Veliki zaokret Johna Deerea od traktora prema bioinženjeringu

Kompanija tržišne vrijednosti od gotovo 40 milijardi dolara nedavno je objavila 305 milijuna dolara tešku akviziciju startupa Blue River Technologya iz Silicijske doline koji se koristi strojnim učenjem u izradi poljoprivredne opreme. Oslanjanje na tradicionalnu opremu, koliko god bila presudna za ljudsko preživljavanje, očito više nije dovoljno za dugoročnu održivost sinonima za obradu zemlje.

Najveći proizvođač poljoprivredne opreme na svijetu možda i nije prvo mjesto na kojem biste tražili dugoročno i široko strateško promišljanje o budućnosti poslovanja, ali John Deere jedan je od boljih takvih primjera u posljednje vrijeme. Proslavljeni američki proizvođač traktora, koji su u međuvremenu postali i znak prestiža za mnoge poljoprivrednike, nešto kao skupi mobitel, objeručke je pod vodstvom Samuela R. Allena prihvatio moderne tehnologije i budućnost koja se ubrzano približava. Simbolika ovog slučaja jednostavno vrši, John Deere je utjelovljen ljudskog napretka od pluga do strojnog učenja i interneta stvari (povezivanje svih uređaja i strojeva s internetom).

Štoviše, upravo je proizvođač iz Illinoisa prije nekih dvadeset godina počeo ugrađivati autonomnu vožnju u traktore, dok većina automobilskih kompanija o tome nije ni razmišljala. Kompanija tržišne vrijednosti od gotovo 40 milijardi dolara nedavno je objavila 305 milijuna dolara tešku akviziciju startupa Blue River Technologya iz Silicijske doline, koji se koristi strojnim učenjem u izradi poljoprivredne opreme za prskanje kako bi bila preciznija i jeftinija (sektor je inače iznenađujuće popularan u Dolini, investicije u poljoprivredne startupove iznosile su 675 milijuna dolara). Ako je nešto bio očit poslovni brak, to je ovo uparivanje poljoprivrednog diva i mališana s najnovijom tehnologijom.

Premda je riječ o članu uglednoga kluba 500 najvećih kompanija na burzi, John Deere ima problema posljednjih godina zbog globalnog pada cijena poljoprivrednih proizvoda. Manja zarada poljoprivrednika izravno se prevodi u manju zaradu za kompaniju pa je od 2013. do 2016. operativna dobit više nego prepolovljena, sa šest na 2,6 milijardi dolara. Prepoznavanje prilika koje nudi tehnologija stoga nije samo mudro promišljanje budućnosti i premještanje fokusa, nego gola nužnost. Oslanjanje na tradicionalnu poljoprivrednu opremu, koliko god bila presudna za ljudsko preživljavanje, nije dovoljno za dugoročnu održivost.

Kompania koja troši oko četiri milijuna dolara na dan na istraživanje i razvoj tako je došla u posjed tehnologije koja s pomoću stroja zakvaćenog na traktor kamerama trenutačno može identificirati korov i pošpricati ga herbicidom. Na taj se način izbjegava nepotreban bacanje skupih kemikalija po cijelom usjevu (reducirano je prskanje za oko 95 posto i prinos poboljšan), a stroj zahvaljujući rapidnom razvoju umjetne inteligencije tijekom primjene uči i poboljšava svoju sposobnost prepoznavanja korova i nepoželjnih biljaka. Iako naoko djeluje kao relativno jednostavno rješenje, riječ je o dubinskim promjenama načina na koji se zemlja obrađuje, pogotovo kada je riječ o velikim poljoprivrednim površinama.

Nije teško vidjeti kolike uštede primjena takve tehnologija donosi. ‘Tehnologija Blue Rivera omogućuje nam premještanje na razinu biljke i upravljanje tom razinom’, objasnio je portalu Fast Company Alex Purdy, direktor John Deere Labsa. ‘To će imati transformacijski utjecaj na poljoprivredu, kako u pogledu prinosa, tako i troškova’. Štoviše, kako je viši potpredsjednik za inteligentna rješenja John Stone rekao Financial Timesu, takva tehnologija ima potencijal dubinski promijeniti kompaniju na sličan način na koji su to učinili traktori. A treba reći i da se tako smanjuje loš utjecaj herbicida na okoliš.

Ni temelj moderne poljoprivrede, traktor, nije imun na promjene informacijske ere, naime. Postoji mogućnost primjene strojnog učenja koje prati uvjete u stvarnom vremenu pa kombajn ili sadilica bolje obavljaju posao na polju, objasnio je Stone. Ta akvizicija nastavak je ubrzane transformacije prema digitalnom, nakon što je prošle godine John Deere preuzeo za 146 milijuna dolara francuski Monosem, kompaniju specijaliziranu za preciznu sadnju.

