Poslovanje 2016. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA POSTALA UVJERLJIVO NAJPROFITABILNIJI SEKTOR

Iako trgovaca i dalje ima najviše i ostvaruju najveći prihod, lani je prerađivačka industrija povećala neto dobit za 135,9 posto, na 5,8 milijardi kuna, što je gotovo milijarda više od dobiti trgovine.

U registru godišnjih financijskih izvještaja za 114.483 poduzetnika evidentirani su godišnji financijski izvještaji koje su poduzetnici, pravne i fizičke osobe – obveznici poreza na dobit – bez banaka i osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, dostavili Financijskoj agenciji na temelju Zakona o računovodstvu za statističke i druge potrebe. Ti su poduzetnici u 2016. imali 853.979 zaposlenih (prema satima rada) koji su ostvarili ukupne prihode od 633,1 milijardu kuna i ukupne rashode od 602,1 milijardu kuna te 24 milijarde kuna neto dobiti u odnosu na 17,4 milijarde kuna neto dobiti u 2015. U odnosu na 2015. taj je skup poduzetnika povećao broj zaposlenih za 5,2%, ukupne prihode za 5,1%, ukupne rashode za 3,9% te dobit za 12,4% i smanjio gubitak za 13,9%. Smanjenje gubitaka i povećanje dobiti povećalo je konsolidirane financijske rezultate – neto dobit za 38,3% u odnosu na 2015.

Od 633,1 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika 119,4 milijarde ostvarene su na stranom tržištu, što je 6,2% više nego 2015. Proizvode i usluge izvozilo je 17.306 (15,1%) poduzetnika, kupljeno je robe u vrijednosti od 100,4 milijarde kuna te je trgovinski suficit iznosio 19,1 milijardu kuna. U novu dugotrajnu imovinu u 2016. uložilo je 12.306 (10,7%) poduzetnika, i to 25,2 milijarde kuna, što je povećanje od 2,3%. BDP je lani realno povećan za 2,9%. Tomu su pridonijele sve sastavnice agregatne potražnje, najviše izvoz te osobna potrošnja. Ipak, budući da je istodobno i razmjerno snažno povećan uvoz, doprinos neto inozemne potražnje na kraju je bio blago negativan. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u 2016. iznosila je 5135 kuna, što je nominalno 1,7% više u odnosu na 2015., a zbog smanjenja potrošačkih cijena od 1,1% to je realno povećanje od 2,8%.

U 2016. od 114.483 poduzetnika njih 27.209 (23,8%) poslovalo je u djelatnosti trgovine, a u 2015. u toj je djelatnosti od 106.569 poduzetnika poslovalo njih 25.980 (24,4%). Iza djelatnosti trgovine prema broju poduzetnika najbrojniji su oni registrirani u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. U 2016. ih je bilo 18.256, a iza njih slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji, njih 13.128, te građevinarstvu (12.762 poduzetnika). Najveći dio prihoda (213,9 milijardi kuna ili 33,8%) i rashoda (207,5 milijardi kuna ili 34,5%) ostvaren je u trgovini. U odnosu na 2009. prihod poduzetnika u trgovini smanjen je s 215,6 milijardi na 213,9 milijardi kuna, a udio njihovih prihoda 2009. bio je 35,15%; u 2016. iznosio je 33,79%. U odnosu na prethodnu godinu prihodi su porasli za 8,7%. Iza trgovine slijedi prerađivačka industrija sa 154,7 milijardi kuna prihoda (24,4%) i 147,3 milijarde rashoda (24,5%) te građevinarstvo s 43,5 milijarde kuna prihoda (6,9%) i 42,5 milijardi rashoda (7,1%).

U 2016. stotinu je najvećih poduzetnika prema ukupnom prihodu sudjelovalo s 15,5% u ukupnom broju zaposlenih, 29,0% u ukupnom prihodu, 26,0% u ukupnoj dobiti, 3,4% u gubitku, 42,1% u ukupnom uvozu, 42,5% u ukupnom izvozu te 32,7% u ukupnim investicijama. U odnosu na prethodnu godinu hrvatski poduzetnici povećali su ukupne prihode za 5,1% i ukupne rashode za 3,9%. Prihodi su rasli brže od ukupnih rashoda, smanjen je gubitak za 13,9%, povećana dobit za 12,4%, pa možemo zaključiti da je 2016. bila uspješnija od prethodne godine jer je neto dobit povećana za 38,3%.

U prerađivačkoj je industriji kao i u proteklim godinama bilo najviše zaposlenih, njih 224.700 (26,3%); slijedi trgovina sa 170.639 zaposlenih (20,0%), građevinarstvo sa 75.289 (8,8%) te prijevoz i skladištenje sa 63.185 zaposlenih (7,4%). Broj zaposlenih (prema satima rada) povećan je lani u 18 djelatnosti. U prerađivačkoj industriji prihod je povećan za 1,5%, a rashodi su smanjeni za 1,5%; u trgovini je prihod povećan za 8,7%, a rashodi za 8,2%; u građevinarstvu su prihodi povećani za 3,9%, a rashodi za 1,2%. Ti su podaci rezultat pada potrošačkih cijena za 1,1% i proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda za četiri posto te povećanja fizičkog opsega industrijske proizvodnje od pet posto, povećanja opsega građevinskih radova za 2,9% te povećanja realnog prometa u trgovini na malo za četiri posto.

