KLIMATSKE PROMJENE Možda će uragani uspjeti ondje gdje nisu UN i diplomacija

Uoči zasjedanja Opće skupštine UN-a ovog tjedna, čija su tema i klimatske promjene, predsjednik Trump ponovio je da SAD izlazi iz Pariškog sporazuma unatoč tome što je jedan od najvećih onečišćivača na svijetu. Znanstvenici nisu jedinstveni o uzroku promjena, ali nema sumnje da posljednjih godina klima divlja i uništava usjeve i domove.

Dok uragan za uraganom pustoši po Karibima i obalama Amerike, a vremenske nepogode postaju brojnije i žešće nego ikada, što je prema mišljenju većine znanstvenika, barem dijelom posljedica klimatskih promjena uvjetovanih ponašanjem ljudi, predsjednik Donald Trump ostaje čvrst u svom stajalištu o Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Amerika namjerava istupiti iz nedavnog dogovorenog sporazuma koji je postigao gotovo nemoguće i okupio praktički sve zemlje svijeta jer bi Trump želio bolje uvjete za SAD, kao da je riječ o trgovinskom sporazumu, a ne budućnosti planeta. U protivnom, prijeti, povući će jednog od najvećih zagađivača na svijetu iz sporazuma, što ga svakako čini krvnim, ali ne i mrtvim. Opća skupština UN-a i s njom paralelni Klimatski tjedan stoga je očekivano postala novo bojno polje između Amerike i ostatka svijeta, zasad odlučnog nastaviti dogovorenim putem. Štoviše, osebujni je predsjednik u utorak u svom govoru pred Skupštinom objavio svijetu da se Amerika potpuno okreće sebi i da više neće sudjelovati u aranžmanima koji joj ne odgovaraju, kao da je to nešto novo. Kako je objasnio, Amerika će sada biti vođena isključivo suverenim, nacionalnim interesima u svojim odnosima sa svijetom, u čemu se jasno ocrta i jedna od njegovih najkontroverznijih odluka o istupanju iz Pariškog sporazuma, iako su dosadašnje mjere na globalnoj razini, koliko god razvijene, smanjile ozonske rupe i potvrdile svoju utemeljenost.

S obzirom na to da s tim čovjekom ništa nije jednostavno, Trump je u ranijim izjavama napravio veliki zaokret u svojim stajalištima prema UN-u, koji je prije okarakterizirao kao neprijatelja slobode neuspješnog u zaustavljanju konflikata u svijetu. Štoviše, prijetio je povlačenjem ili rezanjem američkog financiranja te organizacije, da bi sada izjavio kako želi pomoći UN-u ostvariti njegove nesumnjivo plemenite ciljeve i golemi potencijal. Nagla promjena uvelike je rezultat snažnog oslanjanja američke administracije na UN u svojim pokušajima zaustavljanja sjevernokorejskog nuklearnog programa, ali ovo poboljšanje odnosa očito se ne rasteže na jedinu problematiku s istinski globalnim dosegom, klimatske promjene. Pozicija Amerike u tom je pogledu nejasna, s jedne strane tvrdi se da izlazi iz sporazuma, a s druge stižu redovito pozivi na daljnje razgovore i izjave o otvorenosti za nešto drugačiji dogovor koji bi više odgovarao američkim interesima. Kako bismo zaštitili američku industriju i radnike, povukli smo se iz sporazuma koji bi uništio radna mjesta. Ubojica radnih mjesta. Ljudi nemaju pojma. Mnogi ljudi nemaju pojma kako je to loš sporazum bio, izjavio je u svom prepoznatljivom stilu još prošli tjedan na jednom okupljanju u Americi. Nešto ranije, pak, u pismu upućenom UN-u, Amerikanci su upotrebljavali maglovitije formulacije, napisavši kako administracija ‘namjerava iskoristiti svoje pravo na povlačenje iz sporazuma’, ako ‘SAD ne dobije prikladne uvjete za ponovne razgovore’. Koji su to uvjeti zasad je nepoznato i mnogi nagađaju da će tako i ostati sljedećih nekoliko godina, točnije do 2020., prije koje se potpisnice sporazuma ne mogu povući.

Istodobno, njegovi građani prema istraživanjima vjeruju u klimatske promjene (69 posto prema Yaleovom istraživanju), prema kojima je Trump skeptičan (‘Imali smo i većih oluja od ove’, rekao je neki dan), i voljni su poduprijeti ograničavanje emisija štetnih plinova. Administracija i Republikanska stranka s time se baš i ne slažu, posebice zato što smanjivanje izravno pogada elektrane pogonjene ugljenom, pa se čini sve izglednijim kako će demonstrirati planove smanjenja štetnih emisija njegova prethodnika Baracka Obame. No svijest o osobnoj involviranošti u klimatske promjene dalje je niža, većina Amerikanaca prema istom istraživanju vjeruje u štetno djelovanje promjena na SAD u cjelini, ali ne i na njih osobno, što je u najmanju ruku neobična logika. Pritom je posebno zanimljivo da o klimatskim promjenama raspravljaju najmanje u dijelovima Amerike najizloženijima ekstremnim vremenskim uvjetima, poput Floride ili država u Meksičkom zaljevu. Što se povezanosti klimatskih promjena i nedavnih velikih katastrofa u različitim dijelovima svijeta tiče, postoji konsenzus znanstvenika da su nepogode znatno pojačane zbog promjena. Drugim riječima, oluja je bilo i prije, ali zahvaljujući djelovanju čovjeka proteklih nekoliko stotina godina postale su jače i razornije nego prije. Klimatske promjene nisu stvorile uragane, one su ih drastično pojačale i učinile frekventnijima, mišljenje je dobrog dijela znanstvene zajednice. Harvey je istresao rekordne količine kiše, a Irma je bila najjači uragan ikad zabilježen izvan Meksičkog zaljeva i Karipskog mora (tri dana bila je uragan pete kategorije). Kako objašnjava CNN, prava analiza uragana Irma i Harveyja neće biti dostupna još neko vrijeme, zbog čega ih se trenutačno ne može povezati s klimatskim promjenama, ali su neke stvari svejedno neosporne. Topla voda pogodna je za uragane i njihovo jačanje, oceani su se zagrijali u posljednjih sto godina, a razina mora porasla. Jednako tako, istraživanja su pokazala da su klimatske promjene učinile katastrofalne poplave u Louisianu prošle godine barem 40 posto izglednijima.

S obzirom na to da nijedna zemlja ne može istupiti iz sporog sporazuma prije 2020., najavljeni povlačenje i s tim povezano natezanje i nagovaranje provlačit će se barem do tada. Mnogi sumnjuju u stvarnu želju za ostajanjem u sporazumu, budući da nikakva konkretna ponuda ili zahtjev nisu stavljeni na stol, a Amerika pod Trumpom sasvim sigurno neće promijeniti svoje namjere povećanja proizvodnje ugljena i eksploatacije škriljevca. Drugi razlog za sumnju u stvarne namjere leži u činjenici da SAD može smanjiti svoje ‘nacionalno određene doprinose’, odnosno ciljeve koje će ostvariti u okviru sporazuma jer se oni određuju na nacionalnoj razini, ali to izgleda ne želi, već bi radije u potpunosti izašao iz sporazuma. Više bi za provođenje sporazuma stoga mogli napraviti uragani i poplave, nego bilo kakva diplomacija i dogovori.