Kvaliteta usluga i cijene na Jadranu moraju rasti

Vjerujete li da osoba bez političkog zaleđa poput vas može krajem lipnja postati direktor Glavnog ureda HTZ-a? – Čovjek sam s iskustvom iz realnog sektora, kao i dugogodišnjim iskustvom u turizmu, svjestan zapreka i problema koji nam sputavaju potencijale. S radom bih počeo odmah – u srpnju, nije mi potrebno uhodavanje od godinu dana. Europske i svjetske kontakte koje sam ostvario u poslovnoj karijeri odmah bih dao na raspolaganje Turističkoj zajednici. Radio bih na maksimiranju bogatih tržišta Njemačke i Austrije te razvoju komunikacije s iznimno potencijalnim tržištima kao što su Južna Koreja, Kina i Indija, kao i na povratku u optjecaj značajnoga ruskog tržišta. Koristeći hrvatsku pamet i iskustvo iz realnoga sektora i znanstvenih krugova te osluškujući europske i svjetske trendove i predviđanja za razvoj turizma, izradio sam 118 stranica ‘Prijedloga plana rada HTZ-a od 2018. do 2021. godine’. Smatram da političke veze i poznanstva ne smiju i neće imati utjecaja na izbor šefa hrvatskog turizma. Turizam nam je prevažan.

Na čemu ćete inzistirati postanete li šef HTZ-a? – Hrvatska mora imati razvijeni turizam cijele godine te mora privlačiti goste visoke platne moći. Kako bismo to postigli, moramo razviti kongresni turizam (treba što prije sagraditi veliki kongresni centar za 15.000 sudionika u Zagrebu), kulturni turizam – razviti proizvode za TOP 20 arheoloških nalazišta, visoko pozicionirati činjenicu da smo treća zemlja na svijetu po broju Unescovih dobara nematerijalne kulturne baštine, povezati Zagrebačku zračnu luku interkontinentalnim letovima sa strateškim i novim turističkim tržištima, trebamo sagraditi dvostruko više hotelskih kapaciteta nego što ih sad imamo (kronično nam nedostaje hotela sa pet zvjezdica), trebamo rapidno povećati broj domaćih gostiju… Umjesto inzistiranja na prirodnim ljepotama, u svim katalozima i promotivnim videomaterijalima trebamo promicati našu kulturu i povijesno naslijeđe. Pogledajte goste iz Južne Koreje. Njih ne zanima kupanje u moru. Zanimaju ih povijest, crkve, spomenici…

Znači li to da biste htjeli da cijene na Jadranu budu više? – Svakako se zauzimam za kvalitetu umjesto kvantitete. Stranim su gostima naši hoteli, hrana i usluge naspram Italije, Austrije ili Francuske jeftiniji. Cijene, a s njima i kvaliteta usluga, moraju rasti. Većina Hrvata ljetuje u ‘low budget’ varijantama. Ako sezona bude trajala cijele godine i budemo li privlačili goste visoke platne moći, cjelokupna će hrvatska ekonomija prosperirati pa će i Hrvati moći više ljetovati u hotelima umjesto u obiteljskome smještaju.

Istovremeno mladi ljudi odlaze radije u inozemstvo. Više ne žele ostati u Hrvatskoj raditi ni sezonske poslove. Kako to promijeniti? – Nema velikog hotela u Austriji i Njemačkoj, a da nema naših sobarica, kuharica, masera, konobara ili recepcionara. Imamo kvalitetan kadar, no ovdje za njih nema posla cijele godine. Inzistiranjem na razvijanju cjelogodišnjeg turizma umjesto investiranjem u sezonu koja traje dva ili tri mjeseca godišnje uz obalu mladi i perspektivni ljudi u Hrvatskoj dobit će novu šansu. Turizam je prva niša koja će vratiti mladim ljudima vjeru u sebe i svoju državu.

U vašem prijedlogu plana ima niz zanimljivih ideja kako unaprijediti hrvatski turizam. Navedite neke osim ovih glavnih načela. – Neizbježno je da će inozemne goste na graničnim prijelazima dočekati gužve. Zaposlio bih studente turističkih i inih fakulteta, kao i one koji mjesecima čekaju na burzi rada, da budu svojevrsni animatori. Oni bi na graničnim prijelazima i kod ulaska na naplatu na autocestama dijelili turistima u automobilima promidžbene materijale, bočice s vodom, porazgovarali bi s njima… Nasmijesili bi im se i zahtijevali što su došli u Hrvatsku.