Home / Edukacija i eventi / Povećana potražnja za učenjem preko mreže

Povećana potražnja za učenjem preko mreže

T tehnologija u službi učenja i poučavanja sve je važnija i sve se više primjenjuje u Hrvatskoj. Međutim, važno je istaknuti da osim prednosti kao što su lakša dostupnost zbog mjesta i vremena održavanja nastave te smanjenje troškova (putovanja, smještaja, najma dvorane itd.) ima i zapreka i ograničenja koje treba imati na umu kad se zaposlenici žele uključiti u obrazovne programe koji se izvode online.

– Poznato je da je velik postotak onih koji brzo odustanu nakon što se uključe u online programe. Jedan od važnijih uzroka jest nepostojanje kontakta oči u oči između predavača i polaznika. Naravno, predavač i polaznik mogu neometano komunicirati u stvarnom vremenu na online platformi, postavljati pitanja i dobiti odgovore, vide se preko kamere, ali prisutnost predavača i polaznika u istoj prostoriji očito ima važnu ulogu u uspješnoj provedbi programa – objašnjava Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Prema mogućnostima i novčaniku, kad se polaznik uključuje u taj oblik realizacije programa, nastavlja Vučić, mora imati znanja i vještine za upotrebu IT tehnologije i naviku učenja i dobivanja informacija na taj način.

– Stoga se često preferira i pokazalo se uspješnim takozvano hibridno učenje, kombinacija online i klasične nastave. Online obrazovanje svakako je poželjno i ne smijemo ga otpisati, ali jednako tako ne bismo ga smjeli slijepo upotrebljavati bez sustavna vrednovanja uspjeha polaznika. Ipak, bez obzira na sve prednosti i ograničenja, na kraju je za uspjeh najvažnija njihova motivacija – kaže Vučić.

S rastom broja dostupnih online programa, osobito onih na hrvatskom jeziku, može se očekivati da se zaposleni u Hrvatskoj sve više odlučuju i na pohađanje takvih programa stručnog usavršavanja ili stjecanje novog znanja.

– Mnogo je prednosti pohađanja online edukacije, npr. mogućnost sudjelovanja u nastavi s mjesta, u vrijeme i tempom koji odgovaraju polazniku. Takva edukacija također smanjuje organizacijska i financijska opterećenja i zaposleniku i njegovoj tvrtki jer anulira troškove putovanja, smještaja i odsutnosti s posla. Nadalje, online okruženje omogućava da u nastavi sudjeluju stručnjaci s udaljenih lokacija koje često ne bi bilo moguće uključiti u nastavu uživo – ističe Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja za podršku obrazovanju Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, dodajući da online edukacija, naravno, iskorištava i sve prednosti digitalnih tehnologija, poput različitih medija za prezentaciju sadržaja, video i multimedijske, što obogaćuje sadržaje i nastavu i često ih čini zanimljivijima od klasičnih.

– Različiti načini izvedbe, potpuno online ili kombinirani s dijelovima nastave uživo te u stvarnom vremenu, npr. online prijenosom ili webinarom, odnosno s vremenskim odmakom, omogućavaju da polaznik odabere ono što najviše odgovara njegovim mogućnostima i potrebama – kaže Vuk.

Danas su poznati i popularni masovni otvoreni online tečajevi (MOOC) koji iskorištavaju prednosti tehnologije da omogućuju istodobno sudjelovanje velikog broja polaznika (i nekoliko desetaka tisuća), što u edukaciji uživo nije izvedivo. Zbog svega toga online edukacija vrijedna je obrazovna opcija koju polaznici odabiru umjesto tradicionalne nastave uživo.

– CARNet korisnicima nudi nekoliko mogućih načina upotrebe sustava i alata za koje pruža potporu. Naprimjer, njegov sustav Loomen nudi sadržaje za samoučenje kojima se korisnici mogu koristiti samostalno, i to tempom koji im odgovara, ali i masovne otvorene online tečajeve čija je struktura, osobito vremenska, unaprijed čvršće određena – ističe Vuk.

Starije generacije u Hrvatskoj sjećaju se da je za svako dodatno obrazovanje bilo važno upisuje li se u radnu knjižicu. Kako se mijenjaju vremena, tako se promijenilo i to.

– Priznanje online obrazovanja kao jednako vrijednoga klasičnom obrazovanju ovisi o poslodavcu, ali i o vrsti online obrazovnog programa koji je netko prošao, instituciji koja ga nudi i vrsti certifikacije koju ta institucija i program mogu osigurati. Zanimljiv je primjer upravo masovnih otvorenih online tečajeva koje izvode ugledna svjetska sveučilišta poput Harvarda, Stanforda, MIT-a i drugih. U besplatnoj inačici MOOC-ova, kojoj svatko može pristupiti i završiti samo neke dijelove ili odustati, sveučilišta najčešće ne nude službenu potvrdu institucije o završenom programu. No moguće je i službeno upisati MOOC, striktnije proći aktivnosti i provjere te dobiti i službeni certifikat ili diplomu kojima onda te institucije jamče znanje polaznika. Isto vrijedi za druge institucije, uključujući hrvatske obrazovne institucije koje za online programe svojim polaznicima izdaju diplome. Vjerujem da takve certifikate i diplome hrvatski poslodavci prepoznaju – napominje Vuk.

Nažalost, točnih podataka o tome koliki je postotak zaposlenih uključen u online obrazovanje nema.

– Međutim, primjetno je da posljednjih nekoliko godina ustanove za obrazovanje odraslih šalju programe na odobrenje u Agenciju koji uključuju taj oblik realizacije nastave. Uzmemo li u obzir da ustanove ili drugi pružatelji obrazovnih usluga djeluju na tržištu, nameće se zaključak da je povećana potražnja za online obrazovanjem – naglašava Vučić i kaže da primjena online obrazovanja ovisi o sektoru.

Primjerice, IT i ekonomski sektor mnogo češće primjenjuju taj oblik obrazovanja od, primjerice, poljoprivrede i zdravstva zbog specifičnosti poslova i načina stjecanja ponajprije vještina.

– Kad govorimo o priznavanju znanja i vještina stečenih online obrazovanjem, oni imaju status jednak svim drugim programima formalnog obrazovanja. Preduvjet je da imaju pozitivno stručno mišljenje mjerodavne agencije i odobrenje za izvođenje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Znanja i vještine stečene u kraćim neformalnim programima prepoznaju i poslodavci. Upravo zbog toga treba naglasiti da nije važno stjecanje znanja i vještina, nego to da ih posjedujete i možete uspješno primijeniti u obavljanju poslovnih zadataka – zaključuje Vučić.

Sve što se može pronaći na internetu kao otvoreni obrazovni sadržaj može pomoći u razvoju karijere i takve mogućnosti treba iskoristiti, posebno ako su programi besplatni. Cijene online programa različite su i ovise o zahtjevima i preduvjetima nužnima za izvedbu programa, izradi platforme, predavačima, temama, trajanju. Kraći neformalni programi jeftiniji su, a cijena raste ovisno o prethodno navedenim parametrima.

Naši sugovornici kažu da je upravo zbog kombinacije različitih načina i vremena izvedbe, vrste sadržaja i medija, načina i komunikacijskih kanala online edukacija posebno prilagodljiva konkretnim potrebama pojedinca. O tim potrebama ovisi i koje će prednosti i kako moći iskoristiti za razvoj karijere. Jedan od mogućih načina jest samoobrazovanje putem kanala YouTube i drugih stranica i sjedišta specijaliziranih za pojedine stručne teme s pomoću kojih je moguće osigurati znanje potrebno za karijeru.