Vlatko Cvrtila

Visoka učilišta pri određivanju upisnih kvota uglavnom ne uzimaju u obzir potrebe tržišta rada, zapošljivost studenata ne prati se sustavno, centri za alumnije i centri karijera u začećima su, a studentska je praksa relativno slabo zastupljena u studijskim programima; u izradu strateških dokumenata ili reviziju studijskih programa i izradu novih ne uključuju se vanjski dionici poput poslodavaca i bivših studenata. To je, ukratko, nalaz Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja je od 2010. do 2015. provela prvi ciklus reakreditacije visokih učilišta u kojemu su prikupljeni podaci o visokim učilištima i sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Nalaz je predstavljen početkom srpnja i unatoč takvim podacima ne znači da ipak nema i vrlo dobrih primjera. Jasmina Havranek, ravnateljica AZVO-a, navodi, recimo, primjer Centra karijera na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, sajmove poslova kao prilike za umrežavanje i izravan kontakt studenata s poslodavcima koji mogu rezultirati stipendijama, ponudom za praksu pa i zapošljavanjem. Havranek ističe da studijski programi trebaju studentima pružiti akademski znanja i vještine, uključujući generičke, a gdje je to primjereno, trebaju sadržavati dobro strukturirane prilike za rad u praksi.

Učenje treba biti usmjeren na studenta, dodaje; treba redovito prikupljati podatke o zapošljavanju i karijeri završenih studenata i informirati javnost o predviđenim ishodima učenja, odnosno izlaznim kompetencijama i zapošljavanju završenih studenata. Očekujemo da će i provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) pridonijeti usklađivanju obrazovnih programa s potrebama tržišta rada, što je i jedan od glavnih ciljeva primjene HKO-a. Velik je interes visokih učilišta za uključivanje u HKO-ove projekte financirane sredstvima Europske unije u sklopu kojih visoka učilišta revidiraju svoje programe i pri tome se koriste i informacijama prikupljenima anketiranjem poslodavaca. Tako se visoka učilišta pripremaju za upis svojih programa u Registar HKO-a, što će početi kad budu doneseni prvi standardi kvalifikacija i standardi zanimanja – navodi Jasmina Havranek. Primijećeno je i da jača zanimanje za STEM (science, technology, engineering, mathematics) i povećava se broj kandidata, ali broj upisanih na humanističkim i društvenim programima i dalje je veći jer su i kvote veće, što otvara pitanje upisnih kvota koje nisu najbolje uskladene sa stvarnim potrebama tržišta rada, naglašava Havranek.

Prema njezinu mišljenju, trebalo bi izmijeniti i dopuniti studijske programe utemeljene na konceptu ishoda učenja, revidirati ECTS, osnažiti studentsku praksu, uvesti studijske programe ili kolegije na engleskom jeziku kako bi se privukli strani studenti i uključiti predstavnike gospodarstva i ostale dionike u razvoj i reviziju studijskih programa i rad visokih učilišta. Za sve discipline treba razviti konkurentnu znanstvenu infrastrukturu, što obuhvaća i laboratorije, računala i programe, te težiti diversifikaciji izvora financiranja, upozorava Havranek.

Prema podacima Središnjega prijavnog ureda AZVO-a, najpoželjniji studijski programi na ljetnim rokovima bili su logopedija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, fizioterapija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, izobrazba trenera – fitnes na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, kriminalistika na Visokoj policijskoj školi te sestrinstvo na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Unatoč AZVO-ovim nalazima uspjeli smo naći dobre primjere praćenja zahtjeva tržišta rada. Branko Matulić, prorektor za kvalitetu, kulturu i umjetnost Sveučilišta u Splitu, kaže da su u Hrvatskoj danas najizraženije društvene pojave odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi zbog nestabilna tržišta rada i negativni demografski procesi. Sve to i te kako utječe na rad sveučilišta, pa tako i splitskoga, zbog čega na njemu nastoje što konkretnije primijeniti tzv. dvojno obrazovanje, s čvrstim poveznicama studijskih programa s lokalnim gospodarstvom. U svojim akcijskim planovima naveli su uvođenje stručne prakse u sklopu svih studijskih programa i, veli Matulić, postali jedan od globalnih partnera američkog sveučilišta Penn State, što je povećalo mobilnost njihovih i stranih studenata.

Čak je 93 posto naših diplomaca 2016. pronašlo zaposlenje ili odmah nastavilo studij. Najviše ih dolazi sa studija menadžmenata u turizmu i hotelijerstvu. Oba programa, studij komunikacija, a od ove godine i studij turizma, nastala su u bliskoj suradnji s predstavnicima gospodarstva i sektora turizma. I osnivanje Visoke tehničke škole u Bjelovaru 2008. rezultat je dubinske analize ekonomskih i društvenih pokazatelja tijekom izrade Strategije gospodarskoga razvoja Bjelovara od 2006. do 2011. Pokretanje su potaknuli visoka nezaposlenost, loša obrazovna struktura stanovništva, loši pokazatelji gospodarske aktivnosti, nadasve proizvodno-prerađivačkog sektora, neto plaće zaposlenih ispod hrvatskog prosjeka te manjak visokoobrazovanih stručnjaka, posebno iz tehničkih znanosti, nabrojila je Zrinka Puharić, dekanica škole. Počeli su s preddiplomskim stručnim studijem mehatronike koji ujedinjuje suvremene spoznaje iz strojarstva, elektrotehnike i informatike relevantne za proizvodno-prerađivački sektor.

