Dokazali smo da se sa svojim brendom možemo nositi i sa svjetskim gigantima

Na počecima bilo je veoma riskantno odlučiti se za proizvodnju, posebno jer poslovna okolina nije bila poticajna, međutim, vjerovali smo da možemo ponuditi kvalitetan proizvod i uslugu, krenuli smo u tom smjeru i odluka se pokazala više nego dobra. Počeli smo proizvoditi toaletni papir, koji se do tada u BiH uvozio. Uspjeli smo kreirati proizvod koji je kvalitetom mnogo bolji, a cjenovno prihvatljiviji. Proizvodnja je sama po sebi izazov, a stvaranje snažnog i trajnog branda koji ujedno podrazumijeva i visoku kvalitetu proizvoda dodatna je odgovornost koju imamo prema našim kupcima i krajnjim potrošačima. Ponajprije smo okrenuti razvijanju brenda Violeta, to nam je osnovna djelatnost i čini 95 posto naše proizvodnje. Imamo iskustva i s proizvodnjom robnih marki, surađujemo s vrlo malo lokalnih trgovačkih lanaca koji žele ojačati imidž lanca i trgovine. No, naglašavam, naši prioriteti fokusirani su na brend Violeta te razvoj visokokvalitetnih proizvoda i usluga.

Na koji ste točno način uspjeli napraviti kvalitetniji, a cjenovno prihvatljiviji proizvod? Nije li to ili, ili varijanta? – Gdje god je bilo prilike rezali smo nepotrebne troškove. Čitav sustav proizvodnje zatvoren je krug, sve se potpuno iskoristi i ne stvara se dodatni otpad. Na primjer, voda koja se upotrebljava za hlađenje boca, kasnije služi za grijanje cijele tvornice.

U travnju ste napravili veliki iskorak, s vlastitim brendom ušli ste na police austrijskog Interspara. Svako tržište priča je za sebe, ali naše su cijene svuda i za svakoga iste jer riječ je o istom proizvodu, jednakoj kvaliteti. Krajnje cijene proizvoda ipak određuje trgovački lanac, odnosno država i njezino porezno opterećenje.

Vlasnik ste tvrtke Prodex, koja se bavi upravljanjem dvama šoping-centrima u BiH. Imate i hotele u Sarajevu i Makarskoj. Namjeravate li širiti trgovački i turistički biznis? – Svi segmenti našeg poslovanja razvijali su se spontano jedan za drugim. Prodex je postojao i prije Violete i mogu reći da se upravo iz takvog oblika maloprodajne trgovine razvija ideja o proizvodnji i Violeti. Također radimo distribuciju za poznate svjetske brendove kao što su Fererro, Barilla, Paladin, Trenton, Frico i slični. Razvijamo se i u smjeru ugostiteljstva i hotelijerstva. Baš smo nedavno imali otvaranje restoran lounge bara u Grudama, Bezdana 21. Hoteli u Sarajevu i Makarskoj poticaj su nam da se dodatno širimo i u tom vidu poslovanja. Dobrih ideja je mnogo, nadamo se da ćemo ih uspjeti sve realizirati.

Znali ste reći da svaki ozbiljan poslovni čovjek koji svoj prvi novac zaradi u trgovini želi investirati u proizvodnju jer ona stvara novu vrijednost. Ne vodi li se našim tržištima malo drukčija poslovna filozofija, pogotovo među trgovcima? – Smatram da svatko ima pravo graditi i stvarati poslovnu filozofiju koja njemu odgovara. Svoj prvi novac zaradio sam u trgovini, međutim, kasnije sam uvidio da je proizvodnja ta koja stvara dodatnu vrijednost, ali i izazov, te smo se stoga više okrenuli tom procesu. Gledam na proizvodnju kao na živi organizam u koji treba konstantno ulagati, pratiti trendove te tako investirati u nove tehnologije i edukaciju zaposlenih. Samo kontinuiran i često mukotran rad može dati dobre rezultate. Jer ništa se ne događa preko noći. Da bi se nešto ostvarilo potrebno je vrijeme.

