AUTORI MNOGIH VIJESTI I IZVJEŠĆA KOJE SVAKODNEVNO ČITAMO NA INTERNETU MISLEĆI DA SU IH NAPISALI NOVINARI ZAPRAVO SU – CHATBOTOVI – UMJETNA INTELIGENCIJA, ODNOSNO SOFTWARE. NJIHOVI SU TVORCI PROGRAMERI, A TI ALGORITMI PRIKUPLJAJU RAZNE INFORMACIJE S INTERNETA, ANALIZIRAJU IH, SINTETIZIRAJU TE NA TEMELJU NJIH OBLIKUJU TEKST, UREĐUJU GA POPUT KLASIČNIH UREDNIKA SVE DO ODREĐIVANJA NASLOVA. ISTINA JE DA JE TO VEĆ POZNATA NOVOST KOJA S VREMENOM POSTAJE SVE VEĆI TERET SEDMOJ SILI ČIJI SE BROJNI PRIPADNICI VEĆ VIŠE OD DESETLJEĆA S VELIKOM MUKOM BORE PRONAĆI I ZADRŽATI POSAO. UMJETNA INTELIGENCIJA ZASAD USPORENIM TEMPOM ZAMJENJUJE NOVINARE U MEDIJSKOM PROSTORU, NO USKORO ĆE BROJNI LJUDI, NEKAD ‘OD PERA’, A DANAS ‘OD RAČUNALA’, OSTATI BEZ POSLA.
Piskarala niže kategorije desetkovat će umjetna inteligencija kao što je prije malo više od dva desetljeća pomela tvorničke radnike iz proizvodnog procesa kojim su zavladali učinkoviti, neumorni roboti ‘volonteri’, koji mijenjaju do desetak radnika odjednom, a uzurpiraju samo prostor i ne trebaju ništa više: ni san, ni odmor, ni sindikat, ni bolovanje, ni, što je najvažnije – plaću. Uz automatizirane proizvodne linije ostali su samo serviseri robota. Prema predviđanjima stručnjaka, uskoro će u redakcijama ostati samo novinari istraživači koji će se poprilično razlikovati od današnjih koji predstavljaju unaprijed naručene teme ‘za određenu političku opciju i protiv nje, ovisno o meti za odstrel’.
Naime, kao što je nova tehnologija promijenila sve industrije, tako mijenja i medijsku. Računalni algoritmi pronašli su mjesto i u medijskoj industriji, a kako su i kada roboti i chatbotovi počeli osvajati medijski prostor i uzimati posao novinarima, objašnjava prof. dr. sc. Mato Brautović s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Brautović je prije dvije godine na međunarodnoj konferenciji o budućnosti novinarstva održanoj u Dubrovniku izjavio da bi zbog upotrebe novih tehnologija u medijskoj industriji u iduća dva desetljeća čak 90 posto novinara moglo ostati bez posla. Iako je istaknuo da se taj podatak ponajprije odnosi na novinare u zapadnim zemljama, zabrinuli su se i hrvatski.
Automatizacija u proizvodnji sadržaja postoji još od 2002., ističe Brautović. Tada je, naime, pokrenut Google News koji prikuplja sadržaj s više od 4500 online medija i takve informacije kategorizira, piše naslove i sažetke te odabire fotografije. Sličnim se pristupom koristio i Index.hr neposredno nakon pokretanja jer je imao manjak ljudi pa je upotrebljavao softver da to nadomjesti. Taj se proces usavršava pa su, prema riječima profesora Brautovića, proteklih nekoliko godina kreirani algoritmi koji mogu kreirati i tekstni i videosadržaj. Primjerice, američka tvrtka Automated Insights razvila je softver Wordsmith koji piše novinarske tekstove iz podataka u tabličnom formatu. Slično je poduzeće Wibbitz razvilo softver koji iz novinarskog teksta stvara videosadržaj – odabire videoklipove, fotografije i tekst te sve to kombinira u smisleni videoprilog. Najzanimljivije je da publika uopće ne uočava razliku između autorstva umjetne inteligencije i novinara.
Istraživanje koje smo proveli u svibnju na Sveučilištu u Dubrovniku pokazalo je da naši studenti ne razlikuju video kreiran algoritamski od onoga koji je kreirao novinar – čovjek. Sve to ne znači da će novinare zamijeniti softver, samo će jednostavna izvješća i priloge poput vremenske prognoze, sportskih rezultata i burzovnih izvješća u budućnosti odrađivati algoritam – kaže Brautović, ističući da su nove tehnologije znatno pojeftinile distribuciju sadržaja, ali cijena njegove proizvodnje još je poprilična. Zbog toga tvrtke i eksperimentiraju s algoritmima.
