Tri kineske kletve

Hrvatska je u dvadeset sedam godina postojanja vidjela samo dvije, možda dvije i pol energetske strategije, a njihovu provedbu jedva. A projekata ima i može biti. Govori to i primjer Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske: devet godina postojanja i 800 milijuna kuna provedenih projektnih investicija te zasad i čak 11 projekata Europske unije.

Nazovite li one (a sigurno znate!) tri kineske kletve: Dabogda živio u zanimljivu vremenu; Dabogda te primijetili važni ljudi; Dabogda našao ono što si tražio? E, sad, da su vremena zanimljiva – to sigurno jesu, ali ova se naša kletva u Hrvatskoj često spominje i u kontekstu političkih promjena. Tako smo ostajali bez ministra energetike, a i bez državnog tajnika za isto područje, pa smo ih ponovno dobivali. U tom vremenu izmjena česta su bila pitanja: Osmišljava li netko energetsku strategiju? U kojem će smjeru Hrvatska ići u poticanju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti…? Stvar bi, zapravo, trebala biti posve jednostavna. Političkih promjena uvijek će biti i ima ih posvuda. I bogatije države i starije demokracije imale su i imat će razdoblja političke nestabilnosti i to tako mora biti. A znamo i da smo mi siromašna država i mlada demokracija… Političari u opisu posla imaju borbu za vlast jednako kao što mi imamo rad na projektima, dakle političkih promjena mora biti i to je zapravo dobro. Ali promjene u energetici, u planiranju i provedbi projekata nikako nisu dobre; zapravo, strašno su loše. Jednostavne fatalne! Projekti u energetici uvijek traju dulje od bilo čijega političkog mandata, što u Hrvatskoj nikako da naučimo; dulje i u slučaju kad se mandati i ministri izmjenjuju u redovitome četverogodišnjem ritmu, a kamoli ne dulje u situaciji kad na izbore izlazimo svaku godinu ili dvije.

Da je sreće i pometi, projekti bi se provodili neovisno o političkim promjenama. Državi poput naše treba jednostavno jedan suvisao ‘pipeline’ projekata, pri čemu će svaka nova vlada jednostavno nastavljati provoditi projekte za koje se jednom na početku postigao politički konsenzus. A to se postiglo zato što je projekta izabrala i pripremila – struka.

Jednom kad su projekti u ‘pipelineu’, više nema filozofiranja: stručnjaci rade svoj posao, političari se bore za vlast i samo je pitanje sreće, tempa projekta ili političke mudrosti koja će garnitura rezati vrpcu na njihovu otvorenju. Ali jedna će rezati sigurno! A kod nas – ne reže nijedna jer se ponavlja uvijek ista dinamika: svaka nova garnitura bira svoje projekte, onda u jednom času netko primijetiti da bi se mogla napisati i neka strategija kako bi projekti našli uporište. Obriši, okreni i već se po lako nađemo na kraju mandata. I onda priča krene iznova. A projekti često ostaju samo – želje. Od ideje do projekta zapravo je dug put i da bi ideja postala projekt, potrebno ju je osmisli, dokumentirati, razraditi, dokumentirati, ispiti, dokumentirati i tek onda možemo govoriti o – projektima.

Kad bismo sada htjeli pisati u detalje, trebalo bi reći da bi za Hrvatsku želje trebalo okupnjavajući – pa da projekti postanu isplativi i prihvatljivi za financiranje. Trebalo bi, nadalje, standardizirati – metodologije prikupljanja podataka, dokumentiranja projekata, ugovorne modele…, a sve to kako bi se stvaralo i gradilo povjerenje poduzetnika, financijskih institucija i svih ostalih koji sudjeluju u velikom i složenom lancu koji se naziva – provedba projekata. A o strategiji smo toliko puta rekli svoje stajalište. Vrlo malo medijski preneseno…

Sama riječ dolazi od starogrčke riječi strategós i doslovno znači ‘vođenje vojske’ (grč. stratos – vojska; ago – voditi; strategós – vojskovođa). Znamo li to, sad je još jasno da strategija mora biti – konkretna, jasna i sažeta. Upravo onakva kakva treba biti da bi se definirali najvažniji ciljevi i stvorili uvjeti da se oni ostvare. Koliko pamtim, Hrvatska je u sada već dvadeset sedam godina postojanja vidjela samo dvije, možda dvije i pol energetske strategije. A može li se po njima voditi vojska, to je još jedno teško pitanje. Projekti se, nažalost, očito ne provode. A projekata ima i može biti. Govore i to naše brojke: devet godina postojanja i 800 milijuna kuna provedenih projektnih investicija.