Osjećam se poput alkemičara koji je uspio dobiti traženi proizvod

Ideja je splet dječačkih snova, struke, europskih trendova, vizije i tvrdoglavnosti. Mnogo sam čitao, istraživao, obišao najveće srednjovjekovne manifestacije u desetak europskih zemalja s dugom tradicijom. ‘Benchmarking’ je tu bio vrlo važan i osnovna se ideja širila.

U početku zanemarivo, bio je to pionirski i za većinu ne baš izgledan potvrat koji je pratila golema podcjenjivačka energija domaćih medija, dijela lokalnog stanovništva, ali i nekih političkih faktora. Krenuli smo doslovce od nule, na goloj livadi, točnije na posve zapuštenim ostacima protuturskih bedema. Nismo imali ni autentične kostime, opremu i rekvizite, sve smo stvarali gotovo sami. Trebalo je i obrazovati ljude koji su djeluju u programu kako se sve ne bi pretvorilo u ‘vašar’ ili karneval.

Naravno, ali ne preko noći. Trebalo je nekoliko godina da bi dio lokalnog stanovništva koji nije bio naklonjen manifestaciji počeo primjećivati sve više posjetitelja iz Hrvatske, ali i inozemstva, i tek tada razmišljati o vrijednosti nove priredbe u Koprivnici. Sreća je što su nas od početka kao partneri počele pratiti tvrtke iz grada poput Podravke, Carlsberga, Hotela Podravina, Večernji list organizirajući vlastite projekte koji promiču njihovu društvenu odgovornost i važan su marketingiški alat te brojni mali poduzetnici koji su u tome prepoznali priliku za razvoj. I niz udruga prepoznalo je potencijal manifestacije; pridružili su nam se vrtići i škole koji su čak razvili cjelogodišnje programe s renesansnom tematikom pa sada imamo pozitivno ozračje u gradu. Uspjeli smo razviti mnogo autentičnih likova koje glume lokalni volonteri kao što su gubavci, kmetovi, mušketiri i haramije, noćobdija, prosjak, coprina, koji daju posebnu dražu Festivalu; stvorili smo posebnu kulinarsku priču koja počiva na jelima od kopriva i originalnim srednjovjekovnim receptima te izradili niz originalnih suvenira među koje ove godine…

Od početka sam nastojao stvoriti manifestaciju koja će biti samoodrživa i uspio sam u tome. Oslanjanje na vlastite snage bez skupih agencija i konzultanata, malen, ali stručan tim entuzijasta i vrijednih ljudi koji su u projektu gotovo od početka, moje radno iskustvo u privatnom sektoru, uključivanje domaćih obrtnika, poduzeća, udruga i drugih te gotovo identična frekvencija s članovima Turističkog vijeća koji potpuno podupiru ovakav koncept omogućili su da se Renesansni festival samofinancira i da dvanaest godina posluje pozitivno.

Ove godine počinju već četvrti i peti projekt Europske unije iz kojih se financira i Renesansni festival, to nam je golem financijski vjetar u leđa. Iz Unijinih fondova odobreno nam je više od 300.000 eura. Moram istaknuti da smo sve projekte izrađivali sami, bez pomoći nekih agencija ili gradskih službi.

Renesansni festival najveća je turistička manifestacija u Koprivničko-križevačkoj županiji i usto najveći gospodarski sajam u ovom dijelu Hrvatske, na što sam posebno ponosan. Posebnu ulogu ima i u razvoju obrtništva jer su zahvaljujući njemu od zaborava spašeni mnogi stari zanati poput kovačkog, lončarskog, sitarskog, bačvarkog, užarskog, svjećarskog i mnoge obitelji krenule su u cjelogodišnje poduzetništvo povezano sa sudjelovanjem na sajmovima i manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Samo prošle godine na sajmenom dijelu Festivala sudjelovalo je više od 160 obrtnika i poduzetnika. Tijekom njega popunjeni su svi smještajni kapaciteti u gradu i okolici, a ugostiteljski objekti i trgovine bile su rast prometa. Na Festival sve više dolaze posjetitelji iz Slovenije, Mađarske i Austrije, koji su dobri potrošači. U pripremama za nj desetak nezaposlenih svake godine dobiva mogućnost za višemjesečno zapošljavanje, a priliku za zaradu na Festivalu imaju i razne udruge, pojedinci i tvrtke.

U počecima je to bio problem zbog najčešće slabe kvalitete tih manifestacija pa se među onima koji nas još nisu posjetili stvarao dojam da smo samo vjerojatno jedna u nizu sličnih priredaba. Sada to više nije problem jer je broj posjetitelja koji su se uvjerili u originalnost i kvalitetu manifestacije, a koji su, zapravo, najbolja reklama, porastao s početnih šest tisuća na 50.000, koliki je maksimalni kapacitet prostora na kojem organiziramo Festival. Mnogo nam je donijela i ekološka orijentacija manifestacije, na njoj se ne upotrebljavaju plastični materijali. I dobitna priznanja učinila su svoje, tako da je Renesansni festival doista brend.

U odnosu na priobalne turističke zajednice i one u velikim gradovima na kopnu osjećam se poput alkemičara, ali koji ipak u svojim pokušima uspijeva dobiti traženi proizvod. Primjerice, osim što sam autor Renesansnog festivala, ujedno sam, što je povezano s mojom profesijom, režiser, producent, kostimograf, etnograf, eno-gastrostročnjak i glazbeni urednik, financijaš, prema potrebi radnik, pa i glumac; u potonjemu sam ipak najlošiji, zato izbjegavam taj segment. Znam da ovaj opis djeluje pretenciozno, no oni koji me poznaju, znaju o čemu govorim. S takvom poslovnom filozofijom postali smo vrhunska manifestacija, no s obzirom na to da nisam prestručan u većini tih područja, polako uključujem one koji su majstori u njima kako bi se pojedini segmenti izbrusili. Međutim, nisu prihodi jedino što nas razlikuje od turističkih zajednica na Jadranu i u velikim gradovima koji već imaju turiste, odnosno posjetitelje. Mi moramo uložiti mnogo više napora, stručnosti, promidžbe da bi netko iz Hrvatske i inozemstva potkraj kolovoza uopće došao u Koprivnicu. Dakle, za razliku od obale, na kojoj su manifestacije samo dodatni sadržaj, jedini je razlog boravka u našem gradu Renesansni festival. Mnogima je to nezamislivo!

Hrvatska turistička zajednica proglasila je Renesansni festival hrvatskom top-manifestacijom. Tako smo se našli u društvu velikih i skupih glazbenih festivala, međunarodnih sportskih događaja i tradicionalnih dugo-vječnih kulturnih priredaba. Taj nas status zadovoljava, no dobiveni financijski iznos još nije na razini koju zaslužuje jedna od najvećih europskih povijesnih manifestacija.