‘Lex Agrokor’ nekim poduzetnicima dvaput ugrožava likvidnost

Poduzetnik je dužan jednoj Agrokorovoj tvrtki, a od njegove druge tvrtke potražuje otprilike jednaku vrijednost. Dug mora vratiti u cijelosti, a dio svojih potraživanja morat će otpisati.

Priča poduzetnika koji poslovno surađuje s dvije Agrokorove tvrtke navela me da upozorim na još jedan problem koji može prouzročiti ‘lex Agrokor’. Prije 10. travnja ove godine od jedne je Agrokorove tvrtke potraživao milijun kuna, a drugoj je pak dugovao otprilike jednak iznos.

Mnogo prije Agrokorova kraha bila je već javna tajna da je Todorićevo poduzeće u velikim problemima, no naš je poduzetnik vjerovao da potraživanja može prebiti svojim dugovima prema drugoj tvrtki. Kako kaže, o tome je s ljudima iz Agrokorova sustava razgovarao i načelno dogovorio prebijanje dugova.

Ali došao je taj nesretni dan 10. travnja (ili sretni dan, ovisno o tome kako tko gleda) i Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje o pokretanju postupka izvanredne uprave u Agrokoru na temelju kojega je obustavljena svaka isplata Agrokorova duga dobavljačima i bankama. Među dobavljačima našao se i moj sugovornik koji je shvatio da do svoga milijuna neće doći još najmanje 15 mjeseci, dok traje postupak izvanredne uprave, ali ipak se nadao da će i otplata njegova duga drugoj Agrokorovoj tvrtki biti odgođena.

Nije bilo tako jer je Agrokorova tvrtka tražila da joj poduzetnik vrati dug od milijun kuna, inače će otkazati poslovnu suradnju s njim i blokirati ga. Iako treba razumjeti i tu tvrtku kojoj treba svaka kuna, nema sumnje da je našem sugovorniku, ali i svima onima koji su u sličnoj situaciji, zaista nanesena nepravda jer ne može do svojeg novca (odnosno dobio je dio nakon što je Agrokoru odobren posljednji kredit za isplatu dijela duga dobavljačima).

U takvim slučajevima Agrokor dvaput ugrožava likvidnost svojih dobavljača: ne mogu do svojeg novca, a pritom su od iste tvrtke da im vrate dospjelo dugove. Ali to nije sve jer kad završi postupak izvanredne uprave i počne dogovaranje o postizanju nagodbe, dobavljači će, sigurno, izgubiti dio novca, jedino još nije jasno koliko. Neki analitičari tvrde da će se neke tvrtke morati odreći i do 70 posto potraživanja. Budući da je ovdje riječ o malom dobavljaču, možda Agrokor bude malo izdašniji pa mu, recimo, vratiti 50 posto duga. Prije nego što ću napisati ovaj tekst, razgovarao sam sa stručnjakom za trgovačko pravo Mićom Ljubenkom koji kaže da mu je poznata takva situacija i da bi se to trebalo riješiti pošteno.

U slučaju nezatvorenih višestrukih kompenzacija smatram nepravilnim da je pet mjeseci nakon izglasavanja ‘lex Agrokor’ to u istom statusu. Ili je te odnose trebalo zatvoriti kompenzacijski, što je bilo i jest pravedno, ili je trebalo ići u međusobnu prisilnu naplatu – kaže Ljubenko.

Dodaje da su u 99 posto takvih slučajeva dugova/potraživanja u pitanju kompenzacije. Primjerice, Konzum duguje dobavljaču, ali dogovori se s dobavljačem da će mu druga Agrokorova tvrtka prodati drugu robu po istoj cijeni i tako će međusobno zatvarati dugove. I to je bila višegodišnja praksa koja je funkcionirala, no sada su stvari malo drukčije i takva praksa uglavnom će koštati Agrokorove dobavljače. Upravo se takvo što dogodilo mojem sugovorniku. Preostalo mi je jedino da mu zaželim mnogo sreće u daljnjem poslovanju i da se nadam da će mu Agrokor vratiti što više novca.

Osim Miće Ljubenka razgovarao sam s još jednim našim stručnjakom za trgovačko pravo koji mi je ispričao za sličan slučaj kao što je ovaj u glavnom tekstu. Ovdje je u pitanju pozajmljena tvrtka X (rekao mi je o kome je riječ, ali zabranio je da je spominjem) Agrokorovoj tvrtki (da sad ne raspetljavamo te zamršene detalje), no iako tvrtka X ima potraživanja od te Agrokorove tvrtke, to nije smetalo drugoj Agrokorovoj tvrtki kojoj tvrtka X duguje da od vlasnika tvrtke X zatraži isplatu dospjelog duga. Kaže sugovornik: ‘Iz Agrokorove tvrtke molili su ga da plati dug, rekli su da razumiju da i njemu duguje druga njihova tvrtka, ali na kraju su mu, ispričavajući se, rekli da će jednostavno biti prisiljeni prekinuti suradnju s njim. Platio je.’ Kaže da mu nisu prijetili i blokadom, što pokazuje da je i danas mnogima itekako važno da posluju s Agrokorovim tvrtkama.