Stranci i najam

Iznajmljivači državljeni EU koji uslugu smještaja obavljaju izravno, bez posredovanja agencija, moraju se u Hrvatskoj registrirati za potrebe PDV-a, neovisno o vrijednosti godišnjih isporuka. No porez na dohodak mogu plaćati paušalno pod jednakim uvjetima.

Vlasnici stanova, apartmana i kuća na području Hrvatske koji su državljeni Slovenije, Italije, Mađarske, Austrije ili druge države članice Europske unije ili članice Europskoga gospodarskog prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska) mogu u Hrvatskoj kao vlasnici nekretnina pružati turističke usluge ako u Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište ili boravište. Državljeni trećih država su u drukčijoj situaciji. Državljeni Srbije, BiH, Crne Gore i drugih država izvan EU i EGP-a mogu kao vlasnici nekretnina u Hrvatskoj također pružati turističke usluge, ali ne kao ugostiteljske usluge u kućanstvu, nego moraju registrirati obrt ili osnovati trgovačko društvo.

Njihov porezni tretman nije jednak ni u vezi s obvezom plaćanja PDV-a ni poreza na dohodak ili poreza na dobit. Novim Zakonom o porezu na dohodak, koji je na snazi od 1. siječnja 2017., i zadnjom izmjenom Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, koja je na snazi od 1. svibnja 2017., uvedene su neke porezne pogodnosti za iznajmljivače nerezidente.

Za svrhe oporezivanja svi su nerezidenti načelno izjednačeni, ali zbog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji uređuje koji građani mogu pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a koji samo u okviru obrta ili trgovačkog društva, razlikuju se porezne obveze iznajmljivača državljanina EU od poreznih obveza iznajmljivača državljanina trećih država. Građani iznajmljivači državljeni EU koji uslugu smještaja obavljaju izravno, bez posredovanja turističkih agencija, moraju se u Hrvatskoj registrirati za potrebe PDV-a, neovisno o vrijednosti godišnjih isporuka. To se obavlja popunjavanjem obrasca P-PDV koji treba dostaviti Poreznoj upravi, Odjelu za strane porezne obveznike u Zagrebu, najkasnije 15 dana prije početka obavljanja isporuka. Tu obvezu imaju svi iznajmljivači rezidenti EU, uključujući one koji u svojoj državi nisu obveznici PDV-a. Iako im je promet od pružanja turističkih usluga u Hrvatskoj možda manji od 230.000 kuna, u Hrvatskoj se ne smatraju malim poreznim obveznicima, nego nerezidentima koji na hrvatskom tržištu pružaju usluge. Ako turističke usluge pružaju izravno građanima, bez posredovanja turističkih agencija, na pruženu uslugu zaračunavaju 13 posto PDV-a.

Ako nerezidenti iz EU u Hrvatskoj obavljaju usluge smještaja uz posredovanje hrvatskih turističkih agencija, nemaju obvezu registrirati se u Hrvatskoj za potrebe PDV-a. U tom će slučaju obvezu zaračunavanja i plaćanja PDV-a preuzeti turistička agencija koja je hrvatski obveznik PDV-a. No u oba slučaja nerezident koji u 2017. ne ostvari prihod od pružanja usluga smještaja u iznosu većem od 230.000 kuna može porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu.

Porezna obveza u tom se slučaju određuje prema broju soba odnosno kreveta koje iznajmljuje u turističke svrhe i razredu turističkog mjesta u kojemu je pružena usluga. Paušalno plaćanje poreza na dohodak za poreznog je obveznika fiskalno najpogodnije jer mu godišnja porezna obveza po jednom krevetu iznosi od 15 kuna za turistički razred D do najviše 300 kuna za turistički razred A. Dakle, pri plaćanju poreza na dohodak nerezidenti su od 1. siječnja 2017. izjednačeni s iznajmljivačima rezidentima. U 2018. iznajmljivači s godišnjim prihodom do 300.000 kuna moći će izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak u propisanoj svoti po svakom ležaju.

Državljeni trećih država ne mogu u Hrvatskoj pružati usluge smještaja kao građani, nego isključivo putem registriranog obrta ili trgovačkog društva. Obrtnica se izdaje u skladu sa Zakonom o obrtu u nadležnome županijskom uredu za poslove gospodarstva, a trgovačko društvo upisuje se u sudski registar koji vodi nadležni trgovački sud. Obrt ili trgovačko društvo registrirano za obavljanje ugostiteljskih usluga, u sklopu kojih su i usluge smještaja, postaje obveznik PDV-a ako mu godišnji oporezivi promet premaši 230.000 kuna (300.000 kuna od 1. siječnja od 2018.). Ako je prošlogodišnji promet bio do toga iznosa, obrtnik odnosno trgovačko društvo u 2017. smatra se malim poreznim obveznikom, nema obveze prijave u registar obveznika PDV-a i na svoje isporuke ne zaračunava PDV.

Ako je prihod bio veći od praga PDV-a, trebao se od 1. siječnja 2017. upisati u registar obveznika PDV-a i na pružene usluge zaračunavati PDV prema propisanoj stopi. Obrtnik je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i porezni obveza utvrđuje na temelju stvarnih primitaka i izdataka, ali ako na osnovi te djelatnosti nije obveznik PDV-a, može porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu. U tom slučaju obveza poreza na dohodak ovisi o ostvarenom prihodu i iznosi od 1530 kuna do 4140 kuna na godinu. Trgovačko društvo obveznik je poreza na dobit, plaća porez na dobit prema stopi od 12 posto i čak i kad nije obveznik PDV-a, ne može godišnju poreznu obvezu utvrđivati u paušalnom iznosu.