umjesto fokusiranja na prava pojedinih rodova.’ Jednostavnije, krajnja je posljedica uklanjanje koncepta roda po sebi.

Problem nastaje kad pogrešni ljudi u potrazi za nečim novim i revolucionarnim počnu pogrešno tumačiti postojeće teorije i stvarati svoju nadogradnju. Spol može biti predmet društvenih stereotipa u obliku roda, ali to nikako ne znači da spol po sebi ne postoji u osnovnoj definiciji, samo da atributi koje neko društvo daje spolu variraju od društva do društva i od vremena do vremena. Ne samo da forsiranje uniseks pristupa u zahodima…