SÁNDOR CSÁNYI Najbogatiji Mađar stvara najveće poljoprivredno carstvo u Europi

Objedinjavanjem svojih 35.000 hektara u Mađarskoj s onima Belja u Hrvatskoj, prvi mađarski milijarder, predsjednik Uprave OTP Banke i potpredsjednik Mola vjerojatno bi posjedovao najviše poljoprivrednih površina u Europskoj uniji. Njegovo zanimanje za Belje i Agrokor samo je nastavak velikog financijskog proboja u Hrvatsku i njezino okružje. Imetak mu je trenutačno vrijedan više od milijardu dolara.

Zanimanje najbogatijeg Mađara Sándora Csányija (64), predsjednika Uprave i glavnog direktora mađarske banke OTP te potpredsjednika Mola, za kupnju Belja i poslovanje s Agrokorom, otkriveno za susreta s Vladinim povjerenikom za Agrokor Antom Ramljakom, ukazuje na moguće daljnje širenje velikog Csányijeva poljoprivrednog carstva. Naime, objedinjavanjem svojih 35.000 hektara u Mađarskoj s onima Belja u Hrvatskoj, vjerojatno bi u Europskoj uniji posjedovao najviše poljoprivrednih površina te tako utjecao na kretanja u europskoj poljoprivredi i šire. Njegovo zanimanje za Belje i Agrokor samo je nastavak velikog financijskog proboja u Hrvatsku i njezino okružje. Ono je očito najavljen početkom svibnja kada je OTP banka Hrvatska preuzela Splitsku banku od francuske Société Générale grupe u nastojanju da od osme postane četvrta najjača banka u Hrvatskoj, s udjelom od 11 posto na tržištu. Ovih je dana Narodna banka Grčke (NBG) prodala Vojvođansku banku i NBG Leasing OTP banci Srbije, čime je OTP banka postaje sedma najveća banka u Srbiji. Osim u Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji, OTP grupa posluje u Rusiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Crnoj Gori, Slovačkoj i Ukrajini, gdje ima više od 12 milijuna korisnika, te se namjerava nastaviti širiti na tim tržištima.

Od kada je OTP banka 2005. ušla u Hrvatsku preuzimanjem zadarske Nove banke nastale spajanjem Dalmatinske, Istarske, Dubrovačke i Sisačke banke, posluje profitabilno s ukupnom aktivom od 16,2 milijarde kuna. U Hrvatskoj među građanstvom i u gospodarstvu ta najveća novčarska kuća u Jugoistočnoj Europi ima više od 400.000 klijenata. Suvlasnica je Mola, a Mol posjeduje dionički udio u toj najjačoj mađarskoj banci. Inače, upravo je Csányi, o čijoj važnosti u Molu svjedoči i činjenica da je na internetskim stranicama tvrtke predstavljen odmah do predsjednika Uprave Mola Zsoltu Hernádiiju, izjavio u Splitu prilikom objave kupnje Splitske banke da su spremni prodati Inu hrvatskoj vladi.

Do sada su hrvatske vlasti neuspješno tražile izručivanje Hernádiija zbog optužbi da je bivšem hrvatskom predsjedniku Vlade Ivu Sanaderu dao 10 milijuna eura mita ne bi li Mol povoljnije preuzeo Inu. Stalne trzavice oko Ine i Mola očito ne zaustavljaju mađarski bankarski utjecaj u Hrvatskoj, a prema tome kako će Agrokorovi vjerovnici i hrvatske vlasti odgovoriti na zanimanje mađarskog milijardera za Belje, vidjet će se namjeravaju li u Hrvatskoj stati na kraj Csányijevim snovima o poljoprivrednom i financijskom carstvu te mađarskom gospodarstvu i političkom utjecaju.

Csányi je kod nas poznat i po tome da je osigurao Podravki jamstvo za kredit kojim je Podravkinu bivše čelnstvo pokušao sakriti kriminalne radnje u aferi Spice. Veže ga i prijateljstvo s Ivicom Todorićem, bivšim vlasnikom Agrokora, s kojim se žalio na probleme pri pokretanju proizvodnje te su dogovarana nikada ostvarena ulaganja. Sada će možda Csányi imati priliku kupiti i vilu u Medveji te polikliniku Avivu, obje u vlasništvu Agrokora, za koje je također pokazao zanimanje na sastanku s Ramljakom.

Za to mu sigurno neće uzmanjki novca jer prema Forbesu Csányi, otac petero djece, vrijedi više od milijardu dolara.

Rođen u skromnoj obitelji u gradiću Jászárokszállásu, u 14. godini života seli se u Budimpeštu gdje završava srednju školu. Nakon diplomu za poslovnu administraciju na Fakultetu financija i računovodstva, danas Budimpeštanskoj poslovnoj školi, preuzima posao u Ministarstvu financija kao ekonomist u Upravi za državne prihode. Ekonomiju je, piše Forbes, doktorirao 1980. da bi bankarsku karijeru započeo šest godina kasnije kao voditelj odjela u Mađarskoj kreditnoj banci. Forbes navodi da dobro se koristeći poslovnim i političkim vezama 1992. postaje predsjednik i izvršni direktor velike OTP banke, tada u vlasništvu države. Odmah djeluje mnogo i odlučno otpuštajući nekoliko menadžera za koje je ocijenio da ih je pregazilo vrijeme. Uveo je informacijsku tehnologiju i promijenio metode analize rizika banke, pa u devedesetim godinama OTP banka postaje mjesnim tvrtkama važan vjerovnik. Država prodaje svoje udjele 1997. i 1999. te oko pet posto dionica banke povoljno kupuje Uprava. Danas prema podacima na stranicama OTP banke Csányi ima 416.753 redovnih dionica OTP-a, a u izravnom i neizravnom vlasništvu drži 2,216.753 dionice. Prije je posjedovao više, pojašnjava Forbes, ali od 2013. rješava se dionica kako bi od zarade na njima mogao ulagati u druge djelatnosti.