Američka poljoprivreda suočena je već neko vrijeme s nestašicom radne snage usprkos drastičnom napretku tehnologije i posljedično manjoj potrebi za ljudskim faktorom u poljoprivrednim aktivnostima. Stajališta predsjednika Donald Trumpa o imigraciji i zatvaranje te slavine sasvim sigurno ne pomažu rješavanju tog problema, pa su daljnja automatizacija i ubrzano inoviranje nužni za održavanje tempa produktivnosti i iz tog pragmatičnog razloga. Za razliku od tolikih drugih sektora ekonomije u kojima je zamjenjivanje ljudi strojevima delikatno pitanje, poljoprivreda ne može naći dovoljno strojeva da popuni manjak ljudi i efikasnije iskoristi resurse. Tako, primjerice, snimanje poljoprivredne površine iz zraka s pomoću dronova omogućuje provlačenje sofisticiranih fotografija kroz napredne algoritme i raspoloživu vodu, gnojiva ili ljudi u skladu s trenutačnim potrebama, čime se drastično povećava ukupna efikasnost.

Velik interes za akvizicije posljedica je poboljšanih uvjeta, odnosno nedavne promjene trenda i osjetno boljih pokazatelja, što su u kompaniji odlučili odmah iskoristiti za ulaganje u budućnost. Podaci iz prošlog mjeseca bili su iznimno ohrabrujući, pa je John Deere ponovno povećao prognoze prihoda za ovu godinu, s devet na 11 posto, kao i dobiti na 2,08 milijardi s dvije milijarde, koliko se očekivalo prije tri mjeseca. Istovremeno, prodaja je u trećem fiskalnom kvartalu (završava u srpnju) rasla čak 16 posto, na 7,8 milijardi dolara, pogonjena skokovima od 13 posto u odjelu poljoprivrede i čak 29 posto u odjelu šumarstva i građevine.

Dobri rezultati posljedica su oporavka globalne potražnje za njegovim proizvodima i općenito poboljšanih ekonomskih okolnosti, što je na kraju rezultiralo s dobiti od 640 milijuna dolara u spomenutom kvartalu, znatno više od 488 milijuna zabilježenih u istom razdoblju lani. Posebno u kompaniji mogu biti zadovoljni rezultatima u Južnoj Americi, koja se u pogledu potražnje za poljoprivrednim strojevima već neko vrijeme snažno oporavlja i donosi velike skokove prodaje od mjeseca do mjeseca. Jednako tako, građevinski sektor, iz kojeg dolazi oko četvrtine prihoda kompanije, na matičnom je tržištu u usponu i nema razloga očekivati da će se to do kraja godine promijeniti.

Na duže staze, pak, situacija je još bolja, imajući u vidu konstantno rastuće potrebe svjetskog stanovništva za hranom (u idućih 30 godina broj stanovnika narast će za oko 2,4 milijarde). Preuzimanje Blue Rivera prvi je potez u proljeće otvorenog uređa kompanije u San Franciscu John Deere Labsa namijenjenog istraživanju mogućih primjena najnovijih tehnologija u poljoprivredi. Fokus kompanije najjednostavnije se može nazvati ‘precizna poljoprivreda’, što slikovito opisuje gdje tehnologija ponajprije traži rezultate. Put koji je kompanija osnovana prije 180 godina prešla precizno zrcali razvoj čovječanstva. Deere&Co. osnovao je kovač John Deere 1837. nakon što se dosjetio slomljenu oštricu pile pretvoriti u ručni plug, a danas imaju ured u Silicijskoj dolini i traže inženjere specijalizirane za umjetnu inteligenciju i preciznu poljoprivredu. Ovakvim tempom tražit će se inženjeri i za bavljenje poljoprivredom.

Da ne bi ovisio samo o traktorima, John Deere intenzivno se širi u građevinsku opremu, pa je prije nekoliko mjeseci kupio njemačkog proizvođača opreme za gradnju cesta, grupaciju Wirtgen, za 4,3 milijarde dolara u gotovini, a ukupna vrijednost transakcije, kada se doda dug kompanije i drugi troškovi, iznosi 4,6 milijardi dolara. Logika iza toga je manja cikličnost cestogradnje i prometnih projekata u odnosu na ukupni građevinski sektor, kao i rast izdvajanja za takve projekte. Ceste i ključnu infrastrukturu uvijek treba graditi ili održavati negdje, zato je riječ o relativno zahvalnom tržišnom segmentu, donekle otpornijem na promjene raspoloženja ekonomije. U svoj sastav Deere je tim potezom uključio jednog od najvećih proizvođača opreme za cestogradnju na svijetu, s prihodima od 2,6 milijardi eura u prošloj godini. S druge strane, prodaja poljoprivrede opreme blisko je uvezena s uspjehom poljoprivrednika od ciklusa do ciklusa, a to je, pak, jedno od najprevrtljivijih područja ekonomije, koje je ujedno najteže predvidjeti i kontrolirati jer umnogome ovisi o vremenskim uvjetima i nizu drugih faktora. Prošla je godina zato bila loša za John Deerea zbog pada cijene žita, dobre žetve (velika ponuda – manja cijena) i općenito niske globalne potražnje, što se prelilo u slabiju potražnju poljoprivrednika za novom opremom.