Rasterećenje OD 97 MJERA PROVEDENO ILI V U PROVEDBI 79%, A UŠTEĐENO SAMO 3% OD 1,5 MILIJARDI

OD 97 MJERA PROVEDENO ILI U PROVEDBI 79%, A UŠTEĐENO SAMO 3% OD 1,5 MILIJARDI. ‘Sve zapreke i administrativni troškovi doći će do izražaja tek do kraja 2018. i djelomično u 2019.’, stoji u statusu provedbe Akcijskog plana administrativnog rasterećenja gospodarstva koje je prošli tjedan predstavljeno na Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

Ustavno rezanje troškova gospodarstvu nije provedeno u obujmu u kojemu se očekivalo, pa tako ni 2017. neće biti godina parafiskalne i regulatorne prekretnice, kao što joj se od siječnja tepalo. Od 97 mjera navedenih u Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva, vrijednih, kako se najavljavao, čak 1,5 milijardi kuna, do sredine rujna potpuno su ili djelomično provedene samo njih 34! Ta trećina mjera donijela je vrlo mršavu uštedu, od skromnih 50-ak milijuna kuna. Premalo i preslabo! Od preostalih mjera koje je definirala država i sama sebi dala zadatak da ih riješi do kraja 2017., u početnoj provedbi s određenim kašnjenjem njih je 40-ak, a čak 20 najavljenih mjera nije realizirano i vrlo je upitno hoće li se provesti. I nikom ništa!

Najveće uštede najviše kasne. Država, odnosno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, sama sebe sada tapša po ramenu i poručuje si da nije sve tako crno i da se mjere mogu riješiti i sljedeće godine. Vremena za njih očito ima. I dok je časa za resor koji vodi Martina Dalić polupuna jer se od 100 posto mjera njih 79 posto kako-tako provodi, a 21 posto neprovedenih, neprovedivih i financijski ‘najtežih’ očito je statistička pogreška, za poduzetnike je to još jedno razočaranje u Vladu koja će na početku mandata propustiti preokrenuti trendove u korist gospodarstva i tržišta. A sve to ne samo da nas drži na zatku Europe nego naš status ondje cementira unatoč ekonomskom rastu. Ne možemo sve preko noći, očekivanja su prevelika, pravdaju se u resornome ministarstvu, a poslodavci i poduzetnici priznaju da su očekivali više od Plenkovića i njegove vlade jer je prošle godine na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova’ samo kao mandatar poslao gospodarstvenicima poruke da ih vidi, čuje i poštuje te da će im pomoći na putu prema slobodnijemu tržišnom gospodarstvu. Ni ove srijede nije bio manje blagoglago-ljiv, samo što su poduzetnici, tvrde, manje naivni i više mu toliko ne vjeruju. U godinu dana moglo se više, a učinilo se i manje od obećanoga.

Za lociranje, identificiranje i transferriranje administrativnih rasterećenja u realni sektor zadužena je Služba za unapređenje poslovne klime, tim u resornom Ministarstvu gospodarstva koji je oformljen ove godine i koji je trebao biti središnje mjesto za poticanje rasterećenja poslovnog sektora od tereta prekomjerne regulacije. I ako mu se išta treba i mora priznati, to je da su u njemu barem iskreni. Sami priznaju da su u prvoj polovini ove godine proveli 30-ak mjera i gospodarstvu uštedjeli oko 50 milijuna kuna, najviše na početku razvoja jednostavnog rješenja za dobivanje odborenja za obavljanje uslužnih djelatnosti, odnosno putem Jedinstvene kontaktne točke koja omogućuje slanje dokumenata i formulara mjerodavnim tijelima e-poštom, i to gotovo 30 milijuna kuna iako je riječ o mjeri koja je tek u fazi uvođenja, zbog čega još nije u punom zamahu. Ukinut je pečat, što je poduzetnicima uštedjelo osam milijuna kuna, a dva milijuna kuna trebala bi im uštedjeti ukinuta praksa dokazivanja naziva društva na jeziku Europske unije. Dodatnih milijun kuna osigurat će se gospodarstvenicima zbog 25-postotnoga smanjenja cijene ispita za agente u posredovanju nekretninama, a devet milijuna zbog smanjenja cijena izobrazbe za energetsko certificiranje.

