Naručuju se novi putnički vlakovi

HŽ Putnički prijevoz priprema dokumentaciju za prijavu za sredstva Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.’ potkraj godine. Prijavit će se za povlačenje oko 725 milijuna kuna za nabavu novih 12 elektromotornih vlakova koje bi trebalo nastaviti raditi Končar. Nakon što je u siječnju 2014. HŽ PP s tvrtkom Končar – Električna vozila potpisao ugovor o proizvodnji 44 nova vlaka, 2015. i 2016. isporučeno je 20 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski i regionalni prijevoz te jedan dizelsko-električni vlak, čime je u veljači 2016. završena prva faza nabave vlakova (u prethodnom razdoblju isporučena su tri prototipa tih vlakova, pa HŽ PP ima 24 nova vlaka).

Osiguranje sredstava za nove vlakove prioritet je HŽ Putničkog prijevoza kako bi Društvo bilo spremno za skorašnju liberalizaciju tržišta potkraj 2019. – odgovaraju u tom poduzeću i navode da je prosječna starost lokomotiva i vlakova od 38 do 40 godina, a to, dodaju, povećava troškove održavanja i ograničava mogućnosti planiranja prijevozne usluge zbog čestih kvarova.

Sve to ne bi bilo toliko čudno da, dok je HŽ grcao u problemima, HŽ Putnički promet nije istodobno potkraj prošle godine odlučio čak 16 svojih lokomotiva – prodati. No za osam električnih i osam dizelskih lokomotiva starih između 35 i 45 godina nije bilo zainteresiranih. Možda je u pitanju bila cijena jer, kako doznajemo, za rasprodane lokomotive koje su posljednjih put na popravku bile 2001. i 2002. cijene od 1,7 i 3,7 milijuna kuna bile su mnogo više od jednaka, ali očuvanih i moderniziranih lokomotiva koje su, primjerice, u isto vrijeme prodavali neki drugi europski željeznički operatori. Bilo kako bilo, HŽ Putnički promet, neslužbeno doznajemo, odustao je od prodaje lokomotiva i shvatio da može zarađivati od njihova iznajmljivanja, i to svojoj sestrinskoj tvrtki HŽ Cargo. Pa se sada okreće tom izdašnom biznisu iako će i te lokomotive prije modernizirati i servisirati kako bi im barem donekle dignuo cijenu. I povećao sigurnost, u što iskreno želimo vjerovati. Tako će možda lakše sakriti srovanje poslovnog ugleda – usred sezone, naime, putnike prevozi autobusima od Zagreba do Splita jer se pokvario najgibni vlak koji inače vozi na toj ruti.

HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo imaju sklopljen Sporazum o međusobnom pružanju usluga koji se odnosi i na pružanje usluge voće vlakova. Od siječnja do lipnja 2017. HŽ Putnički prijevoz pružio je HŽ Cargo uslugu voće vlakova na oko 1700 voznih kilometara. Tijekom 2017. HŽ Cargo je na zahtjev HŽ Putničkog prijevoza također pružao uslugu voće vlakova – odgovorili su u HŽ Putničkom prometu.

Da su u HŽ Cargo svjesni problema, dokazuje i njihovo najnovije poslovno izvješće u kojemu navode te unutarnje rizike: ‘Stari voznici park i vagoni utječu na veću imobilizaciju lokomotiva, s čime rastu rizici u pravodobnoj organizaciji prometa. Velika kompleksnost organizacije prometa također utječe na povećanje rizičnosti prijevoznog posla. Zbog tih razloga HŽ Cargo radi na obnavljanju vozni parka u sklopu programa restrukturiranja’, stoji u izvješću.

No nešto se ipak pokreće. Kako poručuju iz HŽ Cargo, u dućem razdoblju slijedi ciklus ulaganja u modernizaciju i popravak voznog parka lokomotiva zbog dugogodišnjeg podinvestiranja kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta za uslugom željezničkoga teretnog prijevoza.

Ove je godine financirano sedam elektrolokomotiva koje su poslane na popravak u Končar – Električna vozila čiji se završetak očekuje potkraj ove i početkom sljedeće godine. Za četiri dizelske lokomotive proveden je međunarodni natječaj i Uprava je odlučila da se popravljaju u Gredelju. U ovoj fazi čeka se suglasnost Svjetske banke čijim bi se novcem to financiralo, nakon čega se ide u provedbu. Popravak još šest dizelskih lokomotiva, što će se napraviti u Gredelju, financirat će se iz vlastitih izvora; ugovor je u fazi potpisivanja. Inače, tekuće održavanje svih lokomotiva obavlja se u tvrtki kćeri HŽ Putničkog prijevoza, Tehničkim servisima željezničkih vozila – poručuju iz HŽ Carga.

Sva vučna vozila u Hrvatskoj moraju se povrnuti redovitim popravku ili reviziji nakon točno 12 godina upotrebe ili propisane količine rada (prijedeni kilometri). No za lokomotive koje godinama stoje napuštene po kojekakvim kolodvorima i izgledaju kao muzejski primjerici spasa gotovo i nema. Ipak, HŽ Cargo misli da i takva vučna vozila nisu dala baš sve od sebe i da još imaju snage povući koji kilometar. Kako kaže Pero Hrkač, stečajni upravitelj TŽV-a Gredelj, čak su i takve lokomotive trenutačno na popravku.

Inače, modernizacija lokomotive, ako se u nju ugrađuju najnovija tehnološka rješenja i kompjutorski nadzor i pogon, može stajati, ovisno o opremi, naravno, i do pet milijuna kuna, čak i mnogo više, što smo nedavno radili za neke zemlje. HŽ Cargo toliko novca ipak nema, ovdje je riječ samo o malo boljemu generalnom popravku – rekao je Hrkač.

Tako će TŽV Gredelj u stečaju na svojim nejakim plećima iznijeti modernizaciju lokomotiva u HŽ Cargo, što bi moglo spasiti i barem udahnuti novu dozu kisika u toga posmrtnog industrijskog giganta. Navodno je to bio i cilj aktualnog predsjednika uprave HŽ Cargo Željka Pokrovca koji je na tu poziciju došao upravo kao bivši predsjednik Uprave TŽV-a Gredelj. Njegova je misija, kažu nam upućeni, spasiti Gredelj (?!). Bilo kako bilo, u Gredelju najprije čekaju da im HŽ Cargo osigura potrebne dijelove jer takve resurse nemaju i ne mogu ih kupiti. I to, naravno, mora ići preko natječaja, stoga je vrlo upitno kojim će se tempom lokomotive na kraju popravljati.

Problem voznog parka niti je nov niti je ikoga iznenadio i vjerojatno bi se pomeo pod tepih da nije u pitanje došlo ono malo preostalog međunarodnog teretnog prometa u rukama HŽ Cargo. Jest da je lakše za pad prihoda i gubitak tereta okriviti krizu, liberalizaciju tržišta, konkurenciju, no katkad ipak treba pogledati u svoje dvorište i zapitati se što to mi radimo krivo. A u tom sustavu godinama se radilo krivo i loše, zbog čega je ova ugradnja stenta možda već i uzaludna.