Postoji li u vašem asortimanu potencijalna ‘zvijezda’ koja bi se mogla usporediti s uspjehom toaletnog papira? – Prvi smo u regiji ponudili toaletni papir sa 100 posto celuloze. No Violeta danas ima više od 240 vlastitih proizvoda unutar sedamnaest kategorija. Sve spomenute kategorije na tržištu BiH i Hrvatske, ali i u zemljama regije bilježe kontinuirani rast. Dječje vlažne maramice Violeta imaju lidersku poziciju na tržištima BiH, Hrvatske i Slovenije, a udjel im kontinuirano raste i u ostalim zemljama regije. Odmah iza njih su naše Air Dry baby pelene, koje su dobile nagradu Produkt godine u Hrvatskoj prema istraživanju renomiranog lifestyle magazina. Za omekšivače Teta Violeta dobili smo odlične povratne informacije od krajnjih potrošača, koji su nam prema istraživanju Nielsen također dali nagradu Produkt godine u Sloveniji. Sve naše kategorije pomno se razvijaju i dovode do savršenstva.

Kakvim biste opisali tržište proizvodnje higijenskih proizvoda za bebe? Trgovci imaju svoje robne marke, tu je i tradicionalno dobro prodavan Pampers. Kakva vam je konkurentna pozicija na regionalnom i na zapadnoeuropskom tržištu? – Riječ je o vrlo jakom i unosnom segmentu tržišta, gdje je konkurencija iznimno oštra i aktivna. Violeta konstantno radi na inovacijama te smo 2015. godine nabavili novu japansku liniju za proizvodnju pelena, prvih takvih u Europi s inovativnom tehnologijom Air Dry.

Na koji ste način došli do te linije i koliko ste u nju uložili? – Istraživanjem tržišta i tržišnih udjela u kategorijama kojima se bavimo došli smo do podataka tko su lideri na svjetskim tržištima, koje tehnike proizvodnje upotrebljavaju i kakvu sirovinu nabavljaju. Na osnovi toga zaključili smo da tvrtka s kojom smo kasnije sklopili ugovor proizvodi najbolje strojeve te nam je stoga odluka bila jednostavna. Želimo li pratiti trendove, moramo raditi s najboljima. Budući da smo prvi u Europi koji upotrebljavaju takvu tehnologiju proizvodnje pelena dobili smo poseban popust, međutim, cijena stroja je poslovna tajna. Violeta je pokazala da se može nositi i sa svjetskim gigantima, pa je BiH postao jedna od rijetkih država u kojima domaća tvrtka ima vodeće pozicije u ovom segmentu kako na domaćem tržištu tako i na tržištu diljem regije.

Koliko vama kao proizvođaču, ali i trgovcu odgovara trend sve veće koncentracije tržišta trgovine u Hrvatskoj? – Potpuno smo pripremljeni i prilagodljivi bilo kojem obliku tržišta trgovine, bilo da su to klasične tradicionalne trgovine bilo moderni trgovački lanci.

Kakve su konkretne posljedice Agrokorova kraha na poslanje Violete i kako previdi te rasplet te situacije? – Ako znamo da je Konzum najveći kupac u zemlji, ali i široj regiji, realno je pretpostaviti da jednim dijelom utječe na naše poslanje. No mi smo neovisna i stabilna tvrtka, tako da čitava ova situacija nije ostavila teže posljedice na naše poslanje. Situaciju držimo pod kontrolom i nastavljamo raditi kao i dosad. Vjerujemo i nadamo se da će Agrokor sa svojim vjerovnicima pronaći rješenje koje će biti svima u interesu.

