BADEL 1862

Glavna skupština odobrila je Meteoru da stjecanje dionica Badela 1862 provede uplatom u novcu, najviše do 51 milijun kuna, te unosom tražbina iz predstečajne nagodbe u iznosu od 147 milijuna kuna.

Glavna skupština Badela 1862 prošlog je tjedna donijela nekoliko odluka čija će realizacija rezultirati promjenom vlasničke strukture te kompanije. Novi većinski vlasnik Badela 1862 postat će đakovački Meteor, a u vlasničku strukturu kompanije ući će još Sberbank, Zagrebačka banka te država.

Odlukom Glavne skupštine prvo se smanjuje temeljni kapital Badela 1862 i to smanjenjem nominalne vrijednosti dionica sa 100 na 10 kuna po dionici. Tako smanjeni temeljni kapital iznosi oko 31,4 milijuna kuna. Nakon toga, a u skladu s prihvaćenim Planom financijskog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe, Glavna skupština donijela je odluku o povećanju temeljnoga kapitala i izdavanju redovnih dionica te odluku o isključenju prava prvenstva dioničara Društva pri upisu novih dionica.

Određeno je da će se povećanje temeljnoga kapitala, u iznosu od najviše 225,25 milijuna kuna, dijelom provesti uplatom u novcu, najviše do 51 milijun kuna, a dijelom ulaganjem prava i to pretvaranjem tražbina vjerovnika predstečajne nagodbe u temeljni kapital.

Pravo upisa novih dionica uplatom u novcu ima strateški partner Meteor, koji također ima i pravo na upis dionica unosom tražbina kao vjerovnik predstečajne nagodbe, sukladno prihvaćenom Planu financijskog i operativnog restrukturiranja te predstečajnoj nagodbi koja će biti sklopljena između Društva i vjerovnika predstečajne nagodbe na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prema toj osnovi Meteor ima pravo upisa dionica u iznosu od 146,7 milijuna kuna, Sberbank u iznosu od 37,4 milijuna, Zagrebačka banka od 2,6 milijuna, a Republika Hrvatska u iznosu od oko 8,5 milijuna kuna.

O mnogim je temama govorio potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić u tzv. životnom intervjuu za Večernji list. I o Titu i o Tuđmanu, i o kuhanju i o putovanjima, i o danima kada je bio ministar i o odnosima u SDP-u… Jedino što nije spomenuo jest izvoz, za što ga ‘kažnjavamo’ minusom u ovoj rubrici. Ista ‘kazna’ pripada i bivšem predsjedniku RH Stjepanu Mesiću, koji izvoz nije spomenuo u velikom intervjuu za Novi list. Iako u ovoj rubrici (ponajprije) kontroliramo spominjanje izvoza u intervjuima domaćih političara i dužnosnika, uvijek napravimo iznimku kada izvoz u razgovorima za hrvatske medije apsolutiraju stranci koji mogu imati utjecaj na hrvatsku ekonomiju. No ovaj put ostali smo razočarani jer izvoz nije spomenut ni u intervjuu koji je za Južnij list dao Paul Mathias Thomsen, MMF-ov direktor za Europu.

Ericsson Nikola Tesla u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvario 709 milijuna kuna prihoda od prodaje. Operativna dobit iznosila je 52,9 milijuna kuna, a polugodišnja neto dobit 37,4 milijuna kuna.

Najveći dio prihoda ostvaren je na unutarnjem Ericssonovom tržištu, 466 milijuna kuna, što je 6,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ericsson Nikola Tesla Servisi d.o.o., kompanija kći Ericsson-a Nikola Tesle d.d., sudjelovala je u prihodima u tom tržišnom segmentu iznosom od 85,1 milijuna kuna.

Na domaćem tržištu ostvareno je ukupno 138,5 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je pet posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na izvoznim tržištima (bez Ericssonova tržišta) prihodi od prodaje iznose 104,3 milijuna kuna.