Jedan od najvažnijih projekata vlade Andreja Plenkovića i posljedično Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na čelu s Gabrijelom Žalac je Projekt Slavonija vrijedan 2,5 milijardi eura. Ona je posebno osjetljiva na taj projekt, jer je i sama iz toga kraja, a za Lider kaže da je on odgovor na loše programiranje ove financijske perspektive u kojoj se, kad su se počeli pripremati natječaji i projekti, uopće nisu uvažavale ideje i signali iz tamnošnjih općina, županija i gradova.
– Ja to najbolje znam i govorim iz iskustva koje sam proživjela kao direktorica Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast i pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU-pošlove Vukovarsko-srijemske županije. Mi smo projekte imali i pripremali, ali oni nikoga u tadašnjoj vladi nisu zanimali. U to vrijeme doista nije postojalo nikakvo usmjerenje na istok Hrvatske i na pet slavonskih županija, ni iz jednog operativnog programa. Osnivanjem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Štajerskom zajedno sa županima i ostalim predstavnicima pet slavonskih županija, dogovorili smo strateške projekte za taj kraj, za koje smo procijenili da bi trebali osigurati 2,5 milijardi eura iz sadašnje financijske perspektive, a mi smo već na 7,7 posto ugovorenosti.
- Ali hoće li svi ti projekti vratiti život u Slavoniju i otvoriti toliko željena radna mjesta? – Hoće. Do sada je dogovoreno tri do pet strateških projekata koje svaka od tih pet županija priprema te će ih prijaviti na sufinanciranje sredstvima iz fondova EU. Da budemo konkretni, u Požeško-slavonskoj županiji riječ je o sljedećim projektima: brza cesta Požeška – autocesta A-3 i spojna cesta Pakrac – Lipik – autocesta A-3, akumulacija Kamenska, odmaralište Zvečevo i Centar kompetencija u poljoprivredi i prehrani. U Vukovarsko-srijemskoj županiji strateški projekti bitni za njezin razvoj, uz naglasak na prometnu povezanost i poljoprivredu, su: Agrotehnološki centar, Poduzetnička zona Vuka, gradnja javnih sustava za navodnjavanje, Drvno-tehnološki centar te istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala. Strateški projekti Virovitičko-podravske županije koji će biti financirani u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijema su: prometni pravac Čvor Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – granica Republike Mađarske, Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, Tehnološko-inovacijski centar te sustavi navodnjavanja. Zatim u Brodsko-posavskoj županiji to su projekti: Regionalni centar za gospodarenje otpadom, gradnja lučke infrastrukture na području Luke Slavonski Brod, navodnjavanje, gradnja nove zgrade Osnovne škole Milana Amruša Slavonski Brod, gradnja i opremanje zgrade Veleučilišta u Slavonskom Brodu i studentskog doma. I napokon, u Osječko-baranjskoj županiji naglasak će biti na uspostavi ITU urbane aglomeracije Osijek, sustava za navodnjavanje, zatim na obnovi kulturne baštine dvorca i Tvrdi s naglaskom na Kopački rit, koridor Vc te Regionalni centar za gospodarenje otpadom.
Prvi rezultati Projekta Slavonija bit će vidljivi već sljedeće godine. Stanovnici moraju osjetiti promjene jer uspješnost tog projekta ovisi upravo o tome koliko naši građani to osjećaju u svakodnevnom životu.
-
Hoće li sve to biti financirano iz fondova EU? – Na sljedećoj, trećoj sjednici Savjeta, raspravljat ćemo i o gospodarskim projektima koji će biti financirani i drugim izvorima, a ne samo fondovima EU. Jako sam zadovoljna dinamikom suradnje s tim županijama. No sve to ne znači da smo zaboravili druge dijelove Hrvatske i da smo njima zatvorili vrata. Svim potpomoćnim područjima u Hrvatskoj osigurali smo dodatno bodovanje prilikom prijave na EU-natječaje, kao i na domaćim natječajima za sredstva potpora iz hrvatskog proračuna, ali treba biti iskren i priznati da je tih pet slavonskih županija među pet posto najnerazvijenih regija u cijelom EU, što je zabrinjavajuće i na njih ćemo se sada fokusirati.
