Korist od iseljavanja hrvatskih građana u inozemstvo posljednjih nekoliko godina osim prijevozničkih tvrtki imaju i škole stranih jezika. Velika je potražnja za učenjem njemačkoga, odnosno svladavanjem prvog i drugog stupnja tog jezika, jer je jedno od prvih pitanja agencija za zapošljavanje i potencijalnih poslodavaca onima koji traže posao u Austriji i Njemačkoj: ‘Sprechen Sie Deutsch?’ (‘Gоворите ли njemački?’) Budući da Hrvati masovno odlaze u te zemlje u potrazi za poslom, posebno gastarbajterima omiljenu Njemačku, razumljivo je i veliko zanimanje za njegovo učenje. Njemački je potisnuo donedavno tražene i ‘egzotične’ jezike kineski, ruski i arapski, ali nije ugrozio zanimanje za engleski, koji mnogi usavršavaju namjeravajući se iz Li-jepe Naše što prije uputiti u razne dijelove svijeta.
Osim njemačkoga popularan je švedski, ali i japanski i korejski. Polaznici uče početne stupnjeve da bi svladali osnove jezika zemalja u kojima su našli posao ili ga namjeravaju potražiti. Iako se tečajevi jezika najčešće održavaju u skupinama, sve je više onih koji traže individualnu i brzu poduku. Stoga neke škole stranih jezika rade i ljeti iako to donedavno nije bila praksa. U Zagrebu je, primjerice, moguće učiti strane jezike cijele godine u školama stranih jezika Berlitz, Angla i Enbe.
Mr. sc. Marijana Šimundža, direktorica Angle, ističe da je u toj školi već nekoliko godina povećana potražnja za tečajevima njemačkog jezika. Dok se njemački nije probio na prvo mjesto, dominirala je potražnja za učenjem engleskoga. – Potražnja za tečajevima njemačkog jezika posljednjih se nekoliko godina izjednačila s engleskim. U nekim slučajevima to je povezano sa sve većim iseljavanjem građana na njemačka govorna područja. Neki polaznici otvoreno kažu da žele svladati jezik do razine A1 i A2 zbog odlaska na rad u Njemačku gdje će im novi poslodavac omogućiti učenje na višim stupnjevima – kaže Šimundža.
Dok se hrvatski građani iseljavaju na njemačko govorno područje, dio polaznika njemački jezik upisuje i zbog dolaska predstavništava njemačkih poduzeća u Hrvatsku, npr. njemačkih trgovačkih lanca. Šimundža ističe da neki polaznici upisuju tečaj njemačkoga jezika zato što shvaćaju da će tako steći komparativnu prednost na tržištu rada, to više jer se svjedodžba o završenom stupnju stranog jezika u Angli upisuje u e-radnu knjižicu. – Polaznici koji se sele u Njemačku obično završe stupanj A2, manje njih A1, ovisno o vrsti posla koji traže u Njemačkoj. Oni koji imaju druge motive, njemački jezik obično uče do razine B1, katkad i B2; riječ je o polaznicima koji ostaju u Hrvatskoj – kaže Šimundža.
U Berlitzu ističu da zanimanje za učenje njemačkoga, koje je proteklih godina bilo poraslo, u posljednje vrijeme usporava, što pokazuje da i iseljenički val posustaje. – Prema sadašnjem zanimanju za njemački uočili smo da iseljenički val ipak usporava. Polaznici koji uče njemački jer odlaze raditi van u pravilu su početnici i završno jedan do dva Berlitzova stupnja, što im omogućava komunikaciju u svakodnevnim situacijama – ističe Ankica Kutle Beljan, direktorica Jezičnog centra Vox mundi, u sklopu kojega je Berlitz. U toj školi stranih jezika povećao se broj upita za učenje švedskoga.
Berlitz je svjetska tvrtka koja već gotovo 140 godina uspješno podučava strane jezike u sedamdeset zemalja. Ta škola stranih jezika poznata je po vrlo uspješnoj metodi učenja koja omogućava aktivno usvajanje jezika od početka. – Ako ste potpuni početnik, strani jezik učite isključivo na tom jeziku. Zbog toga je napredak vrlo brz, a učenje jako intenzivno. Nema učenja napamet, gramatika se uči isključivo uporabom; slično kao što smo naučili materinski jezik, samo ovaj put strukturirano, vođeni po Berlitzovim programima za koje su naši instruktori, izvorni govornici, certificirani i obučeni za Berlitzovu metodu – kaže Kutle Beljan.