Konverzija kredita u švicarskim francima, koja je mnogima bila kontroverzna (posebice bankarima) od same ideje do realizacije, bila je dobra i dodatno je ojačala bankarski sustav u Hrvatskoj. Ta pohvala guvernera Borisa Vujčića bivšemu ministru financija Borisu Lalovcu, za čijega je mandata provedena konverzija, može se iščitati iz posljednjega HNB-ova Biltena o bankama.
Podsjetimo, konverzija, koja se većinom odnosila na stambene kredite, počela je potkraj 2015. i većina je procesa provedena tijekom 2016. ‘Pritom su na teret otprije formiranih rezervacija djelomično otpisane glavnice kredita (pet milijardi kuna u 2016., a ukupno, u obje godine, gotovo šest milijardi kuna). Pod utjecajem djelomičnog otpisa glavnice konvertiranih kredita i poboljšanja kreditne sposobnosti klijenata te prijevremenih otplate i refinanciranja poboljšana je kvaliteta stambenih kredita stanovništvu i evidentirani su prihodi od ukinutih troškova ispravaka vrijednosti stambenih kredita’, stoji u Biltenu Hrvatske narodne banke, kao i to da se udio tzv. loših kredita smanjio s 9,8 posto, koliki je bio na kraju 2015., na 8,2 posto ukupnih stambenih kredita na kraju 2016.
‘Refinanciranje konvertiranih kredita kunskima dalo je zamah kunskom stambenom financiranju, ali ukupni stambeni krediti ipak su se smanjili (-2,2%, na osnovi transakcija), stoji u Biltenu. HNB-ovi stručnjaci također pišu da je adekvatnost kapitala banaka pod utjecajem prodaje potraživanja i konverzije porasla s 20,9 posto na 22,9 posto, što je povijesni rekord.
