Dnevni najam stanova

U posljednje dvije godine u Zagrebu je udeseterostručen broj raspoloživih stanova za dnevni najam. Rast konkurencije spustio je cijene, no jednodnevni najam i dalje je 50-ak eura.

Od blizu milijun noćenja, koliko je u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno u Zagrebu, čak 21 posto odnosi se na privatni smještaj. Broj dostupnih stanova za dnevni najam u posljednje se dvije godine u Zagrebu povećao deset puta. U privatnom smještaju trenutačno su registrirane 2504 smještajne jedinice. U posljednje vrijeme primjećuje se da se vlasnici stanova bliže centru Zagreba kojima je to jedina nekretnina privremeno iseljavaju iz njih jer ih skupo iznajme, a za sebe unajme jeftinije stanove na periferiji. Za kratkoročno iznajmljivanje važno je da stan bude u Donjem gradu.

Prosječna je cijena dnevnoj najma u Zagrebu 50 eura. Naravno, ima i viših, što ponajprije ovisi o lokaciji i uređenju nekretnine, ali kao primjer uzeli smo spomenuti iznos. Uzmemo li u obzir da je jedan takav stan popunjen pola mjeseca, što se može smatrati solidnom popunjenosću, dobije se mjesečni prihod od otprilike 750 eura, odnosno 9000 eura na godinu. Dakle, dnevni najam potencijalno nudi veću zaradu od dugoročnoga, ali samo ako se postigne visoka popunjenost. Ona se pak postiže ako se iznajmljivanju pristupi ozbiljno i strateški, s jasnim planom i vizijom, kažu stručnjaci.

Konkurencija je velika, zato opstaju samo najbolji. Prošlo je vrijeme kad se dnevnim najmom moglo baviti na sljedeći način: ‘Imam u obitelji stan viška, malo ću ga urediti pa ću usput, uza svoj posao, tu i tamo primiti nekoga gostu.’ Oni koji očekuju da će se time moći baviti tako, često se razočaraju – upozorava Lana Mihaljinac Knežević, direktorica agencije Zagreb West, napominjući da u dnevni najam, ako ga vlasnik vodi sam, mora biti uključena cijela obitelj jer se gosti moraju prijavljivati i odjavljivati, što se često radi vikendom kasno navečer ili rano ujutro, i nakon svakoga gosta detaljno se mora očistiti, promijeniti posteljina i ručnici.

Pogotovo to vrijedi za Zagreb jer gosti ostaju vrlo kratko, samo nekoliko dana, pa se troši mnogo vremena na čišćenje. Teško da se poslov dnevnoj najma može baviti jedna osoba, pogotovo ako radi i drugi posao. Važno je također znati strane jezike jer s gostima ima mnogo komunikacije i prije nego što uđu u stan – kaže Mihaljinac Knežević. Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, lani je u Zagrebu ostvareno 1,8 milijuna noćenja, a u prvih šest mjeseci ove godine 964.270, od čega je 21 posto ostvareno u privatnome smještaju. Ako spomenute godišnje brojke dovedemo u odnos s prosječnom cijenom dnevnoj najma od 50 eura, lako možemo zaključiti da je riječ o gotovo 19 milijuna eura, odnosno o gotovo 140 milijuna kuna na godinu! No cijeli taj kolač ne ide izravno iznajmljivačima. Mnogi od njih koji nemaju vremena potpuno se posvetiti dnevnom najmu pa se odlučuju za agencije usluge.

Postoji više razina usluge koju pružaju agencije, a postotak koji naplaćuju nije fiksan i o njemu se može pregovarati; ovisi i o tome koliko je konkurentno i atraktivno područje na kojemu je nekretnina – kaže Mihaljinac Knežević.

Dakle, vlasnik osim samostalnog vođenja posla može agenciji iznajmiti nekretninu za cijenu dugoročnog najma pa agencija radi ostalo i zarađuje na razlici u cijeni. Nadalje, agencija umjesto vlasnika može bukirati i komunicirati s gostima prije dolaska, za što je provizija između 10 i 30 posto. Posljednja je opcija da agencija odrađuje sve, od rezerviranja do čišćenja; u tom je slučaju provizija od 30 do 40 posto. Dakle, u potonjem slučaju, uzmemo li u obzir popunjenost od pola mjeseca i 750 eura prihoda, vlasniku nekretnine ostane 450 eura, što bi bila i cijena višemjesečnog najma.

Ispлати ли se više dati stan u dnevni ili dugoročni najam? Kao primjer dvojbe u koji posao krenuti uzeli smo prostor u širem centru grada Zagreba, u blizini Gradskoga poglavarstva u Vukovarskoj ulici. Stručnjaci kažu da je ipak bolje upustiti se u klasični, dugotrajni najam. Lokacija nekretnine nije najpogodnija za kratkoročni najam jer je većina kategoriziranih stanova u Donjemu gradu, završno s Glavnim kolodvorom na njegovoj južnoj strani. U Zagrebu je danas kategorizirano više od 2000 apartmana i taj broj stalno raste u mnogo višem postotku od porasta broja dolazaka turista. U svakom slučaju, u navedenom primjeru radije bih preporučio klasično mjesečno, dugoročno iznajmljivanje – kaže Ksandro Kovačić, čelnici čovjek agencije inZagreb koji se već 11 godina bavi kratkoročnim najmom.

I na kraju, kaže Mihaljinac Knežević, pogotovo u Zagrebu gdje se konkurencija naglo povećala, cijene su počele padati. Potencijalna zarada od dnevnom najma danas je mnogo niža nego prije samo dvije godine, zato se povrat investicije potrebno da bi se stan za dnevni najam adekvatno uredio smanjuje i za njega je potrebno više vremena. Vlasnik svoju nekretninu uvijek može iznajmiti dugoročno, na nekoliko mjeseci ili godina. Cijene najma su od 200 do čak tisuću eura. Vlasnici nekretnina jednostavno moraju staviti na papir sve brojke, sav potencijalni trud i uloženo vrijeme. Nije lako svaku drugu večer u noćne sate dočekivati goste, ali možda je miris veće količine eura na kupu ipak primamljiviji. Kratkoročno je iznajmljivanje posao koji zahtijeva vlasnikov angažman, dugoročno ne zahtijeva. Pitanje je što vlasnik želi – zaključuje Boro Vujević, vlasnik agencije Opereta.