Godinu poslije dodan je studij sestrinstva kao odgovor na deficit visokoobrazovanih medicinskih sestara, promjene zakona u zdravstvu i nove zahtjeve za kvalifikacije medicinskih sestara. Potkraj srpnja dopušteno im je uvrštenje i studija računarstva. Bjelovarska Visoka tehnička škola surađuje s gospodarstvenicima koji daju stipendije, zapošljavaju završene studente te opremaju školu. Od 107 njihovih diplomiranih studenata u akademskoj 2015./2016. godini 87,9 posto je zaposleno. Kao međunarodni kampus američkog sveučilišta RIT-a (Rochester Institute of Technology), RIT Croatia provodi američke studije na engleskom jeziku i jedini u Hrvatskoj dodjeljuje dvije diplome, američku i hrvatsku. Njegovi studenti mogu studirati u Rochesteru jednicom, a tomu je namijenjen i Dan karijera, koji smo uveli prije više od 15 godina. Cilj je omogućiti izravnu komunikaciju gospodarstvenika i studenata za izgradnju mreže poslovnih kontakata, održavanje intervjuja, pronalazak stručne prakse, sezonskih poslova, pa i stalnog zaposlenja – objašnjava Don Huspeth, predsjednik i dekan RIT-a Croatia.

Od ove jeseni prvi naraštaj studenata kreće na sveučilišni preddiplomski studij Poslovna ekonomija, koji se izvodi u suradnji i pod mentorstvom Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Očekujemo da će provedba Hrvatskoga klasifikacijskog okvira pridonijeti usklađivanju obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. No upis u Registar tek se očekuje.

Suradnja s gospodarstvenicima i brza prilagodba promjenama koje se događaju na tržištu od početka su sastavni dio koncepta Bernaysovih studija. Zanimljivo je da nakon četiri godine postojanja Bernaysa mnoge tvrtke same pristupaju i nude pomoć u osposobljavanju studenata. Oba programa, studij komunikacija, a od ove godine i studij turizma, nastala su u bliskoj suradnji s predstavnicima gospodarskog i turističkog sektora, naglašava Ivan Pakozdi, Bernaysov izvršni direktor za razvoj. Njihov model dvojnog obrazovanja podrazumijeva znatno pojačanu satnicu praktične i terenske nastave. A s obzirom na to da studenti sami biraju kamo žele ići na praksu, kaže Pakozdi, takav sustav omogućava svojevrsno upravljanje talentima jer se studenti mogu profilirati u tvrtkama koje sami odaberu. Pozorno prateći što rade najbolje poslovne škole u svijetu, Zagrebačka škola ekonomije i managementa njeguje i stalnu vezu s poslovnom zajednicom i svojim alumnijima. Duro Njavro, dekan ZŠEM-a, veli da je veza s gospodarstvom višestruka.

Programski savjet ZŠEM-a povezuje brojne poslovne i akademske ljude, a među našim predavačima mnogo je vršnih stručnjaka iz gospodarstva. Career centar škole sustavno njeguje veze s tvrtkama i pomaže pri zapošljavanju i razvoju. Ekonomski fakultet u Zagrebu već je godinama prepoznatljiv i poželjan partner mnogih hrvatskih poduzeća u kojima naši studenti obavljaju praksu, a u njihov rad uključeni su i mnogi profesori. Suradnja s gospodarstvom iskazuje se na razne načine: od edukacijskih programa, savjetodavnih usluga, stručne prakse, studij-skih posjeta, projektnih zadataka do radionica i gostujućih predavanja uglednih stručnjaka iz prakse, čime se studentima omogućava stjecanje uvida u aktualno praktično znanje naših najboljih gospodarstvenika i stručnjaka, nabraja Pavičić. Naši studenti obavljaju stručnu praksu u domaćim i stranim poduzećima, što često završi i trajnim zapošljavanjem. Nerijetko se vrate na fakultet na neku drugu razinu obrazovanja, poslijediplomski ili doktorski studij. Isto su tako fakultetski zaposlenici uključeni u rad gospodarskih i drugih institucija u sklopu članstva u različitim upravljačkim tijelima ili odborima. Također već dulje izvodimo studijske programe na engleskom jeziku, a pojedine kolegije počeli smo izvoditi i na njemačkom – objašnjava Pavičić.

Budući da je Vern’ od veleučilišta upravo postao sveučilištem, već ove akademske godine počinje izvoditi i sveučilišne studije. Od jeseni prvi naraštaj studenata kreće na sveučilišni preddiplomski studij Poslovna ekonomija, koji se izvodi u suradnji i pod mentorstvom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Nakon toga, najavljuje Vlatko Cvrtiša, rektor Vern’a, studentima će ponuditi i tri inovativna sveučilišna preddiplomskih studija: Kibernetičke komunikacije i znanost o mreži, Internet stvari i Transmedijska dramaturgija.