Kako će prema vašem mišljenju izgledati maloprodajno i distributivno tržište u budućnosti, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH? – Tržište maloprodaje u regiji polako se konsolidira i vjerojatno će se taj smjer nastaviti i u sljedećem razdoblju. Dakle, veći kupci preuzimaju tradicionalne kanale. U Europi i svijetu to je već trend, ovdje kod nas još nije u tolikoj mjeri zaživio, međutim, mislim da se krećemo u tom smjeru. Što se tiče distributera u Hrvatskoj, veliki proizvođači i dalje će organizirati prodaju prema ključnim kupcima, a distributeri će opskrbljivati tradicionalni kanal prodaje i raditi logističke usluge. U BiH je taj proces sporiji iz više razloga, nismo u EU i nemamo zadovoljavajuću infrastrukturu, a to daje šansu distributerima da još neko vrijeme pokrivaju veći dio tržišta.

Koji bi igrači u BiH mogli nastaviti gdje je Konzum zapeo? – Teško je prognozirati tko bi točno mogao nastaviti gdje je Konzum stao, međutim, istina je da probleme u poslanju Konzuma iskorištavaju svi drugi trgovci u BiH, a posebno oni koji su financijski stabilniji. Tržišni udio raspoređuje se uglavnom na trgovce unutar BiH, za sada nema naznaka da bi neki strani lanac uzeo svoj udio.

Jedna od gorućih tema u Hrvatskoj je odljev radne snage i sve veća potreba za uvozom radnika. Vaša tvrtka uvezla je inženjere iz Indije. Kako je na takav potez reagiralo vaše političko i poslovno okružje? – Ekonomsko migracije prisutne su kroz povijest i ne moraju biti povezane s negativnim iskustvima. Bitno je da se ljudi osjećaju slobodno i neopterećeno u svom kretanju i radu, jer će jedino tako moći dati svoj maksimum te biti motivirani i kreativni. Kod nas je veći problem natalitet, jer su trenutačni podaci poražavajući. Za jednu zemlju nije prirodno i ne može biti dobro da više ljudi umire nego što se djece rodi. Treba raditi na poboljšanju demografske slike čitave zemlje. Pošli smo od nas samih, svim našim zaposlenicima koje rode osiguravamo proizvode za bebe Violeta, naravno i povratak na posao je zajamčen. Istina je da smo imali inženjere iz Indije, ali i Njemačke i Španjolske, baš specijalizirane za naše područje poslanja. Danas smo u kontaktu s njima kao i vanjskim suradnicima koji su tu da nam pruže potrebnu podršku u poslanju.

Za bilo koju vladu uvoz radne snage nije popularan potez, s obzirom na veliki postotak nezaposlenosti stanovništva u regiji. Pa ipak, je li to neizbježan slijed događaja? Posebice u BiH, gdje je odljev radne snage mnogo veći nego u Hrvatskoj? – BiH ima dobar ambijent za investiranje, posebno kad se pridruži zemljama EU. Ono što nam kao državi nedostaje je dodatno ulaganje u obrazovanje stručnoga kadra te želja da se mladima ponudi neka opcija, da se cijeni ono što oni jesu. Naši ljudi brzo uče, radišni su te ih zanima posao, a mi se trudimo dati priliku svima i poduprijeti ih u njihovom rastu. Važno je naglasiti da dobar dio stručnoga kadra odlazi iz zemlje, međutim, ni to ne mora biti nužno loše, jer ti mladi ljudi kad odu u europske zemlje ipak stječu nešto bolje vještine, radnu naviku, zarade novac pa se vrate stručniji i vještiji. Evo mi zapošljavamo više od 950 ljudi diljem BiH, Hrvatske, ali i Slovenije. Svi dajemo podjednak priliku, ulažemo u edukaciju, pojedinac se vrednuje i uvažava.

Kolika je cijena rada Indijaca u odnosu na radnike iz Zapadne Europe? Kako su se Indijci uklopili u Hercegovinu? – Indijski fakulteti dosta su prilagođeni američkim standardima, stoga mnogo ulažu u razvoj tehnoloških i IT stručnjaka, što je nama u trenutku zapošljavanja bilo veoma važno. Tražili smo najbolje ljudje za posao koji su trebali obavljati, to što su bili iz Indije samo je splet okolnosti. Vrlo su snalažljivi i odani te mogu reći da su se veoma brzo privikli na Hercegovinu i naše ljudje.