-
Kad bi se mogli vidjeti neki prvi, opipljivi rezultati i pokazatelji tog cijelog projekta? – Prvi rezultati bit će vidljivi već sljedeće godine. Stanovnici moraju osjetiti promjene jer uspješnost Projekta ovisi upravo o tome koliko naši građani to osjećaju u svakodnevnom životu. Priču koja je stara 25 godina nije lako promijeniti u jednoj godini, znam da je velika nestabilnost i da su velika očekivanja, ali nikad se u posljednjih 15 godina nije toliko uvažavalo taj kraj i pitalo što mu konkretno treba.
-
Kakva je u toj priči uloga novoosnovanog Fonda za regionalni razvoj? – Riječ je o sredstvima koja smo osigurali u proračunu našeg ministarstva i to inicijalnih 45 milijuna kuna za 2017. godinu koji su već u travnju ove godine u potpunosti ugovoreni za razvojne projekte jedinica lokalne i područne samouprave, a Fond će u cijelosti zaživjeti u 2018. godini kada će njegova vrijednost biti znatno veća. Ta će sredstva pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave u pripremi projekata za apliciranje na fondove EU, predfinanciranju i sufinanciranju EU-projekata te financiranju ravnomjernog regionalnog razvoja jedinica lokalne samouprave i županija. Nije riječ dođuše o izravnim potporama za poduzetnike, ali Fond je namijenjen primjerice tvrtkama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i lokalnim razvojnim agencijama koje će pomagati poduzetnicima, poljoprivrednicima i svima ostalima u pripremi njihovih projekata.
-
Bivši premijer Tihomir Orešković u svom je mandatu spominjao investitora koji je zainteresiran za velike površine zemlje u Slavoniji. Imate li ikakvih informacija o kome je bila riječ i postoje li takvi upiti prema Vladi u ovom trenutku? – Koliko sam upoznata iz medija, tada se spominjao jedan kineski investor koji ima u planu kupiti veliki dio poljoprivrednih površina Slavonije, ali nisam detaljnije upoznata. Ono što mogu reći je da ova vlada čini sve kako bi privukla investitore u Hrvatsku, a pogotovo u Slavoniju, Baranju i Srijem, koji imaju ogroman neiskorišteni potencijal.
-
Kako će novi model financiranja lokalne samouprave utjecati na procese u nerazvijenim krajevima Hrvatske? – Dobro će utjecati na veći dio jedinica lokalne samouprave, ali ne i na sve. Bit će otpora, svjesni smo toga, jer neće svi biti sretni s novom zakonskom regulativom, kao što nećemo moći sve zadovoljiti ni sa zakonskim prijedlozima i drugim rješenjima koje ovo ministarstvo priprema. Jedan i pol posto poreza na dohodak trenutačno se akumulira u našem ministarstvu i ovim novim modelom financiranja JLS-a to će se vratiti jedinicama lokalne samouprave, kao i 16 posto od poreza i prireza porezu na dohodak općina i gradova na otocima i 10 posto koji se odnosi na brdsko-plašinska područja. Iako ovime naše ministarstvo gubi određena sredstva, smatram da je takav model najpravedniji.
-
Ali jako je teško privlačiti investitore kad im je isto otvorili pogon u Zagrebu ili Vukovaru jer je sve to, zbog promjena u regionalnoj statističkoj klasifikaciji NUTS2, ista Kontinentalna regija i iste su potpore? – Točno i to me najviše ljuti, jer su 2012. godine izmijenjene regije NUTS II i to je itekako naštetilo povlačenju sredstava iz EU. Neprihvatljivo je da su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne pridonosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije, koji u prvi plan stavlja ravnopravan razvoj. Iz vlastitog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i više razvijena područja imaju veće šanse za povlačenje EU-sredstava, a to je nepravedno prema slabije razvijenim područjima i to moramo čim prije promijeniti, a prvi je korak već učinjen – kretnuli smo u izradu analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju kako više ne bismo imali takve situacije. I naš Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je odgovor na takvu nelogičnu klasifikaciju. Nažalost, do 2020. godine ne možemo mijenjati regije NUTS2 i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem jedini je način da usmjerimo sredstva prema istoku Hrvatske. Nakon 2020. sigurno ćemo mijenjati klasifikaciju regija jer ovakva podjela nema smisla. Nama Grad Zagreb statistički podiže razinu BDP-a po glavi stanovnika u Kontinentalnoj regiji s 39 na 64 posto i budite sigurni da ćemo mi tu nepravdu ispraviti u sljedećem financijskom razdoblju.
