Zbog jačanja domaće valute izvoznici u ovoj godini izgubili pola milijarde kuna.
Tijekom prvog ovogodišnjeg polugodišta kuna je u odnosu na euro ojačala 1,3 posto. Za toliko je manji i prihod hrvatskih izvoznika kad se njihova realizacija u stranim valutama pretvori u kune.
Tako je i u srpnju unatoč demotivirajućim kretanjima na tečajnoj listi nastavljen snažan rast izvoza iz prve polovine godine; rast je, izražen u eurima, iznosio 16,1 posto, a u kunama je u prvih šest mjeseci bio 14,5 posto. Ta razlika u postocima upućuje na to da su izvoznici u prvoj polovini godine zbog nastavka jačanja kune izgubili gotovo pola milijarde kuna prihoda.
Kako primjećuju analitičari Hrvatske gospodarske komore, najveći utjecaj na rast izvoza u prvoj polovini godine imala je naftna industrija, koja je znatno povećala i proizvodnju i izvoz. Proizvodnja joj je porasla za 20,2 posto, a vrijednost izvoza za čak 74,3 posto. Vrijednosti izvoza pomoglo je i to što je prosječna cijena srove naftne tipa Brent na globalnom tržištu u prvih šest mjeseci povećana za 28 posto, što je potaknulo i rast cijena izvezenih naftnih derivata. Otvorena su nova tržišta za izvoz naftnih derivata, Maroko i Gibraltar, a znatno je povećan i izvoz na stara, Italiju i BiH. Vrlo dobre izvozne rezultate bilježe i farmaceutska industrija, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u kojoj najveći dio otpada na brodogradnju, te proizvodnja metala.
Velika uvozna ovisnost hrvatske industrije uz oživljenu domaću potražnju istodobno potiče rast uvoza, koji u ovoj godini također raste prema dvoznamenkastim stopama. Kao i kad je riječ o izvozu, prema rastu vrijednosti u uvozu prednjače (sirova) nafta i naftni derivati. Među uvoznim su robom koja najbrže raste i motorna vozila, čija je vrijednost uvoza u prvih šest mjeseci iznosila 860 milijuna eura (15-postotni rast). Budući da je rast izvoza popraćen visokim rastom uvoza, ponovno raste deficit u robnoj razmjeni. Pokrivenost uvoza izvozom na polovini godine bila je 61,9 posto.