I SVAKI FRIZERSKI SALON MOŽE UVESTI INDUSTRIJU 4.0

Imamo li budućnost ako se još bavimo događajima otprje 60 – 70 godina? – Ne pokazujemo želju baviti se budućnošću i sve radimo kao da nas nije briga za nju. Mene to ne zanima. Javlja se sve više ljudi, od političara do gospodarstvenika, koji žele pokrenuti društvo. I tipovi poput Todo-rića koji vam žele ukrašiti budućnosti i tipovi koji muljaju i kradu morat će se zaustaviti. Kod nas mnogo ljudi ne shvaća da smo dio Europske unije, da smo postali članica, no silnice iz nje povezane s industrijom 4.0 toliko su jake da nećemo imati izbora.

Čini se da je državi bolje kad Vlade nema, kao što smo imali prilike vidjeti. Je li pritisak iz Bruxellesa toliko jak da je, zapravo, svejedno tko sjedi u Banskim dvorima? – Ne bih rekao da je to tako. Važno je da u Vladi sjede aktivni ljudi koji imaju viziju, koji žele inovacije. Tada bi procesi bili brži. Kad govorimo o državi, onda imate dva vremena: ako ste aktivni, brzo napredujete; ako ste inertni, napredujete sporo. Razlika između jednih i drugih nakon nekog vremena postaje golema. Hrvatska je 24. zemlja prema razvoju u Uniji. Je li to dobro?

Naravno da nije, no nije li previše idealistički, da ne kažem utopijski, u Hrvatskoj željeti takva političara? Nije li to bajka? – Ima načina da se i to riješi. Na Liderovoj konferenciji ‘4. industrijska revolucija’ govorio sam o tome kako da postanemo uspješni. Ta strategija ima dva koraka: jedan je ‘lean’ menadžment, a drugi industrija 4.0. Te dvije komponente osiguravaju da Hrvatskoj u tri godine možemo povećati broj efikasnijih i digitaliziranih poduzeća na 40 posto. Što mislite koliko danas u Hrvatskoj ima tvrtki koje primjenuju ‘lean’? Jedan posto! Strategija o kojoj govorimo ne primjenjuje se isključivo na industriju, tu transformaciju mora proći i javna uprava, za što smo pripremili projekt ‘LEAN Vlada 4.0’. Tom metodologijom državna uprava postaje konkurentna i digitalizirana.

Vratimo se malo unatrag, odnosno na početak. Objasnite još jedanput što je ‘lean’? Koliko to stoji? – ‘Lean’ znači ‘vitak’, to je najbolja svjetska menadžerska metodologija koja je potekla iz Toyote. Svako poduzeće u svojem sustavu mora imati metodologiju s pomoću koje će biti uspješnije. U tvrtkama imate procese, zaposlenike, proizvode i efikasnost. U tim procesima i koracima želite postići sklad. Da bi tvrtka krenula na međunarodna tržišta, recimo, mora se stalno usavršavati i unapređivati. Metodologija ‘leana’ tako je postavljena da tvrtki osigurava neprestano poboljšanje procesa, zaposlenika, proizvoda i uspješnosti. Zasniva se na pet načela.

Koja su to načela? – Prvo je slušati glas kupca. On mora biti zadovoljan proizvodom ili uslugom, cijenom i vremenom kad je to dobio. Drugo načelo kaže da u izradi proizvoda ili obavljanju usluge treba mapirati dodavanje vrijednosti. Treće načelo pokazuje kako organizirati proizvodnju i poslovanje i osigurati protočnost dodavanjem vrijednosti.

Ali imate dva problema: strategiju, odnosno platformu, nije potpisala ministrica Dalić, a novac na koji računate iz Europske unije mora najprije proći ministricu Žalac i natječaj. Bez toga sve pada u vodu. – Imate pravo, no u ovom trenutku u Europi prihvaćeno je 14 nacionalnih platformi za digitalizaciju, osam ih je u ‘pipelineu’, a pet zemalja nije napravilo ništa. Uvjerem sam da će naša platforma biti potpisana do kraja srpnja. Potpis nije uvjet da platforma nastavi raditi. Ona nam je dala uvid u to gdje su problemi, što moramo napraviti, koje su slabe točke i tko se kako mora prilagoditi. Na račun nacionalne platforme Hrvatskoj je na raspolaganju oko 100 milijuna eura. Vjerujem da ćemo bez problema uzeti taj novac.