U 19 djelatnosti ostvarena je neto dobit (razlika između ostvarene dobiti i iskazanoga gubitka), a u samo dvije djelatnosti neto gubitak – u poslovanju nekretninama te rudarstvu i vađenju. Na prvome su mjestu prema neto dobiti poduzetnici iz prerađivačke djelatnosti s 5,8 milijardi kuna, što je povećanje od 135,9%; na drugome su mjestu poduzetnici trgovine na veliko i malo s 4,9 milijardi kuna neto dobiti, a na trećem opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom s 3,3 milijarde kuna neto dobiti. Najveći neto gubitak zabilježen je u rudarstvu i vađenju, od 332,1 milijun kuna. Slijede poduzetnici u poslovanju nekretninama koji su iskazali neto gubitak od 283,3 milijuna kuna. U građevinarstvu je iskazana neto dobit od 635 milijuna kuna nakon neto gubitka u 2015. od 410,8 milijuna.

Najveći rast neto dobiti zabilježen je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (202,5%), prerađivačkoj industriji (135,9%), umjetnosti, zabavi i rekreaciji (96,0%), prijevozu i skladištenju (61,1%), obrazovanju (54,1%), pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (51,7%). Povećanje neto gubitka zabilježeno je samo u rudarstvu i vađenju, i to za 46%, a u poslovanju nekretninama neto gubitak smanjen je za 52,1%. Najveće smanjenje neto dobiti zabilježeno je u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, i to za 30,9%, te u opskrbi vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom.

Veliki su poduzetnici ostvarili 12,4 milijarde kuna neto dobiti, srednji 5,7 milijardi kuna, mali poduzetnici 5,7 milijardi kuna, a mikropoduzetnici 302,6 milijuna kuna neto dobiti te je ukupan rezultat poduzetnika u 2016. na razini RH bio malo više od 24 milijarde kuna. Najveći pozitivan doprinos ukupnim rezultatima poslovanja hrvatskih poduzetnika dalo je 327 velikih poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno 231.166 radnika s prosječnom plaćom od 6540 kuna koji su ostvarili ukupni prihod od 255 milijardi kuna, 14,9 milijardi kuna dobiti, 2,6 milijardi kuna gubitka te 12,4 milijarde kuna neto dobiti. U 2016. bilo je 1347 srednjih poduzetnika koji su zapošljavali 166.274 radnika s prosječnom plaćom od 5603 kune koji su ostvarili povećanje prihoda od 6,5%, rashoda od 5,2% i dobiti od 22,4% te gubitak manji za 13,3%, što je završilo s neto dobiti od 5,7 milijardi kuna.

Mali su poduzetnici, njih 10.045, prošle godine zapošljavali 222.772 radnika s prosječnom plaćom od 4903 kune koji su ostvarili ukupne prihode od 149,4 milijarde kuna, dobit od 8,9 milijardi kuna, 3,2 milijarde kuna gubitka i 5,7 milijardi kuna neto dobiti. U odnosu na 2015. mali su poduzetnici povećali broj zaposlenih za 3,6%, ukupne prihode za 6,3% i dobit za 9,3% te smanjili gubitak za 19,9%. Najveća skupina poduzetnika, mikropoduzetnici, njih 102.764, u 2016. zapošljavali su 233.767 radnika s prosječnom plaćom od 3634 kune koji su ostvarili ukupne prihode od 87,1 milijardu kuna, dobit od 6,9 milijardi kuna i neto dobit od 302,6 milijuna kuna. Kod mikropoduzetnika i malih poduzetnika zajedno zaposleno je 53,5% radnika, ali za svoj su rad primali nižu plaću od prosjeka RH. Istodobno srednji poduzetnici, čiji je udio u ukupnome broju zaposlenih niži (19,5%), primaju prosječnu neto plaću veću od prosjeka RH, i veliki poduzetnici s velikim udjelom u ukupnome broju zaposlenih (27,1%), iako ih je samo 327, isplaćuju plaće veće od prosjeka RH.

Dominantan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja u Hrvatskoj imaju poduzetnici Grada Zagreba (udio od 38,1% u broju zaposlenih, 49,3% u ukupnim prihodima, 48,8% u ukupnim rashodima, 51,95% u dobiti, 43,3% u gubitku, 57,1% u neto dobiti te 38% u investicijama u dugotrajnu imovinu) jer u odnosu na druge županije najviše poduzetnika ima sjedište na području Grada Zagreba (33,3%). Drugi je razlog taj što su podaci u financijskim izvještajima iskazani prema sjedištu poduzetnika, a 155 velikih poduzetnika od njih 327 ima sjedište u glavnome gradu (Ina, Hrvatska pošta, Hrvatska elektroprivreda, većina trgovačkih lanaca, banaka i telekoma…). Ipak, stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje se na području širem od njihova administrativnog sjedišta.

Poduzetnici Grada Zagreba, njih 38.127, imali su 325.735 zaposlena u 2016. te su ostvarili ukupne prihode od 311,9 milijardi kuna, ukupne rashode od 294 milijarde kuna, dobit od 20,1 milijardu kuna, gubitak od 6,4 milijarde kuna i neto dobit od 13,7 milijardi kuna. U odnosu na 2015. povećan je broj zaposlenih za 4,7%, ukupni prihodi za 3,8%, ukupni rashodi za 1,8% i dobit za 19,4%, gubitak je smanjen za 21,6%, a neto dobit povećana je za 57,5%. Promatrano prema županijama, dobit poduzetnika najviše je rasla u Brodsko-posavskoj (857,7%), Varaždinskoj (280,5%), Virovitičko-podravskoj (229,2%) i Ličko-senjskoj županiji (142,6%). Usporedbom rezultata poslovanja poduzetnika koje su iskazali u godišnjim financijskim izvještajima za 2016. može se zaključiti da su bolje poslovali u odnosu na 2015. Zabilježen je rast broja zaposlenih, prihoda i dobiti te je istodobno smanjen gubitak, što je povećalo neto dobit za 38,3%.