Projekt pametnih gradova koji potenciraju niz mjera kojima potiču iskorištavanje obnovljivih izvora energije u svakodnevnom životu svakako je prioritet.
Hrvatska ima zakon o zaštiti kritičnih infrastruktura, ali s obzirom na to da je donesen u pristupu EU, tek je na početku provedbe. Energetske i ICT mreže u fokusu su zaštite države.
Španjolska je uvela jednaka prava i obveze za sve proizvođače električne energije. U Španjolskoj je uređeno tržište i jasna su pravila igre, a to treba i Hrvatskoj.
Liberalizacija je najviše zahvatila opskrbu tržišta plinom. U opskrbi su privatna društva 2010. imala manje od 10 posto udjela, a 2015. više od 50 posto.
Anto Bajo s Instituta za javne financije analizirao je utjecaj liberalizacije na sektorsko tržište plina te je zaključio da je najviše utjecala na tržište u opskrbi plinom u kojoj se struktura konkurenata mijenja od državne prema privatnoj mnogo više nego u, primjerice, segmentu distribucije. Prema Bajinoj analizi, 99 društava u Hrvatskoj posluje na plinskom tržištu, imaju 3900 zaposlenih, ostvaruju prihode od oko 15 do 16 milijuna kuna, imaju aktivu od 15 milijardi kuna te obveze od oko sedam i pol milijardi kuna. Stope povrata imovine na kapital pozitivne su za sva društva, pri čemu su za privatna prosječno 31,4 posto.