Home / Tvrtke i tržišta / SWOT ANALIZA

SWOT ANALIZA

Na zagrebačkoj Lašćini, u tvrtki Diversitas IT sustavi, stvaraju se proizvodi koji postaju industrijski standard u digitalnim stvarnostima u cijelom svijetu. U tamošnjem studiju Delta Reality vrlo se konkretno primjenjuje tehnologija koja revolucionira područja od medicine, obrazovanja do industrije zabave.

Balerina je zaplesala, a pas zalajao na velikom konferencijskom stolu u sobi za sastanke tvrtke Diversitas IT sustavi na zagrebačkoj Lašćini dok je direktor Darian Škarica s naočalama Microsoft HoloLens na glavi prebirao prstima po zraku pomičući u prostoru oku nevidljivu stvarnost. Balerinu i psa vidi samo on, digitalnu stvarnost koja se pogledom kroz naočale događa na stolu bez naočala gledamo na monitoru spojenog računala, a stol je u ovoj našoj stvarnosti prazan. U studiju smo Delta Reality, prvom domaćem studiju specijaliziranom za stvaranje sadržaja u digitalnim stvarnostima, a trenutak kojemu svjedočimo događa se u miješanoj stvarnosti (MR) u kojoj se kroz specijalne naočale vrijedne 25.000 kuna vidi stvaran svijet oko nas i digitalni predmeti u njemu. Čemu zapravo služe digitalna balerina i digitalni pas koje se na stvarnom konferencijskom stolu može vidjeti kroz naočale koje oblikom podsjećaju na skijaške, zapitavaju se vjerovatno neupućeni u nadolazeći svijet digitalnih stvarnosti i nebrojene mogućnosti primjene. Ovo je samo pokazni demo da se lakše shvati što tehnologija miješane stvarnosti u stvari jest. Nedavno smo radili projekt za Microsoft, također demo za pokazivanje njihovim partnerima da se vidi što je ta tehnologija sve u mogućnosti i kako bi to moglo izgledati za nekih pet godina. Napravili smo aplikaciju namijenjenu medicinskim tehničarima na terenu koji kroz naočale za miješanu stvarnost pogledom na unesrećenu osobu odmah dobivaju sve potrebne podatke o njoj. Aplikacija prepoznaje crte lica i pogledom kroz naočale u prostoru pokraj lica ispisuju se ime i prezime, dob i spol osobe, bolesti od kojih eventualno boluje, krvna grupa, cjepiva koja je primao, a vide se i otkucaji srca i drugi relevantni podaci koji mogu pomoći medicinskim tehničarima na terenu – opisuje Škarica vrlo konkretnu primjenu miješane stvarnosti, tehnologije koju bi u skoroj budućnosti mogli prihvatiti mnogi sektori od medicine i obrazovanja do industrije zabave. Sadržaj za digitalne stvarnosti zagrebačka tvrtka skraćenog naziva DivIT proizvodi sedam godina. Odradili su do sada tridesetak projekata, među kojima su igre upravljane tijelom, hologrami i interaktivni podovi, a javnost ih poznaje i kao tvorce aplikacije Mash.me.

U studiju danas stvaraju različite sadržaje za virtualnu, proširenju i miješanu stvarost, od animacija i interaktivnih igara do 360° videa, spotova i filmova. Počeli su s tehnologijom proširenje stvarnosti (AR) koju nam taj poduzetnik dočarava uperivši mobitel u crtež dinosaure koji na ekranu ‘oživljava’, pa vuče paralelu između tehnologije pametnih telefona i one digitalnih stvarnosti.

