Sustav koji pomaže profesionalnim sportašima u djelotvornijem treniranju mišića i pacijentima da uspješno obave rehabilitaciju koju prolaze nakon neke ozljede razvijen je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu predvodi akademsku zajednicu u tehnološkim inovacijama, surađuje s industrijom a njegovi izumi i projekti unatoč ograničenom proračunu stojte rame uz rame s onima s najuglednijih i najbogatijih svjetskih sveučilišta. Ipak, sustav MyMyo, koji su razvili profesor Mario Cifrek iz Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija, Igor Krois iz Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, Una Pale, koja je nedavno završila FER (profil Elektroničko i računalno inženjerstvo), a čiji je MyMyo bio diplomski rad te poznati hrvatski doktor znanosti Stanislav Peharec, naslovni docent Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vlasnik slavne poliklinike Peharec, jednostavnosti i praktičnosti ističe se u moru FER-ovih uspješnica.
Riječ je o lagonom i nosivom sustavu za mjerenje i prikaz intenziteta mišićne kontrakcije na temelju mjerenja površinskih mioelektričkih signala. Vrlo je praktičan za uporabu, nema nikakvih kabela i žica; u maleni uređaj idu samo elektrode nove generacije koje ne ostavljaju nikakve tragove na koži korisnika. Uređaj jednostavno spojite na pametni telefon i možete početi s mjerenjem. Osnovna je zamisao iza sustava da pomogne profesionalnim sportašima za djelotvornije treniranje mišića i pacijentima da uspješno obave rehabilitaciju nakon ozljede.
– Postoji veza između iznosa napona koji mjerimo na mišiću i intenziteta kontrakcije tog mišića, što znači da praćenjem amplitude tog napona možemo utvrditi koliko se kontrahirao. Posebno je koristan za mjerenje kontrakcije mišića kojima se ne koristimo svakodnevno, poput tricepsa – objašnjava profesor Cifrek i dodaje kako nije dovoljno samo vježbati. Vrlo je važno znati kako vježbati i kojim intenzitetom vježbati pojedine mišiće. Uostalom, glavna je zadaća ferovaca rješavati probleme iz prakse trebala bi biti mjerljiva s onom naprava koje možemo naći na tržištu, poput onih za mjerenje aktivnosti povezanih sa softverom na pametnim telefonima – objašnjava Pale.
– Una je zaslužna što baterija u ovome uređaju ima oko 40 sati autonomije neprestana rada – naglašava Cifrek.
Glavna je zadaća ferovaca rješavati probleme iz prakse. Tako je profesor Cifrek s doktorom Peharecem, koji je analizirao tegobe i slušao zahtjeve pacijenata poliklinike, došao na ideju kakav bi proizvod trebalo stvoriti. Ipak, najveći dio tereta iznijela je tadašnja studentica Una Pale.
– Zaintrigiralo me to što ne postoji komercijalni uređaj koji se može tako jednostavno priključiti na mobitel ili tablete. Vjerujem da je riječ o proizvodu koji će biti relativno jeftin. Cijena bi trebala biti mjerljiva s onom naprava koje možemo naći na tržištu, poput onih za mjerenje aktivnosti povezanih sa softverom na pametnim telefonima – objašnjava Pale.
– Una je zaslužna što baterija u ovome uređaju ima oko 40 sati autonomije neprestana rada – naglašava Cifrek.
Trenutačno Una Pale radi na tome da uređaj bude što manje površine. Predviđena dimenzija jest 2 x 4 cm. Treba napomenuti kako je prikaz podataka vrlo jednostavan. Una je ugradila dvije varijable: jedna je čista amplituda signala proporcionalna snazi mišićne kontrakcije, a druga je varijabla algoritam koji može odrediti koliko je mišić umoran. Projekt je počeo u proljeće 2016. i financirao ga je isključivo FER. Sav posao bio bi uzaludan bez stručne pomoći profesora Igora Kroisa koji je doktorirao na pojačalima bioelektričnih signala i autor je pojačala koje je služilo za mjerenje napona mozga tijekom operacija na živčanom tkivu. Zahvaljujući svom iskustvu na ovome projektu bio je zadužen za pomoć u osmišljavanju elektronike koja se izravno stavlja na čovjekovu kožu.