Home / Biznis i politika / Ulaganje u proizvodno-prerađivačku aktivnost (razvoj novih proizvoda)

Ulaganje u proizvodno-prerađivačku aktivnost (razvoj novih proizvoda)

Iako je interes za sredstva iz fondova EU sve veći, hrvatske tvrtke nisu dovoljno upoznate s potporama koje omogućava Zakon o poticanju ulaganja i malo ih upotrebljavaju. Do poticaja na temelju tog zakona dolazi se jednostavnije i korist od njih gotovo je jednaka onoj koja se ostvaruje sufinanciranjem iz Unijih fondova. Vremenu u kojem se u Hrvatskoj za razvojne projekte sve više upotrebljavaju nepovratna sredstva iz fondova Europske unije postavlja se pitanje koliko su hrvatski poduzetnici upoznati s poticajima koje omogućuje nacionalno zakonodavstvo, odnosno Zakon o poticanju ulaganja. Korisnici te potpore mogu biti trgovačka društva – mikropoduzetnici, mali, srednji ili veliki poduzetnici – te fizičke osobe (obrtnici) obveznici poreza na dobit s djelatnošću registriranom u Hrvatskoj. Poticajne mjere namijenjene su poduzetnicima koji ulažu u osnivanje nove djelatnosti i proširenje ili pokretanje nove aktivnosti koja znači temeljitu promjenu u proizvodnji ili proizvodnom procesu postojećeg poduzetnika diverzifikacijom, racionalizacijom ili modernizacijom, i to za razvojna ulaganja u proizvodno-prerađivačke, razvojno-inovacijske aktivnosti te aktivnosti poslovne podrške i usluge visoke dodane vrijednosti.

Minimalni je iznos početne investicije 50.000 eura za mikropoduzetnike i 150.000 eura za sve ostale kategorije poduzetnika te se uz uvjet otvaranja odgovarajućega broja novih radnih mjesta može ostvariti umanjenje stope poreza na dobit od 50 do 100 posto u pet do deset godina. Postotak umanjenja može se dodatno uvećati do 70 posto za troškove usavršavanja zaposlenika povezanih s ulaganjem. Kad je riječ o ulaganjima od najmanje pet milijuna eura uz otvaranje minimalno 50 novih radnih mjesta, mogu biti odobrena i nepovratna novčana sredstva od 10 do 20 posto opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu, ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji u kojoj se planira ulaganje. Takva kapitalna ulaganja uključuju npr. troškove gradnje nove tvornice, industrijskog pogona, ugostiteljsko-turističkog objekta te kupnju novih strojeva, odnosno proizvodne opreme. Atraktivan je poticaj i mogućnost dobivanja nepovratne novčane potpore do pola milijuna kuna za ulaganje u novu opremu visoke tehnologije u slučaju ulaganja u razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške te usluge visoke dodane vrijednosti.

Kao poticaj za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s predmetnim ulaganjem moguće je dobiti i nepovratna novčana sredstva od 10 do 30 posto opravdanih troškova otvaranja novih radnih mjesta, i to u maksimalnom iznosu do čak 9000 eura po svakom novootvorenom radnom mjestu, ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji u kojoj se ulaže odnosno zapošljava. Pod pretpostavkom da poduzetnik u idućem desetogodišnjem razdoblju pozitivno posluje, s pomoću svih oblika potpora Zakona može uštedjeti 3,6 milijuna kuna. Budući da je riječ o malom poduzetniku, maksimalni je intenzitet potpore 45 posto od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova planiranog ulaganja u skladu s intenzitetom predviđenim na temelju regionalnih potpora.

Kao potencijalni nositelj poticajnih mjera, tvrtka X u sljedeća će 24 mjeseca izdvajati 675 tisuća kuna manje zbog mogućnosti upotrebe nepovratne novčane potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta i usavršavanja povezanih s projektom ulaganja. Nepovratnu potporu za troškove otvaranja novih radnih mjesta tvrtka može upotrijebiti već nakon isteka prve godine od otvaranja novih radnih mjesta. Preostali iznos od 2,9 milijuna kuna porezna je ušteda koju tvrtka ostvaruje zbog 75 posto umanjenja stope poreza na dobit u idućih deset godina jer je investicija veća od milijun.