Grupa OTP banke sada nudi brojne financijske usluge poput osiguranja, zajmova za kupnju nekretnina, upravljanja mirovinskim fondovima i imovinom.

Prije 17 godina Csányi je kupio vinariju, s kojom započinje priča o poljoprivrednom carstvu. Među najveće ulagače u mesnu industriju u Mađarskoj uvrstio se gradnjom klonice u Mohaču za 15 milijardi forinti. Njegova Bonafarm grupa najveća je vertikalno integrirana poljoprivredna i prehrambena tvrtka u Mađarskoj, koja uzgaja pšenicu, kukuruz, ječam i soju, važne i za prehranu stoke. Od ulaska 2004. u Europu uniju Bonafarm dobiva nekoliko milijuna američkih dolara godišnje potpore EU te Forbes procjenjuje da Csányijevih 100 posto dionica vrijedi oko 300 milijuna dolara. Navodno Csányi neizravno preko svoje tvrtke Bonitas 2002 posjeduje 49 posto mađarskog OT Industriesa, grupe inženjerskih i građevinskih tvrtki koje u Srednjoj i Istočnoj Europi posluju u naftnoj, plinskoj i kemijskoj industriji. Potkraj prošle godine u Mađarskoj se govorilo da je Mol potpisao suglasnost o kupnji 51 posto dionica OT Industriesa. Od svojih poslovnih početaka taj mađarski oligarh bio je svjestan važnosti povezivanja s političarima, pa je najprije sredinom devedesetih bio blizak sa socijalističkim predsjednikom mađarske vlade Gyulom Hornom te ministrom financija Péterom Medgyessyjem i kasnijim predsjednikom vlade. Navodno je odlično znao iskoristiti razmirice u Mađarskoj socijalističkoj stranci kada je država imala 25 posto ‘zlatnog udjela’ u OTP banci.

S tolikim udjelom vlada je mogla utjecati na poslovanje i razvoj banke tako da je blisko prijateljstvo s Medgyessyjem, nastalo još u osamdesetima kada su obojica bili u državnoj službi, bilo očito iznimno plodno za Csányija. Isti recept upotrijebio je i u prijateljstvu sa sadašnjim mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Prijateljstvu već treće desetljeće, a političari desne Orbánove stranke Fidesz – Mađarskoga građanskog saveza ili bliski njemu pojavljivali su se na raznim mjestima u OTP banci. Najpoznatiji je možda Sándor Pintér, sadašnji ministar unutarnjih poslova, koji je na tom položaju bio i od 1998. do 2002. godine. Među čelnicima OTP banke našao se i medijski tajkun Lajos Simicska, bivši Orbánov prijatelj iz školskih dana i suosnivač Fidesza. S njim je, inače, Orbán prekinuo nerazdvojno prijateljstvo nakon što je ocijenio kako je Simicska postao prejak te da bi mu mogao preoteti položaj.

Bez obzira na to što Orbána i Csányija osim poslovnih i političkih veza povezuje i ljubav prema nogometu, čini se da ipak u potpunosti ne cvjetaju ruže. Povratkom Orbána na vlast prije sedam godina, Csányi postaje predsjednik Mađarskog nogometnog saveza, a Orbán ulaže milijarde u gradnju stadiona i sport. Ipak Orbán pokušava ograničiti Csányijev gospodarski i politički utjecaj, što sve sliči na Simicskin slučaj. Simicska je sada postao Orbánov ljuti neprijatelj koji pomaže stranci krajnje desnice Jobbiku – Pokretu za bolju Mađarsku, ne bi li što više odmogla Orbánu, uzdrmanom i korupcijskim aferama, u osvajanju trećeg uzastopnog mandata. U ovom trenutku Orbánu možda i ne koristi stvaranje još jednog jakog neprijatelja te za sada, uostalom kao i bivši predsjednik mađarske vlade Ferenc Gyurcsány, nije uspio ograničiti Csányijev utjecaj. Smatra se da bi propast Csányijeva carstva uzdrimala Mađarsku, u čemu nalazimo sličnosti s Todorićem u Hrvatskoj. Za sada je sve izazove Csányi preživio, a možda je iz sudbine svoga hrvatskog prijatelja i nešto dodatno naučio.

Kada se otkrilo da je nastanak mađarskih oligarha financirala i država preko banaka u svom vlasništvu koje su im davale kredite ili jeftine zajmove putem programa poticanja rasta, pojavili su se u Mađarskoj napisni kako je i OTP banka izvor kapitala za oligarhe. Govori se da je Sándor Csányi njihov bankar te se ističe kako je od rujna 2014. do travnja 2016. godine OTP banka osigurala više od 10,9 milijardi forinti tvrtkama izravno povezanim s oligarhom Lőrincom Mészárosom. On je također prijatelj s mađarskim predsjednikom Vlade Viktorom Orbánom te novi vlasnik Nogometnog kluba Osijek, za čije je preuzimanje novac osiguran isto preko OTP banke. Ta je banka financirala i poslovanje ostalih mađarskih tajkuna poput Istvána Garancsija te Jánosa Józsefa Sánte i njegova sina Jánosa Istvána. Ujedno, Csányijevo se ime pojavilo i u aferi pranja novca Panamski papiri, jer je otvorio offshore tvrtku Durion Services na Britanskim Djevičanskim otocima. Prijavljena je na ime Csányijeve suprige Érike te je navedeno da se financira od zarade u bankarskoj karijeri dr. Sándora Csányija.