Krađa u tvrtki

Kao da nije dovoljno otkriti da vas netko u tvrtki potkrada, poduzetnik će na manjak platiti PDV, i to bez obzira na to što je krađa prijavljena MUP-u i počinitelj poznat te protiv njega podnesena kaznena prijava. Ako je kaznena prijava podnesena protiv nepoznatog počinitelja, poduzetnik nije dužan zaračunati PDV i manjak može mirno otpisati.

Poduzetnici se u svom poslovanju, osim s raznim preprekama, susreću i s krađama, kako od nepoznatih osoba tako i od radnika. Pod radnicima smatram sve zaposlenike bez obzira na funkciju koju obavljaju i vrstu ugovora koji imaju s poslodavcem: o radu, menadžerski, o djelu, studentski ili sličan ugovor. Krađe općenito, a tako i krađe radnika mogli bismo podijeliti na tri vrste: jednostavne, kompleksne i sofisticirane. U jednostavne krađe možemo svrstati krađu robe/materijala sa skladišta ili trgovine poslodavca, krađu uredskog materijala, sredstava za čišćenje i higijenskog pribora, naplatu od kupca za svoj račun, upotrebu opreme i resursa poslodavca za vlastiti račun.

Kompleksnije krađe su one koje najčešće uključuju dobavljače robe i usluga, a to su potvrđivanje preuzimanja robe dobavljaču mada nije dostavljena te ovjera računa za koje poslovi nisu obavljeni. Nakon takvih radnji dobavljač i radnik podijele protupravno stečen novac, a poslodavac je znatno oštećen. Osim opisanih makinacija, kompleksnije krađe su i pronevjere. U pronevjera novac se najčešće prenosi na račune koji nisu poslovni dobavljača, a u poslovnim knjigama prijenosi sredstava prikazuju se kao plaćanje obveza prema dobavljačima ili se prikazuju fiktivni troškovi kao troškovi prilikom obavljanja obveza iz ugovora o radu, kao npr. putni nalozi koji se podnose poslodavcu. Sofisticirane krađe ulaze u domenu poslovne špionaze i to su prodaje baza kupaca konkurencije, krađa i odavanje poslovnih tajnih konkurencije, preusmjeravanje kupaca konkurencije. One se ujedno i najteže otkrivaju, a znaju dovesti do ogromnih šteta za poduzetnika, čak i do propasti. Dokazivanje odgovornosti kod tih krađa teško je ako kod poduzetnika nije jasno određeno tko ima pristup kojim informacijama te ako nisu uvedene mjere za praćenje kopiranja i distribuiranja podataka.

Bez obzira na to s kakvim se vrstama krađa susreće poduzetnik, nužno je uspostaviti sve kontrolne u svrhu otkrivanja i sprječavanja krađa koje stoje na raspolaganju poduzetniku. Praksa pokazuje da su u društvima koja imaju mjere sprječavanja rizika od krađe te kada je svima jasno i transparentno da se te mjere provode krađe manje prisutne. Te mjere također pomažu u otkrivanju odgovornih osoba za krađe kao i u dokaznom postupku protiv odgovornih osoba. Naime, naknada štete poduzetniku koji je pretrpio štetu nije moguća bez provođenja dokaznog postupka, osim u slučaju priznanja i nagodbe s osobom odgovornom za krađu. Prilikom donošenja mjera potrebno je obratiti pozornost na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka te da se uvedenim mjerama ne krše prava na privatnost radnika. Zakonski propisi nalažu da ako se radnici smiju tijekom radnih procesa, to mora biti jasno naznačeno na ulazu u radne prostorije ili bi se to smatralo nedopuštenim snimanjem radnika.

Također, preporučujemo poduzetnicima da svoje radnike izvijeste prilikom otvaranja računa za elektroničku poštu da poslodavac ima pravo pregledavati elektroničku poštu koja pristiže i odašilja se s poslovnog računa. Poduzetnik bi također trebao donijeti interni pravilnik o poslovnim tajnama kako bi se osobama koje barataju poslovnim podacima i koje imaju pristup poslovnim informacijama jasno iznijelo koji se podaci smiju kome i na koji način distribuirati. Ako taj pravilnik postoji, olakšani su dokazivanje odavanja poslovne tajne i naplate nastale štete od odgovornih osoba. Opće odredbe o poslovnim tajnama navedene u ugovoru o radu ili menadžerskom ugovoru često nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću ustvrdilo da je radnik bio upoznat s činjenicom da neke podatke ne smije otkrivati neovlaštenim osobama, pa se zahtjevi za naknadu štete često odbacuju. Pronevjere se najčešće sprječavaju propisivanjem postupka plaćanja i određivanjem limita za samostalno potpisivanje naloga platnog prometa i stalnim usporedbama i usklađenjima stanja s dobavljačima.

Kada se krađa otkrije, poduzetnik se nađe pred izazovom kako otkriti osobe odgovorne za nju i nastalu štetu, kako dokazati odgovornost te u konačnici kako naplatiti štetu. Ako je riječ o krađi za koju se pretpostavlja da ju je počinio radnik, najčešće ga se pokušava otkriti prvo internim sredstvima koja su na raspolaganju poduzetniku kao što su razgovori s radnicima koji sudjeluju u poslovnom procesu u kojem je krađa otkrivena, pregledavanje snimki kamera, pregled poslovne elektroničke pošte, interne revizije poslovne dokumentacije i sl. Interna sredstva biraju se ovisno o vrstama krađe. Ako se internim sredstvima ne može detektirati počinitelj krađe, često se koristi uslugama detektivske agencije prije podnošenja kaznene prijave.