TAU ON-LINE

Iako svi najveći Konzumovi suparnici na tržištu u ovoj godini rastu prema visokim stopama, u vrhu najvećih trgovaca najviše će mu se približiti Spar, koji je u poslovanje integrirao Billu.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je prikaz maloprodajnog tržišta u prošloj godini, u kojem se navodi da je poredak deset najvećih trgovaca u 2016. godini ostao isti kao i godinu ranije. Vodeći je lani bio Konzum, za koji agencija procjenjuje da mu je tržišni udjel bio između 20 i 30 posto, potom su slijedili Lidl, Plodine, Kaufland, Tommy, Spar, Billa, Studenac, KTC i NTL.

No već sada s velikom sigurnošću možemo reći da će prikaz maloprodajnog tržišta za ovu godinu, koji će Agencija raditi za godinu dana, donijeti prilično velike promjene na listi deset najvećih. Unatoč svemu, Konzum će zacijelo ostati na vrhu liste. Netom objavljen podatak da je Konzum u prvih sedam mjeseci ove godine ostvario promet od 5,2 milijarde kuna vodi nas do realne pretpostavke da bi ta kompanija, ako se nenadano ne dogodi neki poremećaj, godinu mogla završiti s 11 do 12 milijardi kuna prihoda, što će vjerojatno biti manje nego prošle godine, za koju se još ne zna s koliko je prihoda Konzum završio.

Uzmemo li k tome u obzir i to da u ovoj godini potrošnja snažno raste (u prvih sedam mjeseci bila je 5,9 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju), udjel Konzuma u hrvatskoj maloprodaji u ovoj godini mnogo je bliži brojki od 20 posto nego 30. To pak je otvorilo prostor za skok udjela njegovih neposrednih takmaca.

Iako se nijedan od njih izravno ne hvali time koliko mu se prometa u prvoj polovici ove godine prelilo iz Konzuma, neslužbeno se govori da Lidl, Kaufland, Plodine i Spar u ovoj godini rastu podjednako, stopom od dvadesetak posto. To bi značilo da će Lidl ovu godinu vjerojatno završiti s oko pet milijardi kuna prometa, Kaufland s oko 4,5 milijardi, Plodine bi mogle doći do četiri milijarde, a sve bi ih mogao prestići Spar, kojem je na čelu Helmut Fenzl.

Naime, osim što mu promet raste zahvaljujući rastu potrošnje te prelijevanju dijela potrošnje iz Konzuma, Spar je u ovoj godini u svoj sustav integrirao Billu. Prema lanjskim rezultatima, Spar i Billa zajedno su imali prihod od 4,3 milijarde kuna, što je 300 milijuna više nego što je na lanjskoj listi najvećih trgovaca imao drugoplasirani Lidl.

Tau on-line, tvrtka koja upravlja portalom Moj posao, ušla je s 30 posto udjela u vlasničku strukturu Vrbotuvanja Online, vodeće tvrtke za zapošljavanje u Makedoniji. Makedonski portal bilježi gotovo 370.000 posjetitelja na tjedan. – Moj posao već dulje uspješno plasira svoje projekte i usluge na inozemna tržišta i u makedonskom partneru prepoznaje priliku za širenje svojeg poslovanja. Zbog velikog iskustva u oglašavanju poslova i razvoju regrutacijskih usluga zajedničkim snagama nastavljamo podizati kvalitetu usluge za klijente i korisnike u Makedoniji i Hrvatskoj – izjavio je Igor Žonja, predsjednik Uprave Tau on-linea.

Ako se po jutru dan poznaje, Altpro bi potpisivanjem ugovora s HŽ Putničkim prijevozom o ugradnji autostop uredaja na lokomotive vrijednim 12 milijuna kuna mogao do kraja godine očekivati ugovore i s HŽ Cargom te HŽ Infrastrukturom. Doduše, kako kaže direktor Altproa Zvonimir Viduka, treba proći natječaje. – I u ovom smo natječaju pobijedili u vrlo jakoj konkurenciji, tako da vjerujem da imamo šanse. U svakom slučaju, ovo nam je vrlo jaka referencija, ne samo za buduće domaće, nego i za natječaje u inozemstvu – poručuje Viduka.

