Država je nesvjesno kreditirala Agrokor u najmanje dva navrata. Kako komentirate činjenicu da država očito nema adekvatnu kontrolu nad svojim novcem, odnosno ne može utjecati na njegovu namjenu u nekim slučajevima? Da je sve bilo u redu, ne bi bio potreban Zakon o postupku izvanredne uprave i ne bi bilo potrebno spašavati Agrokor, no zbog velikih problema u toj tvrtki i značenja koje ima za gospodarstvo i za stotine tisuća ljudi očito je bilo nužno napraviti sve ono što je napravljeno. Također, istražne se radnje poduzimaju i izuzetno mi je drago što je DORH tamo i što će se vrlo brzo utvrditi činjenično stanje.
Dobro, ali kakvo je stajalište Vlade, smeta li joj što je taj novac otišao Agrokoru iako nije trebao i je li bila svjesna toga? Vjerujem da vlade kakve su bile ove zadnje dvije, koje nisu funkcionirale, nisu to mogle ni pratiti, kao što nisu mogle rješavati cijeli niz problema. Ovo je stabilna vlada koja će moći takve stvari kontrolirati.
Dakle neće se ponoviti da novac na neki maštovit način završi tamo gdje nije trebao? Sigurno se neće ponoviti jer se unatrag 50-ak dana vidi stabilnost vlade, koja je vrlo važna za Hrvatsku jer joj treba tri godine takve stabilnosti kako bi mogla biti riješena goruća pitanja u gospodarstvu, ali i svim drugim segmentima društva.
Kad smo kod Agrokora, vaša je stranka donedavno bila gorljivi pobornik istražnog povjerenstva za Agrokor, sada ste protiv. Kako je došlo do takvog zaokreta u razmišljanju? Protiv smo istražnog povjerenstva dok Državno odvjetništvo ne odradi svoj posao tamo. Kada to učini, imat ćemo činjenice i na temelju njih raspravljati što dalje.
Je li moguće da HNS promijeni stajalište o tome? Dogovorit ćemo se ima li za time potrebe, je li Državno odvjetništvo odradio sve što je trebalo i imamo li sve potrebne informacije.
Ima li Vlada nekakvu rezervnu varijantu, plan B, ako gospodin Ramljak ne uspije spasiti kompaniju? Postoji li mogućnost izravne financijske pomoći koncernu? Vlada sasvim sigurno neće izravno financijski pomoći Agrokoru. Stanje je obećavajuće, kompanija funkcionira i imamo još godinu dana za njezino restrukturiranje. Vidimo i da su za sada dobavljači zadovoljni načinom na koji se to radi i trebamo napraviti sve da ne dođe do novih dubioza. Vlada neće osigurati nikakva sredstva za financiranje Agrokora.
Kakva je situacija u stranci, je li se priljev i odljev članova stabilizirao i kolika je šteta od odlaska istaknutih članova? Vjerujem da ste vidjeli najnovije rejtinge stranaka prema kojima HNS dobiva 1,9 posto. U posljednjih 50 dana dogodio se izuzetno mali odljev članova, s time da imamo i primjera ulazaka nekoliko stotina novih ljudi u stranku. Mi smo po tom istom istraživanju rejtina imali prije godinu dana 1,6 posto potpore, a na izborima smo dobivali znatno više, stoga mislim da su jedini pravi pokazatelj rejtina izbori, na kojima HNS redovito dobiva značajno više glasova nego što pokazuju ankete.
Stranka ima svoju budućnost koja se definira trima stvarima – rezultatima, rezultatima, rezultatima. Dodatno ćemo ojačati HNS i postaviti ga kao jedan od glavnih faktora u stabilizaciji države i kreiranju budućnosti građana. Iznimno važan kriterij uspjeha bit će reforma obrazovanja, po nama jedna od ključnih stvari u Hrvatskoj za suštinske promjene društva iznutra i za obnovu optimizma. Kada djeca imaju perspektivu i budućnost, ima ga i društvo u cjelini. Način na koji će naša djeca učiti definirat će i razvoj same države, zato želimo najmodernije načine učenja i ostvarivanje potencijala kakav imaju razvijene države EU, a ne želimo miješanje politike u te procese.
Što se onda dobilo time ako je riječ samo ujedinjavanju postojećih naknada? Sigurno je mnogo jednostavnije dobiti samo jedan obračun nego tri. Moramo napraviti i analizu pravog stanja u prostoru, a time će načelnici i gradonačelnici imati obvezu to učiniti.
S obzirom na te varijacije, ne možemo pretpostaviti iznos poreza? To će utvrđivati krajem godine općinska i gradska vijeća, a moguće je da porezi budu i manji nego sadašnje naknade. Ali i viši. Lokalna uprava i samouprava o tome će odlučivati.
Kako se misli riješiti problem zapuštenih nekretnina i neobrađenih površina koje su zahvaljujući požarima u fokusu javnosti? Porez na nekretnine načelnicima i gradonačelnicima omogućit će nametanje osjetno većeg poreza na takve nekretnine ako postoji neki dokument o gradnji. Time se spušta razina odlučivanja na načelnike i gradonačelnike, odnosno gradska i općinska vijeća, što je konkretni oblik decentralizacije u praksi, a što je bilo jedan od HNS-ovih doprinosa aktualnoj vladajućoj koaliciji.
Mislite da će to biti dovoljno? U slučaju Haludova imate nekog tko ima novca i očito ga nije briga? To je jedna od mogućnosti i sigurno je bolja od trenutačne situacije u kojoj lokalna uprava i samouprava može samo gledati raspadačenje nekretnina. Ovo je alat kojim će moći reagirati i na to.
Kad smo kod zakona i prostora, Zakon o koncesijama izazvao je burne reakcije u velikoj mjeri zbog percepcije da dodatno olakšava privatizaciju javnog dobra, plaža konkretno, i isključivanje javnog interesa iz odlučivanja. Kako to komentirate? Zakon o koncesijama krovnog je zakon koji načelno regulira davanje koncesija nad javnim dobrom i to je nešto što smo morali donijeti jer dosadašnji način dodjele koncesija nije bio kvalitetno reguliran. Drugi će zakoni regulirati koje će javno dobro biti koncesionirano i kako, pa će Zakon o pomorskom dobru i lukama, koji je tek u pripremi, odrediti način primjene Zakona o koncesijama u ovom slučaju. Pričekajmo zato jesen, kada će biti javna rasprava i zakon u saborskoj proceduri. Tada ćemo moći razgovarati o svemu tome što je izazvalo reakcije, a na što zapravo Zakon o koncesijama nema utjecaj.