Tehnologija koja mijenja svijet na način kako su to učinili pametni telefoni pojavljuje se jednom u deset godina. Predviđa se da su svima dostupne naočale za digitalnu stvarnost nadolazeći tehnološki skok, iduća velika stvar, ali prvi korak koji se treba dogoditi jest da se proširena stvarnost raširi na pametnim telefonima. Proširena stvarnost uskoro će postati najpopularniji oblik digitalnih stvarnosti i krenut će masovna primjena. Kada naočale veličinom i težinom budu odgovarale dioptrijskim, a cjenovno mobilnim počet će sve više zamjenjivati pametne telefone. Lagane i cjenovno dostupnije naočale kojima ćemo se prebacivati između miješane, proširene i virtualne stvarnosti pojavit će se za pet ili šest godina. Sada smo na početku i pokušavamo se pripremiti za taj val – govori Škarica čiji DivIT trenutačno radi na projektu proširene stvarnosti za jednu farmaceutsku tvrtku. Riječ je o aplikaciji koja bi prodajnim predstavnicima trebala olakšati da uvjere liječnike u pozitivan utjecaj lijekova za teškoće sa srcem.

Pojavi se srce u prostoru, zumiramo na žilu i vidimo kako se kod tromboze nakupljaju krvna zrnca, kako se događa zadebljanje. Pojavi se onda injekcija kojom se ubrizgava lijek i odmah vidimo utjecaj lijeka na srce i krvne žile. Osim što je vizualno atraktivno, daje mnogo više informacija – opisuje Škarica finalni proizvod.

Mali DivIT-ov tim koji čine 11 programera, modelara, dizajnera i animatora odradivao je već projekte za velike igrače poput Microsofta, Disneyja, Samsunga i Siemensa, na domaćem terenu surađivao s Ledom, HT-om, Vipnetom, Atlantic Grupom i mnogim marketinškim agencijama, a poduzetnika Škarica posebno inspirira činjenica da u Zagrebu mogu stvoriti proizvod koji će postati industrijski standard u digitalnim stvarnostima u cijelom svijetu.

Cijela priča i u svijetu je još u povojima, a njihov studio Delta Reality opremljen naočalama HoloLens za miješanu stvarnost, naočalama za virtualnu stvarost, kamerama za 360° snimanje, kamerama za 3D snimanje i tzv. green screen sobom, prvi je studio u Hrvatskoj specijaliziran za proizvodnju sadržaja u digitalnim stvarnostima, premda se studijima nazivaju i oni koji, primjerice, iznajmljuju opremu ili pružaju usluge videosnimanja.

U Hrvatskoj radimo s marketinškim agencijama i brendovima. Oni prvi prihvaćaju nove tehnologije i vide mogućnost primjene. Za neke druge potencijalne korisnike poput arhitekture, dizajna ili medicine odaziv je loš. Jednoj arhitektonskoj tvrtki još prije četiri godine pokazali smo virtualnu stvarnost, rekli su da im je to simpatično, ali da ne razumiju što bi s tim. Prije nekoliko godina ponudili smo Croatia Recordsu da prvi na svijetu snimimo spot u virtualnoj stvarnosti. Odbili su nas, a onda je godinu dana nakon toga prvi spot u virtualnoj stvarnosti na svijetu snimio Paul McCartney. Ljudi kod nas ne vole nove tehnologije i ne prihvaćaju nove stvari. Posljednjih mjeseci 80 posto prihoda ostvarujemo u inozemstvu, imamo dva projekta sa SAD-om, a fokus nam je na Europi, gdje tražimo nove projekte. Imamo i tvrtku u San Franciscu, a na internetskim stranicama Delta Reality želimo izbjeći činjenicu da smo tim iz Hrvatske jer, nažalost, neke tvrtke kada vide odakle dolazimo i ne gledaju kvalitetu tima i proizvoda – kaže nam direktor rastuće tehnološke tvrtke koja je lani ostvarila nešto manje od 1,7 milijuna kuna prihoda.

Dolazimo na kraju priče i do green screen sobe, prostorije zelenih zidova za stvaranje sadržaja u miješanoj stvarnosti, stavljamo na glavu naočale HTC Vive veličine manje kacige i uzimamo u ruke igrače kontrolore. Nestali su na trenutak zeleni zidovi studija Delta Reality na zagrebačkoj Lašćini. Zamijenili su ih roboti, dronovi i laseri, a mi smo pucali u leteće kugle kako bismo spoznali i treću od digitalnih stvarnosti – onu virtualnu (VR) u kojoj vidimo virtualne predmete, ali ne i svijet oko sebe.