Humor na cijeni

Osim što je počela distribuirati novi, dugoočekivani katalog, Ikea je prošlog tjedna bila u fokusu javnosti zbog beskrajno duhovitog, a i prilično mudrog marketinškog poteza. Naime, kostimografkinja popularne serije ‘Igra prijestolja’ za medije je izjavila da kostime Noćnih stražara kroje od tepiha koji se mogu kupiti u tome popularnom švedskom lancu. Ikea je odmah na svojoj službenoj stranici na Facebooku objavila vodič sa svim koracima s pomoću kojih kupci mogu sami od njezinih tepiha sašiti ogrtač u kojemu bi se rado grijao i glavni stražar i jedan od omiljenih likova iz serije – Jon Snow. Taj su potez prenijeli vodeći svjetski mediji; dosegnuto je oko 150 milijuna internetskih korisnika koji su objavili gotovo 84 tisuće poruka, uglavnom hvaleći potez. Zahvaljujući brzoj reakciji Ikeina marketinškog tima porastao je interes (a navodno i prodaja) za tvrtkine proizvode poput tepiha Skold, koji su potrošači na internetu pretraživali 775 posto više nego inače. Taj je slučaj dokazao da Ikea ima iznimnu smisao za prodaju i još jedanput potvrdio da je majstorica takozvanoga reakcijskog marketinga. Potonje se odnosi na marketinške poteze koji su reakcija na neki događaj, vijest ili aktualnost, a koji, izvedu li se patetno, mogu imati i bolje učinke od nekih višestruko skupljih i dugotrajnih kampanja.

Tako barem tvrdi Ikein marketinški direktor za Ujedinjeno Kraljevstvo Laurent Tiersen koji je za Marketing Week izjavio i da reakcijski marketing omogućava brendu da živi u stvarnosti, a ne samo nekoliko puta na godinu, za velikih marketinških kampanja. Švedska je tvrtka u tome uspjela i prije nekoliko mjeseci kad je luksuzni modni brend Balenciaga lansirao skupu torbu koja je cinike neodoljivo podsjetila na plavu Ikeinu vreću. Ikea je odlučila reagirati na te komentare objavivši seriju fotografija s ‘originalnom’ torbom koja se u njezinim trgovinama može nabaviti za tričavih nekoliko kuna. Marketing Week prisjetio se još jedne reakcije švedskog lanca, one na lansiranje iPhonea 6. Taj model pametnog telefona pratila je grandiozna kampanja koju je Ikea parodirala reklamirajući svoj katalog. Kako je izjavio Tiersen, tajna uspjeha Ikeinih reakcijskih kampanja u izostanku je straha od improvisacije, a i uvjerenju njezina marketinškog tima da prilike za reakcije (reklamiranje) niću svakog dana i da ih treba maksimalno iskoristiti.

Naravno, Ikea nije jedina tvrtka koje je iskusila prednosti reakcijskog oglašavanja. Mnogo brenda, pogotovo velikih, s velikom bazom fanova, nastoji postati dijelom neke popularne teme, uključiti se u konverzaciju korisnika (ponajviše internetskih). Da bi u tome uspjeli, njihov marketinški tim mora biti maksimalno upoznat s aktualnostima i pratiti trendovske teme na društvenim mrežama, koje se zaista mogu mijenjati iz minute u minutu, ne samo iz sata u sat. Zbog toga marketingaši zapravo imaju vrlo malo vremena za reakciju. Također nemaju prostora reagirati dugim sadržajem ili konkretnijom, skupljom kampanjom, nego reakciju moraju svesti na koncizan, jasan i pametan komentar koji ne odskače od njihova uobičajenog stila komuniciranja ili temeljnih vrijednosti brenda.

Dobar primjer dobre reakcije jest onaj brenda Burger King. Prije dvije godine društvene su mreže eksplodirale od komentara na gaf voditelja Stevea Harveyja koji je tijekom natjecanja za Miss Universe pogrešnu natjecateljicu proglasio pobjednicom. I dok su neki korisnici to smatra li vrlo smiješnim, a drugi žalili sirotu ljepotice koja je samo nekoliko minuta bila najljepša, Burger King iliti ‘kralj burgera’ objavio je post u kojemu je napisao da su u njegovim restoranima svi kraljevi – svi idu kući sa svojom krunom. Ta spremnost na reakciju u stvarnom vremenu i to što je ostao vjeran sebi, svojem brendu i dotadašnjoj marketinškoj strategiji (tvrtka zaista dijeli kartonske krune) bili su pun pogodak. Kako je prenio portal Newship.com, njegovi uobičajeni tvitovi imaju nekoliko stotina lajkova ili prenošenja, a ta objava ‘Miss Universe’ zabilježila je više od 53 tisuće retvitova i 43 tisuće lajkova.

No koliko god reakcijski marketing bio poželjan (brend tako živi u stvarnosti), s njim valja biti oprezan da kompanija ne bi postigla suprotan učinak. Recimo, proizvođač pekarskih proizvoda Cinnabon odlučio je odati počast preminuloj glumici Carrie Fisher koja je utjelovila princezu Leiju u kultnim ‘Ratovima zvijezda’. Na Twitteru je objavio ilustraciju na kojoj je princeza nosila prepoznatljivu punđu od slatkih rola i poruku: ‘R.I.P. Carrie Fisher, you’ll always have the best buns in galaxy’ (engl. buns – slatke role, punđe, nap. a.). Objava je u virtualnom svijetu živjela samo 45 minuta jer su zgranuti korisnici napali kompaniju da iskorištava smrt njihove omiljene junakinje ne bi li reklamirala svoje proizvode. Osim što je ta reakcija zapravo bila neokusna, Cinnabon je pogriješio u tome što je iskoristio tuđi motiv, prepoznatljive punđe princeze Leije, i pretvorio ih u nešto svoje. Brendovi koji su uspješni u reakcijskom marketingu čine suprotno i svoje prednosti (ili proizvode) nastoje uključiti u aktualnu konverzaciju bilo komentarom (Ikea) ili reinterpretacijom (Burger King). Kako zaključuje portal Revive Digital Media, tajna uspješna reakcijskog marketinga u pomnu je osluškivanju pulsa javnosti.

Premda ta silna digitalna komunikacija djeluje poput buke, u njoj je uvijek prilika za reakciju, odnosno uspješan marketing. Brendovima se također savjetuje da budu hrabri i jasni u porukama i komentarima te, na kraju, da se trude zabaviti javnost. Humor i reakcijski marketing idu ruku pod ruku. Osim što je tako lakše izbjeći kritike korisnika (Cinnabon je reagirao na ozbiljnu temu), duhovitu će reakciju radije dijeliti i komentirati. Ako je i blago cinična, uspjeh je zajamčen.