Home / Biznis i politika / Trump vs. Merkel: Kako će hrvatski biznis osjetiti razdor između SAD-a i Europe

Trump vs. Merkel: Kako će hrvatski biznis osjetiti razdor između SAD-a i Europe

Hrvatska kao i sve male zemlje promatra kako će se razvijati odnosi između velikih sila ne bi li se sama uspjela pravodobno prilagoditi. Istodobno razmišlja o tome kako i s kim provesti svoje ključne projekte poput LNG-a, Jadransko-jonskog naftovoda, kupnje borbenih aviona.

Na globalnoj razini tvrtke su zabrinute zbog neizvjesnosti povezane s budućim trgovinskim dogovorima između Ujedinjenoga Kraljevstva i EU, zato se suzdržavaju od ulaganja i odluka o lokacijama.

Napretku u međunarodnome kaznenom sudovanju, ljudskim pravima, održivom razvoju i okolišnoj politici, a Amerika gledati što joj je jeftinije za ekonomiju. Međutim, na kraju će se ipak morati naći zajednički jezik. Vjerujem da će se dignuti i javnost u SAD-u i tražiti modernizaciju politike. Svijet je multipolaran, velike su sile u odnosu konkurencije, a Hrvatskoj je bolje biti unutar EU i tako pojačati vlastite sposobnosti iskorištavanjem Unijina kapaciteta – rekao nam je Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a i nekadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova u Milanovićevoj vladi.

Predviđanjima da će nakon Brexit-a i druge članice napuštati EU predsjednik SAD-a je unatoč svojoj kritici ‘America first’ unio novu bojazan u europsku i svjetsku javnost, pa tako i u ekonomiju. Za američke tvrtke zemlje EU najvažniji su gospodarski partneri. Koliki je razmjer gospodarskog odnosa između SAD-a i Europe, gore 5,5 bilijuna dolara komercijalne prodaje na godinu i 15 milijuna radnih mjesta na obje strane Atlantika uključenih u tu razmjenu. Svejedno, ni te brojke nisu bile dovoljne da se nastavi s Transatlantskim trgovinskim i investicijskim sporazumom (TTIP). U Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj (AmCham) upozorili su da su ‘na globalnoj razini kompanije zabrinute zbog neizvjesnosti povezane s budućim trgovinskim dogovorima između Ujedinjenoga Kraljevstva i EU, zato se suzdržavaju od ulaganja i odluka o lokacijama’. Klisović ne vjeruje da će više biti izlaženja iz EU jer je većina država samostalno preslab na globalnoj sceni, osim nekoliko tradicionalno velikih.