Boom potrošnje

U prvom polugodištu ove godine stanovništvo je potrošilo 3,6 milijardi kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Osim rasta ekonomije, tome su najviše pridonijele banke, koje niskim kamatama destimuliraju oročenu štednju. Građani razvrgavaju oročenu štednju, prebacuju novac na tekuće račune i – troše.

Sve manje oročavanja No postavlja se pitanje od kuda dolazi novac. Kako sada stvari stojte, nekoliko je izvora. Prvi je vezan uz povećanje dohotka stanovništva. Unutar toga povećanja može se zaključiti da postoji nekoliko smjerova – povećanje dohotka koje je posljedica poreznog rasterećenja (porezna reforma koja je promijenila porezne stope i povećanje neoporezivog dijela dohotka), naravno tu je i povećanje plaća zbog rasta gospodarstva i veće aktivnosti poslodavaca, a i nezaposlenost je smanjena.

– Građani su zasigurno povećali svoju potrošnju zahvaljujući ekonomskom oporavku, rastu zaposlenosti, smanjenju poreza na dohodak, koji je povećao plaće, kao i povećanom optimizmu potrošača, na što ukazuju i podaci o prodaji u trgovini na malo, koja je u prvih šest mjeseci ove godine porasla za pet posto na godišnjoj razini – kaže Ines Antić, mlađa analitičarka Addiko banke.

Osim povećanja dohotka i svega navedenog, još je jedan vjerojatni uzrok rasta potrošnje – pad oročenih depozita. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke za svibanj, ukupan iznos depozita bio je 291,65 milijardi kuna. U odnosu na početak godine, riječ je o padu od 3,6 posto. No unutar te statistike o depozitima razlikuju se tri kategorije – depoziti po transakcijskim računima (žiro i tekući), štedni depoziti (depoziti po viđenju) te oročeni depoziti. I primjećuju se ogromne razlike. Naime, kod oročenih depozita u prvih pet mjeseci dogodio se pad od čak 13,14 milijardi kuna! Na kraju svibnja u hrvatskim je bankama bilo oročeno gotovo 168 milijardi kuna. U cijeloj 2016. godini ukupni oročeni depoziti ‘kahunli’ su za čak 22 milijarde kuna. Dakle u godinu i pol dana iz depozita domaćih banaka ‘otislo’ je 35,24 milijarde kuna! A to je 17,3 posto oročene štednje.

Važno je napomenuti da su za takav trend ‘krivci’ građani. Naime, oročena štednja stanovništva u ovom dijelu godine pala je za 8,18 milijardi kuna, na gotovo 124 milijarde, a u cijeloj prošloj godini taj pad iznosio je gotovo 10 milijardi kuna. Dakle, u godinu i pol dana stanovništvo je iz banaka povuklo ukupno 18,07 milijardi oročenih kuna, što je 12,7 posto takve vrste štednje. Kako stvari trenutačno stojte, čini se da će građani do kraja ove godine premašiti lanjsko povlačenje kuna iz oročenih depozita i ako se nastavi ovakav tempo to bi moglo značiti da bi na kraju prosinca iz oročene štednje moglo biti povučeno gotovo 20 milijardi kuna u 2017. godini!

Više dostupne gotovine S druge strane, u istom su razdoblju ‘eksplozirali’ depoziti na transakcijskim računima, dakle gotovina na žiro i tekućim računima. Prema podacima HNB-a na kraju svibnja ove godine bilo je 110,55 milijardi kuna gotovine na raznim računima. Ukupno gledajući, riječ je o povećanju od 8,91 milijardu kuna u ovoj godini, odnosno 8,7 posto. U 2016. godini bila je riječ o povećanju od čak 25,63 milijarde kuna, što je o skok od 33 posto! Glavni generator rasta depozita na transakcijskim računima su, pogotove, građani.

U prvih pet mjeseci ove godine stanovništvo je imalo 7,39 milijardi kuna više novca, odnosno riječ je o porastu od 16 posto. Na kraju svibnja na žiro i tekućim računima građani su imali gotovo 53 milijarde kuna. Lani je na tim računima stanovništva zabilježen rast od čak 14,7 milijardi kuna, odnosno nevjerojatnih 48 posto više nego na početku 2016. godine. Nameće se logično pitanje – što se događa? Povlače li građani novac iz oročene štednje da bi trošili, ulagali ili samo držali novac na transakcijskim računima?

– Od sredine 2013. godine vidljivo je povećanje sredstava položenih na transakcijske depozite. Taj se trend ubrzao u idućim godinama. Potkraj lipnja 2017. godine udio depozitnog novca dosegao je 25 posto, što su razine posljednji put bilježene prije više od dvadeset godina. Rast depozitnoga novca osim oporavka gospodarstva posljedica je sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranoga pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite te zakonskih izmjena u oporezivanju dohotka od kamata – objašnjava Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke. Ističe kako je s druge strane pad kamatnih stopa na depozite izravna posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima.

– Navedena obilježja nisu samo karakteristika hrvatskoga financijskog tržišta, nego ujedno odražavaju i globalno okružje. Osim toga, primjetno je da su se ulagači dijelom okrenuli i ostalim financijskim posrednicima kao alternativi ulaganju u štedne depozite. Preciznije, sektor kućanstava dio raspoloživih sredstava ulaže u druge likvidne oblike imovine poput ulaganja u investicijske fondove – kaže Živković Matijević.

Luksuz tek dolazi na red Prema podacima iz nacionalne statistike, objašnjava Živković Matijević, rast raspoloživoga dohotka sigurno je utjecao i na povećanje potrošnje, ali s jenjavanjem potencijalnih negativnih rizika porasla je sklonost nešto rizičnijim oblicima financijske imovine.