Riječ je o visokotehnološkom proizvodu koji upozorava strojovodu ili automatski koči vlak ovisno o sigurnosnoj situaciji. Oprema koja će biti ugrađena na preostalih 48 lokomotiva HŽ Putničkog prijevoza bila je uvjet da lokomotive i dalje voze po hrvatskim prugama, inače bismo ih u srpnju sljedeće godine morali isključiti iz prometa prema regulativi EU. Ugovorom je definirano da će za prvih deset vozila oprema biti nabavljena u roku od 30 dana, a rok za isporuku opreme za zadnje vozilo je 180 dana.

Zanimljivo je da je upravo za takve poslove Altpro zajedno s Gredeljom i tvrtkom kćerkom HŽPP-a Tehnički servisi željezničkih vozila osnovao klaster, tako da će te dvije tvrtke ugrađivati sigurnosne uređaje u lokomotive, a kako je rekao Viduka, zajedno će ubuduće nastupati i na međunarodnim natječajima.

Predstavništvo Vlade Katalonije otvoreno je u Zagrebu, a osim za Hrvatsku bit će nadležno za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, a u budućnosti i Rumunjsku, Bugarsku i Moldaviju. To je 12. katalonsko predstavništvo u svijetu, a trebalo bi služiti jačanju gospodarskih i kulturnih veza. – S Hrvatskom imamo dosta zajedničkih točaka koje bi mogle biti prilike za suradnju i razmjenu iskustava. Kada je riječ o gospodarskoj razmjeni, katalonski izvoz u Hrvatsku je lani bio 135 milijuna eura, što je 35 posto ukupnog španjolskog izvoza u Hrvatsku. Premda nije velika brojka, znakovito je da se udvostručila u samo godinu dana – rekao je šef delegacije u Zagrebu Eric Hauck, dodajući da je sretan što su predstavništvo otvorili na katalonski Nacionalni dan, 11. rujna, kada se milijun Katalonaca okupilo u Barceloni tražeći pravo na samoodređenje uoči referenduma o neovisnosti.

Kineski investitor Jiangxiong Hu ima velike planove za zadarsku luku. ‘U prvoj fazi kompaniju ćemo dokapitalizirati s 45 milijuna kuna, a u idućim godinama očekuju se investicije u potencijale luke veće od 200 milijuna kuna, čime će postati važno čvorište za robu koja iz Kine stiže u Europu’, poručuju iz Kinesko-juhoistočno europske poslovne asocijacije. ‘Potencijal vidimo u gradnji kontejnerskog terminala, što bi predstavljalo ozbiljnu konkurenciju Luci Koper. Time bi se na Luku Zadar prebacio dio prometa i tereta kineskih partnerskih kompanija. Možemo najaviti i izlazak kompanije na Zagrebačku burzu, što će se vjerojatno dogoditi potkraj iduće godine.’

Naknada za obnovljive izvore energije (OIE) odlukom Vlade porast će sa sadašnjih 3,5 lipa po kilovatstu (kWh) na 10,5 lipa po kWh, što će prosječan račun za električnu energiju poskupiti za oko 20 kuna na mjesec. To znači da će porast i poticaji za tako proizvedenu energiju, za koju je samo u prošloj godini isplaćeno 1,5 milijardi kuna, kako stoji u Godišnjem izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Za tu cijenu, za koju i u HERA-i kažu da je oko 3,5 puta veća od godišnje prosječne cijene električne energije na hrvatskoj, mađarskoj i slovenskoj burzi električne energije, dobili smo tek 9,7 posto ukupne struje u Hrvatskoj.