No postoji objektivna opasnost da sav taj trud padne u vodu jer je birokracija vrlo spora. Realno, to se može napraviti u roku od 24 sata. – Tako je, no oborujao sam se velikim strpljenjem i voljom i to ne može pasti u vodu. Vjerojatno ciljate i na priču o kurikularnoj reformi.

Eto, koliko je takvih ideja, planova, strategija propalo? – Ali stvar je u tome da ovo nikad neće propasti. Tržište tjera industriju prema naprijed. Napravili smo dobru priču, povezali smo znanost, industriju i javnu upravu, tjeramo ih da surađuju zajedno. I Nijemci imaju problem s odlučivanjem, predugo traje. Ministrica Dalić pokrenula je uvođenje ‘leana’ u svoje ministarstvo kako bi povećala djelotvornost.

Koje su okosnice platforme? – Digitalizacija proizvodnog procesa i proizvoda, vertikalna i horizontalna integracija poduzeća te uvođenje ‘leana’. Drugi je stup obrazovanje zaposlenika za digitalne vještine. Treća je okosnica digitalizacija javne uprave, bez toga ne ide; ona je povezana s prethodna dva koraka. Četvrto je korak djelotvorno iskorištavanje resursa da biste bili konkurentniji. Peti je uspostavljanje pravne regulative za primjenu industrije 4.0. Šesti je stup postavljanje tehničkih standarda da se digitalizacija uopće može provesti, a sedmi kibernetička sigurnost.

To više zvuči kao popis lijepih želja nego što je stvarnost u Hrvatskoj, pogotovo kad je riječ o kapacitetima u tijelima javne uprave. – To jest popis lijepih želja, no kad biste vidjeli nacionalne platforme ostalih zemalja članica EU, i to su takvi popisi. Od nečega morate krenuti. Europska komisija želi uzeti sve nacionalne platforme i napraviti europsku platformu za digitalizaciju industrije. Znate li zašto je uopće počela ta priča s izradom platformi? Jer je Europa izgubila prvenstvo u industriji u svijetu. Prije je na europsku industriju otpadalo 36 posto bruto svjetske vrijednosti, danas 24 posto. I sklon je padu. A doprinos Hrvatske u tim strategijama i industriji potencijalno je velik, naši su startupovi odlični. Velike strane tvrtke dolaze u Hrvatsku i organiziraju razna natjecanja kako bi pokupovale najbolje ideje. To moramo zaustaviti i zadržati te ideje i inovacije u Hrvatskoj te ih staviti ih na raspolaganje svojim gospodarstvenicima.

Kad govorimo o industriji 4.0, to je za male poduzetnike i obrte kao što su frizeri ili električari znanstvena fantastika. Zašto bi i kako oni mogli primijeniti ‘lean’? – Slična je situacija u drugim zemljama. Italija ima 97 posto mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika. Za male tvrtke izdvajat će se posebna sredstva za digitalizaciju. Svi frizeri ili krovopokrivači imaju pametne telefone, je li tako? U tim pametnim telefonima možete imati mnogo aplikacija s pomoću kojih brže možete doći do klijenata, bolje organizirati procese, pohraniti informacije. Ako biste ih pustili da rade na stari način, izumijet će.

Da pojednostavnimo, kako jedan frizerski salon može uvest ‘lean’ i industriju 4.0? – Vrlo jednostavno: dodete k frizeru, imate viziju kakvu frizuru želite. Ne želite ondje provesti nekoliko sati, čekati predugo. Želite da vam ponudi i neke nove vrste usluga ili frizuru koja je sada moderna. Uostalom, zašto biste ga zvali da se naručite za termin? Imate pametni telefon.

Da, može napraviti i aplikaciju kojom me upozorava da se nisam ošišao mjesec dana i da mi je vrijeme za to… – Upravo tako, vidite kako se ideje brzo razviju. Tehnologijom se može pratiti što drugi rade u svijetu, trendove i poslovanje, posao se može organizirati tako da se u kraće vrijeme može obaviti što više, možda zaposlit još ljudi. Posao se može planirati, može se pratiti koliko se ljudi pojavljuje, analizirati zadovoljstvo. Vidite koliko je mogućnosti… Sve što stoji i ne mijenja se, propast će. To propadanje traje neko vrijeme, ali neizbježno je.