U pozadini je posljednjeg naleta teza prema kojoj su rodi i isključivo društveni konstrukt, stvar dogovora poput vožnje desnom stranom ceste, nasuprot spolu, koji je biološki determiniran. Društvo, ide to razmišljanje unutar sociologije, definira prikladne ili idealne uloge koje žene i muškarci moraju igrati u svojem životu, tako se onda stvara koncept roda u društvu.
Iako je teza sasvim utemeljena, ona, zapravo, i ne pomaže previše jer je rod nemoguće odvojiti od spola, on se neraskidivo temelji na spolu. Moguće je redefinirati pristup spolovima u smislu društvenih uloga i društvenih očekivanja, ne i jednostavno izbrisati koncept roda i spola potezom pera, a upravo to je krajnja konzekvencija rodne neutralnosti.
‘Rodna neutralnost naglašava jednak pravni tretman muškaraca i žena te ljudi bilo kojega drugog roda bez ikakve diskriminacije’, objašnjenje je u Wikipediji iz kojega bi se dalo zaključiti da koncept ne podrazumijeva uklanjanje roda, nego njegovo izostavljanje, kao da je moguće imati jedno bez drugoga.
‘Taj se cilj u načelu dijeli s feminističkim i maskulinistima. No u rodnoj neutralnosti naglasak je na transcendiranju perspektive roda po sebi umjesto fokusiranja na prava pojedinih roda.’ Jednostavnije, krajnja je posljedica uklanjanje koncepta roda po sebi.