U pripremi su izmjene Zakona koje, među ostalim, uključuju uvođenje mogućnosti nabave rabljene opreme stare do pet godina za mikropoduzetnike, umanjenje stope poreza na dobit za 50 posto u 10 godina za ulaganja u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera te u slučaju ulaganja u gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u državnom vlasništvu.

Tvrtka X d.o.o. iz Sisačko-moslavačke županije, koja zapošljava 40 zaposlenika i ostvaruje godišnje prihode od 45 milijuna kuna, planira ulaganje u gradnju nove proizvodne zgrade i opreme u iznosu od 8 milijuna kuna, uz otvaranje 10 novih radnih mjesta. Financiranje će se provesti putem kredita za zgradu i gotovine za opremu i softver. Ukupno ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi 8.000.000 kuna, a maksimalni intenzitet potpore je 45 posto, što iznosi 3.600.000 kuna. U slučaju zapošljavanja, uz nezaposlenost iz 2017. godine veću od 20 posto, iznos potpore po novome radnom mjestu iznosi 30 posto, a maksimalna novčana potpora za zapošljavanje iznosi 675.000 kuna. Ukupna nepovratna novčana potpora iznosi 699.000 kuna, a maksimalna porezna ušteda iznosi 2.901.000 kuna.

Tvrtka Y d.o.o. iz Splitsko-dalmatinske županije, koja zapošljava 65 zaposlenika i ostvaruje godišnje prihode od 85 milijuna kuna, planira ulaganje u gradnju hotela s četiri zvjezdice u iznosu od 25 milijuna kuna, uz otvaranje 15 novih radnih mjesta. Financiranje će se provesti putem kredita za hotel i gotovine za opremu i softver. Ukupno ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi 25.000.000 kuna, a maksimalni intenzitet potpore je 35 posto, što iznosi 8.750.000 kuna. U slučaju zapošljavanja, uz nezaposlenost iz 2017. godine veću od 20 posto, iznos potpore po novome radnom mjestu iznosi 30 posto, a maksimalna novčana potpora za zapošljavanje iznosi 1.265.625 kuna. Ukupna nepovratna novčana potpora iznosi 1.283.125 kuna, a maksimalna porezna ušteda iznosi 7.466.875 kuna.

Ključni uvjet za ostvarivanje potpora na temelju ovog zakona jest podnošenje prijave za uporabu poticajnih mjera prije početka investicije. Poduzetnici koji planiraju razvojna ulaganja, ako ih ostvare, porezne olakšice i nepovratne novčane poticaje mogu dobiti odmah nakon izvršenog ulaganja uz sigurnost ostvarenja poticaja, pri čemu je intenzitet potpore jednak onomu koji se za kapitalna ulaganja može ostvariti u sklopu prijave za financiranje iz izvora Europske unije.

Podaci o provedbi pokazuju dobre rezultate u uslugama visoke dodane vrijednosti uz velik broj prijava u turizmu i razvoju te primjeni novih softverskih rješenja, a u investicijama u proizvodno-prerađivačke aktivnosti dominiraju ulaganja u metaloprađivačku industriju. Od 2012. potvrdu o statusu korisnika potpore za ulaganje dobila su 254 poduzetnika (240 trgovačkih društava i 14 obrta, odnosno 115 malih, 70 srednjih i 69 velikih poduzetnika). Ukupna je planirana vrijednost odobrenih projekata ulaganja oko 11,8 milijardi kuna uz planirano otvaranje više od 10.700 novih radnih mjesta (podaci Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta).

Istaknuto pokazuje da hrvatske tvrtke, iako je interes za sufinanciranje projekata ulaganja nepovratnim novčanim potporama iz Unijskih fondova sve veći, nisu dovoljno upoznate s time te ih malo upotrebljavaju. Taj trend bilo bi poželjno promijeniti s obzirom na to da se do poticaja na temelju Zakona o poticanju ulaganja nerijetko dolazi jednostavnije i da je korist od njih, posebice u profitabilnim tvrtkama, itekako usporediva s učincima sufinanciranja novcem iz fondova Europske unije.