Prema Službi, ispada da je najveći financijski teret za poduzetnike zaštitna na radu. Pa se tako od mjera koje su u provedbi i čiji se učinci, oni financijski, tek očekuju navodi sniženje cijene usavršavanja radnika za zaštitu na radu za pola iznosa i troška izrade dokumentacije za procjenu rizika zaštite na radu, što će poduzetnicima, procjenjuju u Ministarstvu gospodarstva, ukupno uštedjeti dodatnih 471 milijun kuna. S druge strane, predložak za gospodarstvenike za samostalnu izradu procjene rizika trebao bi im donijeti uštedu od čak 430 milijuna kuna. Sanitarni i zdravstveni pregledi jedanput umjesto dvaput na godinu uštedjet će gospodarstvu 83 milijuna kuna, 61 milijun kuna manje stajat će trošak edukacije osoba za pružanje prve pomoći jer se kvota osposobljenih osoba smanjuje sa 20 na 50 ljudi, a 30 milijuna kuna ušteda donijet će pojednostavnjenje registra radnika za niz sektora. No ‘sve te zapreke i administrativni troškovi doći će do izražaja tek do kraja 2018. i djelomično u 2019.’, stoji u statusu provedbe Akcijskog plana administrativnog rasterećenja gospodarstva koji je prošli tjedan predstavljen na Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

Stalno pomicanje rokova. Inače, smanjenjem administrativnog i parafiskalnog opterećenja gospodarstva te uklanjanjem regulatornih zapreka tržištu usluga i privatnim investitorima trebalo bi se olakšati poslovanje i zapošljavanje u Hrvatskoj u skladu s pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta EU i Unijinoj politici za pametnu regulativu. No od silnih ‘trebalo je’ ostao je samo gorak okus jer poduzetnici na svojoj koži ne osjećaju rasterećenje, a nove najave i odluke o, primjerice, skupljaju samo ih bacaju u dublu agoniju. Ne pomaže ni najava nastavka liberalizacije tržišta usluga u skladu s pravilima EU o slobodi unutarnjeg tržišta usluga, kao i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva, odnosno troška regulative za poslovno okružje. Sljedeći su na udaru javni bilježnici, kojima se oduzima dio ovlasti, no sve je još nejasno. I u tom se segmentu rokovi pomiču s 2018. na 2019., a kako se tada bliži kraj mandata premijera Plenkovića, poduzetnici strahuju da će do tada te najave izblijedjeti. Hrvatska mora nadoknaditi zaostatak za drugim tranzicijskim članicama Europske unije, a kamoli ne za razvijenijima, jer, između ostalog, sve zemlje EU iz naše bliže okoline rastu brže od nas, poruke su Davora Majetića, glavnog direktora HUP-a, koji podsjeća na to da je upravo zato i nužno što prije prionuti na reforme: – U uvjetima rasta kakve sada imamo promjene je lakše provoditi, no, nažalost, opet svjedočimo već viđenim scenarijima, loše pripremljenim i još lošije predstavljenim pokušajima promjena od kojih se odustaje ili ih se odgađa i na najmanji znak neslaganja ili otpora – rekao je Majetić i dodao da Vlada zna koje promjene i reforme poslodavci očekuju.

Jedinstvo HGK i HUP-a. One su pak gotovo identične onomu na čemu inzistira Hrvatska gospodarska komora (HGK): smanjenje troškova poslovanja poduzetnika, promjena porezne politike, reorganizacija javne uprave, usklađenje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, uređenije pravosuđe te provedba zakona. Reforme u pojednostavnjenju i pojednostavljenju poslovanja jesu važne, ali nisu presudne. Nisu preoptimistični ni poduzetnici na terenu. Podsjećaju na to da su i oni mnogo više očekivali od ove vlade i premijera: – Očekivali smo, primjerice, više hrabrosti i ambicije za promjene i reforme, koje bi trebale biti prije svega sadržajne i učinkovite. Istini za volju, bilježimo gospodarski rast, ali treba biti iskren i priznati da se on temelji na osobnoj potrošnji i turizmu, a to prije svega znači da se temelji na pojačanom uvozu, a ne na djelovanju hrvatske ekonomije, čak ni na proizvodnji i novootvorenom radnim mjestima – rekao je Željko Jelčić, direktor požeškoga Spin Valisa. Vladi i resoru gospodarstva jasno je da su u startu iznevjerili očekivanja gospodarstvenika, ali to kao da ih više uopće ne zabrinjava. Zašto i bi kad im nije ni prvi ni zadnji put. A tko je nama kriv kad imamo prevelika očekivanja…