Izmjenama Ovršnog zakona uveden je maksimalni zaštićeni dio plaće od 3776 kuna za sve plaće, i za manje i za veće od prosjeka. Poslodavcima to znatno komplicira izračun plaća za dužnike, što će donijeti troškove povezane s edukacijom, proučavanjem propisa, računalnim programima…
Na naknadu plaće primjenjuju se identična pravila propisana za zaštitu plaće, osim na naknadu za bolovanje. Naknada za bolovanje je u ukupnoj svoti zaštićena od ovrhe. To se odnosi na naknadu za bolovanje koju poslodavac isplaćuje na svoj teret i koja podliježe obračunu doprinosa i poreza jednako kao plaća i na naknadu koju poslodavac isplaćuje kao neoporezivi neto primitak, pa isplaćeni iznos naknadno refundira od nadležne institucije obveznog zdravstvenog osiguranja. Zaštita naknade za bolovanje od ovrhe lako je provediva u slučaju kad je radnik cijeli mjesec bio na bolovanju, ali kad je u dijelu mjeseca radio, a u dijelu mjeseca bio na bolovanju na teret poslodavca, treba utvrditi učešće naknade plaće u ukupnom mjesečnom primitku kako bi se pravilno izračunao dio mjesečnog primitka koji je potpuno zaštićen od ovrhe i dio na kojemu se ovrha može ograničeno provesti. Kad poslodavac prisilno usteže radnikovu plaću i usmjerava je njegovu vjerovniku, obvezan je postupiti prema pravilima Ovršnog zakona neovisno tome koji je iznos prisilne ustege naveden na ovršnoj ispravi. Tijekom proteklih godina više puta su se mijenjala pravila o zaštićenom dijelu plaće, u jednom razdoblju je čak bila dopuštena ustega ukupne plaće, ali poslodavac postupa prema propisu o zaštiti dijela plaće koji je sada na snazi. To npr. znači da radniku koji prima plaću do iznosa 5034,67 kn smije ustegnuti samo četvrtinu plaće, iako je u ovršnim ispravama navedena trećina ili drugi iznos.
