GRČKA

Nakon tri godine izbivanja s tržišta kapitala Grčka će sljedeći tjedan pokušati izdati petogodišnje obveznice, ali to nije jedina dobra vijest. Izašla je iz procedure prekomjernog deficita, a industrijska proizvodnja skočila je 5,4 posto u odnosu na svibanj 2016. Loša je vijest da dug zasad stoji na nekih 180 posto BDP-a.

S dolaskom ljeta i početkom turističke sezone i za napućenu Grčku počele su stizati nešto ugodnije vijesti, premda je tamošnja ekonomija dalje od zdrave, a dug od održivog. Država će nakon tri godine izbivanja s tržišta kapitala (zadnji je put obveznice izdala 2014.) sljedeći tjedan pokušati izdati petogodišnje obveznice s obzirom na povoljnu situaciju na tržištu i dojam da su investitori u međuvremenu omekšali spram problemačne južne članice. Na ruku Grčkoj ide nekoliko faktora, poput činjenice da papiri niza financijski sigurnijih država daju negativni prinos, odnosno stoje investitore, što im otvara apetit za ulaganje u nešto unosnije i riskantnije obveznice (očekuje se prinos veći od 4,5 posto).

Kako podsjeća Financial Times, na prošlotjednoj aukciji grčkih trezorskih zapisa s rokom dospjeća od 13 tjedana interes je bio velik, pa se čini da je raspoloženje ulagača prema grčkom dugu optimističnije nego što je bilo. Sljedeća povoljna okolnost je odabir vremena prije početka godišnjih odmora, nakon kojih će se pozornost investitora okrenuti mogućem monetarnom zatezanju, kao i talijanskim izborima, zbog čega će biti nešto oprezniji u ulagačkim odlukama.

Na dobro raspoloženje tržišta utjecat će sasvim sigurno i odluka Europske komisije da Grčku službeno makne iz Procedure prekomjernog deficita, nakon što je, prema njezinom mišljenju, javne financije dovela u tražene okvire (u magarećoj klupi tako ostaju samo Španjolska i Francuska, s tim da Francuska ima ozbiljnijih problema u suzbijanju potrošnje). Šlag na tortu je skok industrijske proizvodnje od 5,4 posto u svibnju u usporedbi s istim razdobljem lani i usporavanje inflacije (rasla 0,9 posto u lipnju u usporedbi sa svibanjskim 1,5 posto).

No eventualni povratak tržišnom financiranju i par lasti ne znači da je grčki problem riješen, daleko od toga. Ekonomija, koja je od 2007. do danas prošla kontrakciju od 28 posto, i dalje je u relativno jadnom stanju (trećina stanovništva službeno je na pragu siromaštva), što i ne čudi imajući u vidu nastavljeno inzistiranje međunarodnih kreditora na stezanju remena i rezanju. Nakon nekih deset godina ekonomske depresije i tek sporadičnih skokova, gospodarstvo je raslo skromnih 0,4 posto u prva tri mjeseca ove godine, što se u danom kontekstu može smatrati uspjehom, premda je i dalje riječ o plesanju na rubu recesije.

Koliko su standardi pali pokazuju reakcije tržišta koje je ove podatke i namjeru izlaska na tržište kapitala nedvosmisleno pozdravilo rušenjem prinos na desetogodišnju obveznicu na nezamjenjeno niskih 5,1 posto. Dug je i dalje nerješiv problem, trenutačno stoji na nekih 180 posto BDP-a (324 milijarde eura) i izvor je stalnih trzavica između Međunarodnoga monetarnog fonda i europskih partnera u trećem paketu ‘pomoći’ vrijednom 86 milijardi eura.

Propadanje dogovora ponovno je izbjegnuto u zadnji čas, kada je Fond prošli mjesec pristao formalno ostati u programu, ali ne i financijski (više ne isplaćuje sredstva Grčkoj). U Washingtonu odavno ne vjeruju u održivost duga, odnosno u stvarnu sposobnost Grčke da ga otplati, i traže konkretno restrukturiranje, a Nijemci ne vide problem, ali inzistiraju na sudjelovanju Fonda u paketu ‘pomoći’. Činjenica da je Grčka ovaj mjesec dobila 8,6 milijardi eura iz Europskog stabilizacijskog mehanizma da bi onda isplatila 6,8 milijardi eura u principu istim tim kreditorima dobro oslikava bizarni karakter cijelog programa.

Prema pisaju La Tribunea, nesebična Njemačka zaradila je više od milijardu eura od početka grčke krize, pokazuju podaci tamošnjeg ministarstva financija. Točnije, razvojna banka KfW inkasirala je 393 milijuna eura kamata na pozajmicu od 15,2 milijardi eura danu 2010., a središnja banka između 2010. i 2012. zaradila je izdašnih 952 milijuna eura. Kompromis postignut prošli mjesec predviđa nastavak formalnog sudjelovanja MMF-a u programu, ali ne i isplatu svježih sredstava dok se ne razjasni kako će i kada grčki dug biti restrukturiran.

No europskim partnerima se i ne žuri, premda stalno Grcima obećavaju olakšavanje duga ako budu dobri, pa je tako i nakon postizanja posljednjeg dogovora o isplati spomenute tranše samo naznačena namjera da se s tim dugom nešto napravi, ali tek nakon isteka trenutačnog programa sljedeće godine. Jedno od rješenja, koje nudi Francuska, a nudio je davno prije bivši grčki ministar financija Janis Varufakis, pretpostavlja vezivanje otplate duga s gospodarskim rastom, čime bi se uravnotežili rast ekonomije i otplate duga.

To bi pretpostavljalo i ključnu promjenu fokus kreditora kojima bi primarni interes postao razvoj ekonomije, a ne isključivo cijeđenje novca za otplatu zajmova bez ikakvog iskrenog interesa za oporavak cjelokupne ekonomije. Koliko je ta opcija realna teško je ocijeniti, zasad se izglednjom čine prolongiranje otplate, do 15 godina, kao i neke odgode plaćanja.

Analize banaka i drugih financijskih institucija, poput one HSBC-a, obilježene su dubokom skeptom u ‘čist’ izlazak iz trenutačnog programa bez daleko snažnijeg angažmana kreditora. U protivnom, zaključuje se u analizi, Grčka bi mogla trebati novi, četvrti program. Slično su uvjerenja i mnogi drugi analitičari, koje je krajnji dogovor u lipnju samo uvjerio da je MMF zapravo izašao iz programa. Nijemci, s druge strane, uporno tvrde kako zemlji neće trebati dodatne mjere ako ekonomski rast uzme maha, pri čemu se projekcije MMF-a i Europljana drastično razlikuju.

Fond je vrlo oprezan u svojim prognozama, utemeljeno čvrsto na dosadašnjem iskustvu, a Europljani su uvjereni da grčka ekonomija samo što nije eksplozirala od aktivnosti, utemeljeno na pozitivnom razmišljanju. Konkretnije, Europljani su uvjereni da Grčka bez problema može održavati primarni proračunski suficit veći od tri posto godinama, a Fond je sumnjičav. Na kraju krajeva, zemlja je izašla iz Procedure prekomjernog deficita, kakav je više dokaz potreban?